Brod “Jadran“ treba vratiti u vlasništvo Hrvatske, a onda se Hrvatska treba obavezati da će “Jadran” biti prenamijenjen u znanstveno-istraživački brod koji će raditi na istraživanju i zaštiti zajedničkog nam Jadranskog mora.”
Hrvatsku eurozastupnik iz redova Zelenih Gordan Bosanac u intervjuu za crnogorski dnevni list Pobjeda ( nekad vladin list, danas u vlasništvu grčkog biznismena Petrosa Statisa) kaže da ga zabrinjava razvoj događaja u Crnoj Gori koje u proteklih nekoliko tjedana brojni akteri opisuju kao ustavnu krizu.
Bosanac ističe da je za Crnu Goru u fazi pristupanja Europskoj uniji važno da ostvari politički konsenzus, ali i da javnost kazni one političare koji rade u suprotnosti s europskom agendom.
Na pitanje može li zemlja postati punopravna članica EU s pojedincima u vlasti, poput predsjednika Skupštine, četničkog vojvode Nikole Mandića, čiji potezi vrlo često nisu usuglašeni s europskim vrijednostima, Bosanac ističe da mu lider koalicije ,,Za budućnost Crne Gore“ ne ulijeva povjerenje.
“Mislim da bi bilo neodgovorno dati kategoričku izjavu i odgovor koji bi Crnu Goru u tom procesu diskvalificirao samo zbog jednog funkcionera, ali istina je da gospodin Mandić, barem meni, ne ulijeva povjerenje da istinski želi svoju zemlju u Europskoj uniji.
Iz iskustva pristupanja Hrvatske, važne su dvije stvari za pristup. Prva je da postoji što širi politički konsenzus oko toga da se želi ući u punopravno članstvo. A drugi je da građani, mediji i civilno društvo vrše svaki mogući pritisak na političare da isporuče reforme te da oni koji to ne žele – budu kažnjeni na izborima”, kazao je.
Bosanac dodaje da se, kada je u pitanju Crna Gora, proces pristupanja EU nije odvijao željenom brzinom posljednjih godina.
“Zato smatram da je sadašnji cilj o članstvu do 2028. godine ambiciozno postavljen. Ipak, činjenica je i da nas povijest pregovora o pristupanju EU uči kako nije riječ o linearnom procesu koji uvijek ima jednaku dinamiku.”
Govoreći o predstojećom posjetu Crnoj Gori izvjestitelja Europskog parlamenta za Crnu GHori zemlju Marjana Šareca, Bosanac navodi da će on doći s kvalitetnim izvještajem o procjeni napretka ka EU.
“Vjerujem da će kolega Šarec profesionalno obaviti svoj posao i doći s kvalitetnim izvještajem pred parlamentarce. Mogu samo da ponovim svoj utisak da velika većina europarlamentaraca vidi Crnu Goru kao sljedeću punopravnu članicu EU i da bi izvještaj mogao odisati tim tonom.”
Dodaje da će izvještaj naravno sadržavati i precizne preporuke što je još sve potrebno da se desi kako bi se došlo do punopravnog članstva.
“Za moju grupaciju zelenih – pitanja napretka u području zaštite vladavine prava, ljudskih prava, slobode medija i civilnog društva biće od velikog interesa”, kazao je Bosanac.
Dodaje da je vlast u Podgorici svjesna da se Crna Gora trenutačno percipira kao kandidatkinja koja ima najveće šanse da što skorije uđe u punopravna članstvo.
“Moram reći da je atmosfera u parlamentu upravo takva. Postoji svijest da je u interesu EU da nastavi s proširenjem i da se nešto konkretno dogodi u ovom mandatu. Zato svi imaju velika očekivanja od Crne Gore. Ali reforme se neće sprovesti same od sebe. Zato je sada pravi trenutak uprijeti iz sve snage i ne dopustiti niti geopolitici niti pojedinim članicama da imaju razloga za blokiranje pregovora – ocijenio je sugovornik Pobjede.
Istrage ratnih zločina važnije od proširenja
Komentirajući odluku Hrvatske da ne dozvoli Crnoj Gori zatvaranje jednog poglavlja, Bosanac ističe da čvrsto vjeruje da Hrvatska i dalje iskreno želi Crnu Goru u Europskoj uniji i dodaje da su od samog proširenja važnija pitanja koja se tiču suočavanja s prošlošću.
“Koliko god bilo simbolički važno vlasništvo nad jednim brodom ili ime jednog bazena – to ne bi trebalo da budu prepreke. Pitanje nestalih i istraga za ratne zločine po meni je puno važnije od samog pitanja proširenja. To je civilizacijsko pitanje za svaku zemlju i prikrivati ratne zločine, tajiti podatke o nestalima ili davati nazive javnim institucijama ili ulicama po ljudima povezanim s ratnim zločinima – prvenstveno ide na štetu zemlje koja to radi.”
Bosanac ističe da je veliki protivnik blokiranja pristupnih pregovora jedne zemlje zbog bilateralnih pitanja, ali da se ipak ne smije zaboraviti da iza svakog počinjenog ratnog zločina ostaju brojne žrtve i njihova bol.
“Svako negiranje, prikrivanje ili glorificiranje zločinaca je omalovažavanje žrtava i produbljivanje njihove boli. Kakvi su to ljudi koji dopuštaju dalje iživljavanje nad žrtvama? Baš zato je takvo ponašanje nedopustivo. Svaka zemlja koja je sudjelovala u ratu mora se suočiti sa svojom prošlošću zbog sebe, a ne zbog drugih. Ako to radi zbog drugih – onda to ne radi iskreno, niti će to imati nekog učinka”, navodi Bosanac.
Govoreći dalje o blokiranju EU puta, on ističe da se besmisao tog pristupa vidio u blokadi Slovenije u vezi s ulaskom Hrvatske u EU zbog granice u Piranskom zaljevu.
“To je trajalo mjesecima, nađen je sporazum kroz arbitražni sud, došlo je do kontaminacije arbitražnog postupka od slovenačke strane i sve se vratilo tamo odakle je krenulo. Dakle, sva ta muka i odugovlačenje – uzalud. To što nije definirana granična crta ne utiče na nesmetano prelaženje granice i upravljanje granicom, pogotovo sada kada smo u Schengenu i mi i Slovenija”, ističe Bosanac.
Apelira i da se stvari gledaju u široj vremenskoj perspektivi.
“Meni kao građaninu Hrvatske važno je prisjetiti se i činjenice da je crnogorski predsjednik Đukanović – koliko god sam i sam bio kritičan prema njegovom načinu vladanja – bio prvi političar koji je našao snage još davne 2000. godine doći u Dubrovnik i ispričati se zbog sudjelovanja Crne Gore u agresiji na dubrovačko područje. Iza te načelne isprike moraju slijediti konkretni koraci suočavanja s prošlošću”, smatra Bosanac.
Dodaje i da se nada da će se tako razgovarati na predstojećem konzultativnom sastanku hrvatskog i crnogorskog ministarstva vanjskih poslova, koji bi trebao održati u ponedjeljak 27. siječnja.
Brod Jadran treba vratiti Hrvatkoj
Komentirajući nedavni susret crnogorskog ministra vanjskih poslova Ervina Ibrahimovića s hrvatskim kolegom Gordanom Grlićem Radmanom, koji je organiziran na brodu ,,Jadran“ koji je predmet spora dvije zemlje, Bosanac ističe da “sitne bilateralne provokacije mogu imati neproporcionalno veliki utjecaj na proces proširenja i zato su opasne”.
“Pozivam obje strane da se klonu takvih nepotrebnih iscrpljivanja. Pojasnio sam koliko je to sve bilo besmisleno na primjeru blokade koju je Slovenija stavila Hrvatskoj”, istakao je Bosanac
Kada je u pitanju brod “Jadran”, Bosanac smatra da je rješenje da se on vrati u vlasništvo Hrvatske.
“Onda se Hrvatska može obavezati da će on biti prenamijenjen u znanstveno-istraživački brod koji će raditi na istraživanju i zaštiti zajedničkog nam Jadranskog mora. Njegova posada može biti i iz Crne Gore i iz Hrvatske te ugošćavati znanstvenike iz EU i svijeta. Novac za to zasigurno možemo zajedno naći u fondovima EU. Takvi prijedlozi i razgovori mi se čine puno važnijima i konstruktivnijima od igara mačke i miša”, zaključio je Bosanac.
M.M. /Foto: EP
