Znate što mi je prvo palo na pamet kad sam pročitao bolesnu konstataciju i (ne)misaonu konstrukciju Ante Tomića o Crkvi i znanosti? Otvorio sam rječnik stranih riječi da vidim što točno znači pojam kreten ili kretenizam, piše fra Mario Knezović na Facebooku
Uglavnom bi to značenje mogli sažeti na osobu zaostalu u duhovnom razvoju. Napisati kako Crkva svoju snagu crpi iz neukosti i da se boji obrazovanja je, oprostite, kretenizam.
Nije potrebno čak ni navoditi da je Crkva osnovala prva učilišta i znanstvene institucije po Hrvatskoj, Europi i svijetu i činjenicu da su prvi, a i do danas gotovo najveći, znanstvenici ujedno bili i svećenici. Spominjati Tomiću Ruđera Boškovića, Fausta Vrančića, Franu Bulića, Nikolu Kopernika, Antonija Vivaldija i tako redom je kao da čovjeku koji je vidio samo karijolu ili tačku pričate o svemirskoj letjelici Space Shuttle,
Možda više čudi posebnost da ta Slobodna Dalmacija svoju kakvu-takvu čitanost ima u Južnoj Hrvatskoj gdje statistički živi pretežito crkveno orijentirano i domoljubno stanovništvo? Kako i po kome takva tiskovina ostaje u takvom miljeu?
A vi dragi ljudi oprostite mi što sam svećenik, što sam glup, što sam bez nauke, što prezirem znanje i obrazovanje, što volim tupane i glupane. Ovo napisah i odoh spaliti svoje svjedodžbe, diplome, magistrate i doktorate.
Za one koji imaju vremena, Tomiću ti nemoj zamarati mozak, neka pročitaju barem neke svećenike znanstvenike u svijetu.
DODATAK
Ruđer Bošković – fizičar, astronom, izumitelj, filozof, matematičar, geodet, teolog, diplomat i pjesnik
Nikola Kopernik – zastupnik heliocentričnog sustava
Antonio Vivaldi – barokni skladatelj
Georges Lemaître – otac teorije “Velikog praska”
Roger Bacon – jedan od osnivača znanstvene metode
Marin Mersenne – otac akustike
Fra Angelico – renesansni slikar
Gregor Mendel – začetnik genetike
Christopher Clavius – tvorac gregorijanskog kalendara
Nicolas Steno – otac geologije
Athanasius Kircher – otac egiptologije
Giovanni Battista Riccioli – prvi izmjerio ubrzanje tijela u slobodnom padu
Pierre Gassendi – astronom
Francesco Maria Grimaldi – matematičar i fizičar
William od Ockhama – autor Ockhamove britve
Giordano Bruno – filozof
Vincenzo Coronelli – kartograf i kozmograf
José María Algué – meteorolog
Anselmus de Boodt – jedan od osnivača mineralogije
Otto Brunfels – jedan od osnivača botanike
Jean Baptiste Carnoy – osnivač citologije
Johann Dzierzon – otac modernog pčelarstva
James Cullen – poznat po “Cullenovim brojevima”
Andrew Gordon – tvorac prvog elektromotora
René Just Haüy – otac kristalografije
Ányos Jedlik – izumitelj dinama
Sebastian Kneipp – autor specifične metode liječenja
Jean-Antoine Nollet – otkrivač osmoze
Luca Pacioli – otac računovodstva
Nicolas Claude Fabri de Peiresc – otkrivač Orionove maglice
Nicolas Louis de Lacaille – izrađivač zvjezdanog kataloga
Jean Mabillon – osnivač paleografije i diplomatike
James B. Macelwane – seizmolog
Gabriele Falloppio – anatom po kojem se zovu “Fallopijeve cijevi”
Christian Mayer – začetnik proučavanja binarnih zvijezda
Giuseppe Piazzi – otkrivač patuljastog planeta Cerere
Jean Picard – prvi izmjerio veličinu Zemlje
Giuseppe Mercalli – tvorac Mercallijeve seizmičke skale
Nikola Kuzanski – kardinal i humanist
Léon Abel Provancher – otac kanadskog prirodoslovlja
Richard od Wallingforda – jedan od osnivača trigonometrije
Ignacije Szentmartony – hrvatski kartograf, matematičar i astronom
Pierre Teilhard de Chardin – paleontolog
Giovanni Battista Venturi – otkrivač Venturijevog efekta
Ferdinand Verbiest – izumitelj prvog samohodnog vozila
Faust Vrančić – hrvatski izumitelj
Vincent od Beauvaisa – sistematizirao znanje Srednjeg vijeka
Georg Joseph Kamel – botaničar po kojem se zove Kamelija
Ivan Vitez od Sredne – hrvatski humanist
Francisco de Vitoria – otac međunarodnog prava
Ivan Krstitelj Ranger – barokni slikar
R.I. /Foto: cropix
