Britanska humanitarna organizacija udružila se sa znanstvenicima kako bi se utvrdilo može li se tankoćutni pseći njuh iskoristiti u otkrivanju bolesti covid-19, objavila je organizacija u petak.
Organizacija “Medical Detection Dogs” u suradnji s Londonskom školom za javno zdravstvo i tropsku medicinu (LSHTM) i sveučilištem Durham na sjeveroistoku Engleske želi utvrditi mogu li psi pomoći u dijagnostici.
Ta studija nastavlja se na ranija istraživanja sposobnosti pasa da ‘nanjuše’ malariju i temelji se na pretpostavci da bolest izaziva specifični miris.
Organizacija je započela pripreme za obuku pasa koja bi trebala započeti za šest tjedana kako bi se osigurala “brza neinvazivna dijagnostička metoda”.
Organizacija je prije obučavala pse da otkriju bolesti poput karcinoma, Parkinsonove bolesti ili bakterijskih infekcija tako što su im davali uzorke uzete od pacijenata. Psi mogu, među ostalim, otkriti male promjene u temperaturi kože.
“Uvjereni smo da psi mogu otkriti covid-19”, kaže Claire Guest, utemeljiteljica Medical Detection Dogs.
Claire Guest je doktorica psihologije čija je uža specijalnost istraživanje ponašanja kućnih ljubimaca i rad sa psima gluhe osobe.
Više od dvadeset godina bavila se obukom pasa, a 2003. bila je voditelj prvog programa na svijetu za treniranje pasa za prepoznavanje raka po mirisu. Rezultati ove studije objavljeni su u British Medical Journal u rujnu 2004. godine.
Godine 2014. njen pas Daisy, koji je osposobljen za njuškanje raka, nagrađen je Medaljom Plavog križa za pionirski rad na polju otkrivanja raka. Pas je njušio više od 6.500 uzoraka i otkrio preko 550 slučajeva raka.
Claire Guest i njen pas Daisy
“Sada istražujemo kako možemo sigurno ‘uhvatiti’ miris virusa na pacijentima i izložiti pse tom mirisu”.
“Cilj je da psi otkriju svakog uključujući i one asimptomatske nositelje virusa i pokažu nam koga treba testirati”.
Voditelj odjela za kontrolu bolesti na LSHTM-u kaže da psi mogu otkriti malariju uz “visoki stupanj točnosti” te da, s obzirom na to da druge respiratorne bolesti mijenjaju miris tijela, postoje “vrlo veliki izgledi” da bi to moglo biti tako i s covidom-19.
Psi bi se mogli rasporediti u zračnim lukama na kraju epidemije kako bi otkrili nositelje virusa te tako pomogli sprečavanju ponovnog izbijanja epidemije, kaže Steve Lindsay sa sveučilišta Durham.
Širom svijeta otkriveno je više od 500.000 zaraženih koronavirusom, no vjeruje se da je stvarni broj zaraženih veći jer mnoge zemlje ne testiraju dovoljno široko da uhvate asimptomatske nositelje virusa.
R.I. /Hina
