Ovih dana dogodio se jedan povijesno važan događaj. Dvoje mladih splitskih povjesničara, Andrijana Perković Paloš i Marin Pelaić, objavili su u Holocaust Studies, uglednom svjetskom časopisu, članak o prešućenoj istini u hrvatskoj povijesti.
Tema je kako su i koliko obični hrvatski ljudi pokušavali zaštititi svoje židovske sugrađane u vrijeme Nezavisne države Hrvatske (NDH, 1941. – 1945.).
Znanstveni članak “Individual attempts to help Jews in Independent State of Croatia (NDH): petition letters by ordinary Croats” („Pojedinačni pokušaji pomoći Židovima u Nezavisnoj državi Hrvatskoj: pisane peticije običnih Hrvata“) nedavno je objavljen u vrhunskom britanskom časopisu Holocaust Studies.
Autori su analizirali 80 peticija (molbi) koje je potpisalo 1292 Hrvata u korist Židova. Među motivima pisanja i slanja molbi bili su suosjećanje sa židovskim sugrađanima koji su u peticijama opisani kao hrvatski domoljubi, dragocjeni radnici i poslodavci, dobročinitelji te kao osobe koje su se nalazile u financijskim poteškoćama. Ti su opisi bili u potpunoj suprotnosti sa službenom režimskom antisemitskom propagandom, zbog čega je pisanje peticija za pošiljatelje moglo biti opasno.
Gotovo polovica molbi poslana je iz Zagreba, polovica iz manjih gradova i mjesta. Potpisnici molbi i Židovi za koje su se molbe slale razlikovali su se po zanimanju i društvenom položaju, što ukazuje na to da potpisnici molbi bili vođeni suosjećanjem i željom za pomoći svojim židovskim sugrađanima.
Nastavak istraživanja dr. Esther Gitman
Studija Andrijane Perković Paloš i Marina Pelaića zapravo je nastavak istraživanja američke povjesničarke dr. Esther Gitman o spašavanju Židova u NDH. Svojim dvjema knjigama o humanim postupcima, propovijedima, politici, općem djelovanju i međunarodnom ugledu koji je u svoje vrijeme imao bl. Alojzije Stepinac, dr. Gitman je njegovo veličanstveno djelo predstavila na međunarodnoj i na hrvatskoj razini.
U znak zahvalnosti i poštovanja, Sveučilište u Splitu joj je 2019. godina dodijelilo počasni doktorat, a ona je u toj prigodi splitskom profesoru Matku Marušiću, koji je potaknuo dodjelu počasnog doktorata, darovala niz dokumenata koje je našla u Hrvatskom državnom arhivu, a nije ih bila objavila.
Profesor je onda angažirao mlade splitske povjesničare Andrijanu Perković Paloš i Marina Pelaića da te dokumente prouče. Sa svojom suprugom prof. dr. Anom Marušić (oboje su iskusni i istaknuti znanstvenici i urednici znanstvenih časopisa), potaknuo ih je i pomogao im da objave 80 peticija koje su Hrvati uputili režimu NDH da poštedi njihove sugrađane Židove.
Odabran je jedan od najuglednijih svjetskih časopisa za studije holokausta i članak je u njemu objavljen nakon što je prošao stroge recenzije (ocjene) svjetskih stručnjaka za holokaust.
To je istraživanje produbilo tematiku pisanja i slanja molbi u korist Židova koju je otvorila dr. Gitman. Također je otvorilo niz novih istraživačkih pitanja o ulozi molbi u spašavanju Židova tijekom holokausta, što će, nadajmo se, donijeti i mnogo drugih istina o Hrvatima i Hrvatskoj objavljenih u uglednim znanstvenim časopisima.
Časopis
Članak Andrijane Perković Paloš i Marina Pelaića nosi službeni naslov Andrijana Perković Paloš & Marin Pelaića (26 Feb 2024): Individual attempts to help Jews in Independent State of Croatia (NDH): petition letters by ordinary Croats, Holocaust Studies, DOI: 10.1080/17504902.2024.2320479.
Časopis u kojemu su ga ti splitski autori objavili osnovan je 1992. godine; najprije je bio poznat kao British Journal of Holocaust Education (1992 – 1994), pa kao The Journal of Holocaust Education (1995 – 2004), a danas nosi ime Holocaust Studies: A Journal of Culture and History (Print ISSN: 1750-4902 Online ISSN: 2048-4887). To je vrlo ugledan znanstveni časopis, među prvih 25% najjačih u humanističkim znanostima.
Autori
Andrijana Perković Paloš (Split, 1988.) doktorirala je interdisciplinarne humanističke znanosti (polje povijest) na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Splitu, gdje je vanjska suradnica i naslovna poslijedoktorandica. S
udjelovala je na dva projekta Obzor 2020 o znanstvenoistraživačkoj čestitosti. Fokus njezinog istraživanja su kontroverzna i osjetljiva pitanja iz suvremene povijesti kao i teme koje se tiču odnosa Hrvata i Židova. Autorica je knjige „Vlada demokratskog jedinstva (2020.)“ te nekoliko znanstvenih članaka i poglavlja u knjigama.
Posebno su važni članci koji su na engleskom objavljeni u znanstvenom časopisu Sveučilišta u Splitu ST-OPEN: „Croatian leadership and Jews in the 1990s“ („Hrvatska vlada i Židovi 1990-tih“) (https://st-open.unist.hr/index.php) i (s dr. Antom Nazorom) „Analysis of the reasons for the departure of a part of the Serb minority from Croatia during Operation Storm in August 1995“ („Analiza razloga zbog koji je dio srpske manjine u operaciji ‘Oluja’ napustio Hrvatsku u kolovozu 1995.“) (https://st-open.unist.hr/index.php/st-open/).
Marin Pelaić (Split, 1987.) diplomirao je povijest na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Splitu, na temu „Imperijalistička politika fašističke Italije u okupiranim područjima današnje Hrvatske i Slovenije (1941.-1943.)“.
Tijekom studija sudjelovao na brojnim konferencijama u organizaciji studenata povijesti (u Hrvatskoj, Sloveniji i Mađarskoj).
Sudjelovao je na međunarodnom znanstvenom skupu održanom u Splitu 2015. godine na temu „Vanjska politika Republike Hrvatske tijekom 1995. godine“.
Što nam je pokazao članak Andrijane Perković Paloš i Marina Pelaića?
Prvo, članak Andrijane Perković Paloš i Marina Pelaića pokazao je da hrvatski povjesničari mogu svoje članke objaviti u uglednim svjetskim časopisima.
Drugo, članak Andrijane Perković Paloš i Marina Pelaića pokazao je da su se hrvatski ljudi i na ovaj način opirali antisemitskoj politici u NDH. Naime, pisane peticije za spas Židova postoje u povijesti II. svjetskoga rata u Češkoj i Njemačkoj te se smatraju oblikom otpora i prkosa vlastima. Peticije u Njemačkoj pisali su Židovi, u Protektoratu Češke i Moravske uz peticije koje su pisali Židovi, njihovi češki sugrađani ne-Židovi izjavama pod prisegom potvrđivali su peticije.
U hrvatskom, pak, slučaju autori znatnog broja peticija za Židove bili Hrvati, dakle ne-Židovi, što je zasad jedini poznati primjer u dostupnoj znanstvenoj literaturi. Možemo pretpostaviti da je upravo radi toga ugledni časopis Holocaust Studies i prihvatio i objavio rad Andrijane Perković Paloš i Marina Pelaića.
Za objavljivanje u svjetskim časopisima svaki članak treba ponuditi nešto stvarno nepoznato, novo, i s dokazima da je nalaz utemeljen i istinit.
Treće, članak je pokazao da o Hrvatskoj postoje važne i vrijedne istine koje su nepoznate, neistražene i neobjavljene te poziva na daljnja temeljita istraživanja tog razdoblja.
Što dalje?
Dr. Esther Gitman tvrdi da je u Hrvatskom državnom arhivu vidjela ukupno 412 peticija hrvatskih ljudi za spas Židova u NDH. Preostale 332 peticije treba naći u Hrvatskom državnom arhivu i obraditi ih (i objaviti!) kako kažu Andrijana Perković Paloš i Marin Pelaić, jer bi one mogle otkriti da je ukupno više od 6650 Hrvata, iz različitih dijelova NDH, interveniralo za Židove. Osim toga, bila bi to sjajna doktorska disertacija za nekog mladog povjesničara.
Zainteresirani se mogu javiti g. Danijelu Gudelju u uredništvo časopisa ST_OPEN, na e-adresu [email protected].
M.M. /Foto:Privatni izvor /Dalmacijadanas
