Hrvatska podržava sve mehanizme za zaštitu vladavine prava pa tako i novi kojim se korištenje europskih fondova uvjetuje poštivanjem vladavine prava i voljela bi da se Bruxelles i Budimpešta dogovore, rekla je u utorak hrvatska državna tajnica za europske poslove.
“Hrvatska podržava sve mehanizme za zaštitu vladavine prava, između ostaloga i ovaj o uvjetovanosti”, rekla je Andreja Metelko Zgombić u Bruxellesu gdje je sudjelovala na sastanku Vijeća za opće poslove.
Europska komisija u nedjelju je predložila Vijeću EU-a zamrzavanje 65 posto ili 7,5 milijardi eura europskih sredstava Mađarskoj zbog korupcije i problema s vladavinom prava.
Ta odluka bez presedana donesena je u okviru novog mehanizma prema kojem se korištenje sredstava iz europskih fondova uvjetuje poštivanjem vladavine prava.
Mađarska može izbjeći sankcije
Istodobno, Budimpešta sankcije može izbjeći ako u sljedeća dva mjeseca otkloni razloge zbog kojih je došlo do takvog prijedloga.
“Bilo nam je drago čuti da su Komisija i Mađarska dogovorile određenu dinamiku za rješavanje ovoga pitanja koja bi mogla trajati najviše dva mjeseca te da postoji prostor za dogovor. Mi bismo najradije voljeli vidjeti da takvi preventivni mehanizmi djeluju i postižu svrhu”, rekla je Metelko Zgombić.
I među drugim državama članicama nema previše apetita za ulazak u ozbiljan sukob s jednom od članica u trenutku kada je važno sačuvati jedinstvo dok Rusija vodi agresivni rat protiv Ukrajine.
Istodobno, i Mađarska, suočena s teškom ekonomskom krizom, nastoji izbjeći zamrzavanje prijeko potrebnog europskog novca te je najavila da će u predstojećem razdoblju provesti reforme koje se traže i otkloniti razloge za zabrinutost Komisije i drugih država članica.
Hrvatskoi stajalište
Na pitanje kakvo je hrvatsko stajalište o prijedlogu da se u nekim pitanjima iz vanjske i sigurnosne politike odustane od jednoglasnosti i da se odluke donose kvalificiranom većinom, Metelko Zgombić je rekla da itekako vidi vrijednost i snagu jednoglasnosti.
“Mi smo istaknuli važnost jednoglasnosti u temama koje su bitne i važne državama članicama i među onim smo državama članicama koje su rekle da vide vrijednost i snagu jednoglasnosti. Otvoreni smo za raspravu u budućnosti o nekim drugim mehanizmima u kojima bi se za određena konkretna područja možda pronašao interes svih da se prijeđe na jedan drugi način odlučivanja”, rekla je Metelko Zgombić.
Njemačka državna tajnica za europske poslove Anna Luehrmann pozvala je u utorak prije početka sastanka da se što više odluka donosi kvalificiranom većinom umjesto konsenzusom.
“Moramo doći do toga da više odluka donosimo kvalificiranom većinom, to jest da se što manje koristi pravo veta”, rekla je Luerhmann.
S jedne strane, među državama članicama često se osjeća frustriranost kada jedna ili više zemalja blokira neke važne odluke, poput sankcija Rusiji, a s druge strane, jednoglasnost se smatra, pogotovo među manjim članicama, najboljom zaštitom za njihove nacionalne interese i za otklanjanje opasnosti da budu preglasane u temama koje su im od velike važnosti.
U temeljnim ugovorima postoji mogućnost da se s jednoglasnosti prijeđe na odlučivanje kvalificiranom većinom, ali problem je u tome što se odluka o glasanju kvalificiranom većinom prethodno mora donijeti jednoglasno.
Kao temu Hrvatska predložila i BiH
Vijeće za opće poslove započelo je na današnjem sastanku i pripreme za redoviti jesenski sastanak vrhu država članica koji će se održati 20. i 21. listopada u Bruxellesu.
Državna tajnica Metelko Zgombić rekla je da je Hrvatska predložila da na tom samitu jedna od tema bude i Bosna i Hercegovina koja će u međuvremenu održati izbore.
Metelko Zgombić je na sastanku istaknula da sve države kandidatkinje imaju obvezu usklađivati se sa zajedničkom vanjskom i sigurnosnom politikom, što se odnosi i na sankcije koje je Unija uvela Rusiji.
Srbija je jedina kandidatkinja koja odbija uvesti sankcije Rusiji.
“Stvarno bismo željeli vidjeti da sve države kandidatkinje to čine, a vidimo da Srbija i dalje otklanja takvu mogućnost. Nažalost, svjedočimo tome da iz Srbije možemo čuti jedan revizionistički narativ koji začuđujuće sliči na ono što čujemo u Rusiji u vezi s Ukrajinom”, rekla je Metelko Zgombić.
Hina/Foto:
