Svi prvašići s područja cijele općine Levanjska Varoš u novoj školskoj godini stanu u tri školske klupe. Jedan je iz Levanjske Varoši, Breznice, Slobodne Vlasti, Ratkova Dola i Milinca.
Škola plaća ceh činjenice da se mladi ne mogu zaposliti u tom kraju pa sve češće za svoj život biraju veća središta u kojima mogu lakše pronaći posao. Međutim, ravnatelj škole smatra da postoji i puno važniji problem.
Škola u Levanjskoj Varoši – nastavi li se iseljavanje mogla bi zaključati vrata
Knežević kaže kako je posljednji tren da se povuku konkretne mjere za ovaj kraj i njegovu demografiju, radni i drugi sadržaji za ostanak stanovništva u njemu. Pritom ističe da je lani ondje rođeno tek petero djece, dok ih je ove godine rođeno četvero.
Tijekom 1990-ih natalitet podizao rat
Školu Varoš ima još od sredine 19. stoljeća, a pod sadašnjim nazivom djeluje od 1959. Knežević navodi vrijeme kada je danas gotovo prazna škola vrvjela djecom i odjekivala dječjim smijehom.
“Kao povjesničar pisao sam da je krajem 1960-ih imala čak 387 đaka, a najveći pad doživjela je 1970-ih. Kada sam došao raditi u nju, 1986., imala je samo 120 učenika… Minimuma za broj djece ispod kojeg jedna škola ne može ići nema, no krajnji je čas da se ljudi ovdje zadrže zapošljavanjem i drugim uvjetima”, kaže Knežević te podsjeća da bi ukidanje odjeljenja povuklo i pitanje kadra, nastavnog i nenastavnog.
Ravnatelj varoške OŠ Mate Knežević kaže kako je tijekom 1990-ih brojnost učenika u toj školi podizao rat. “Zbog prognanika iz Hrvatske i izbjeglica iz Bosne broj djece narastao nam je za 30-ak. U školskoj godini 1989./90. škola je imala 96, a izbjeglice i prognanici taj broj dižu na 130”, kaže Knežević.
MP/foto:Glas Slavonije
