Građanska Inicijativa Ivo Pilar, uz podršku devet krovnih udruga Domovinskog rata, uputila je pismo vodstvu HRT-a u kojem analizira zašto se treba utvrditi odgovornost Aleksandra Stankovića zbog emisije Nedjeljom u dva u kojoj je gostovao Predrag Mišić – Peđa.
Pismo je adresirano glavnom ravnatelju HRT Kazimiru Bačiću, ravnatelju programa Renatu Kuniću, glavnom uredniku HRT1 Bruni Kovačeviću te članovima Programskoga vijeća, Nadzornom odboru i Etičkoga povjerenstva HRT-a.
U pismu navode da je Stanković teško prekršio odredbe Ustava RH, saborskog Zaključka o srpskoj agresiji od 8. listopada 1991. i Deklaraciju o Domovinskom ratu.
“Platfroma suverenista zahtjeva pokretanje postupka utvrđivanja odgovornosti Aleksandra Stankovića zbog teških kršenja odredbi Ustava RH, saborskog Zaključka o srpskoj agresiji od 8. listopada 1991. i Deklaracije o Domovinskom ratu.
Platformu potpisuju građanska inicijativa Ivo Pilar i 9 krovnih udruga proisteklih iz Domovinskog rata.
Urednik i voditelj emisije Nedjeljom u dva, Aleksandar Stanković je u nedjelju, 19. studenoga 2017., prigodom gostovanja hrvatskog dragovoljca iz Vukovara, Predraga Mišića –Peđe, višestruko i agresivno pokušavao uvjeriti gosta kako je Domovinski rat za obranu Hrvatske od srpske agresije bio građanski rat.
Ovim činom je voditelj emisije najgrublje prekršio, zanemario i obezvrijedio slijedeće:
Ovakovim jasno protuhrvatskim djelovanjem Aleksandar Stanković je teško prekršio, krivotvorio i omalovažio ustavne , zakonske i povijesne činjenice te cijeli niz odrebi Općih pravila o ponašanju i radu zaposlenika HRT-a i Etičkog kodeksa HRT-a. Stoga zahtijevamo najhitniju rekaciju odgovornih, javnu ispriku u ime HRT-a te sankcioniranje Aleksandra Stankovića.
O svemu navedenom izvjestit ćemo i odgovorna saborska tijela, zatražiti javnu raspravu i odgovornost svih koji dopuštaju sramotno krivotvorenje povijesti, dezinformiranje javnosti i relativiziranje krivnje totalitarnog, komunističkog, jugoslavenskog režima i osvajačke srpske agresije.
U potpisu ovih jasno formuliranih i temeljito argumentiranih zahtjeva prema vodstvu HRT-a, uz Građansku inicijativu „Ivo Pilar“ stoje i ključne udruge i koordinacije udruga proisteklih iz Domovinskog rata, uključujući Udrugu 100%-tnih ratnih vojnih invalida 1. skupine.
Inicijativu podupiru:
udruga.100-tnih.hrvi.i.skupine@os.t-com.hr
PRILOG 1.
Ustavne, zakonske i ostale odrebe koje je prekršio Aleksandar Stanković
Ustav RH- izvorišne osnove
http://www.sabor.hr/Default.aspx?art=1839
u novom Ustavu Republike Hrvatske (1990.) i pobjedi hrvatskog naroda i hrvatskih branitelja u pravednom, legitimnom, obrambenom i oslobodilačkom Domovinskom ratu (1991. – 1995.) kojima je hrvatski narod iskazao svoju odlučnost i spremnost za uspostavu i očuvanje Republike Hrvatske kao samostalne i nezavisne, suverene i demokratske države.
Zaključci hrvatskog sabora 8.listopada 1991.
http://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1991_10_53_1267.html
U Zaključcima o agresiji na Republiku Hrvatsku isticano je da je: “na Republiku Hrvatsku izvršena oružana agresija od strane Republike Srbije i takozvane JNA”; da je Republika Hrvatska “prisiljena braniti se od agresije svim raspoloživim sredstvima”; da se “takozvana JNA proglašava agresorskom i okupatorskom vojskom i mora bez odlaganja napustiti teritorij Republike Hrvatske koji je privremeno zaposjela”.
Nadalje, Sabor Republike Hrvatske je zahtijevao “od bivše JNA da hrvatskim državljanima, koji se nalaze na odsluženju vojnog roka, bez odlaganja omogući napuštanje armije i slobodni dolazak svojim kućama”.
Sabor je pozvao republike Bosnu i Hercegovinu i Crnu Goru “da ne dopuste korištenje svoga državnoga teritorija za vođenje rata protiv Republike Hrvatske”. Pozvao je članice Europske zajednice i Organizaciju ujedinjenih naroda na uspostavu diplomatskih odnosa s Republikom Hrvatskom i istaknuo da se Republika Hrvatska, u skladu s pravilima međunarodnoga prava, obvezuje poštivati prava i obveze dotadašnje SFRJ u dijelu koji se odnosi na Republiku Hrvatsku.
Deklaracija o Domovinskom ratu
potvrđujući da je na Republiku Hrvatsku oružanu agresiju izvršila Srbija, Crna Gora i JNA s oružanom pobunom dijela srpskog pučanstva u Republici Hrvatskoj,
http://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2000_10_102_1987.html
Opća pravila o radu i ponašanju zaposlenika
1.6. U skladu sa stavkom 1.5. svi zaposlenici HRT-a u svojem svakodnevnom radu vode računa o ukupnoj kvaliteti obavljanja poslova i komunikacije tako da se ne dovedu u pitanje vrijednosti koje HRT promiče, te poštuju najviši poslovni standardi i temeljna etička načela koja se poglavito zasnivanju na sljedećim vrijednostima:
2.2. Zaposlenici HRT-a obavljaju svoje radne obveze pošteno, savjesno i profesionalno, poštujući pritom Ustav RH, zakone, opće akte i procedure HRT-a. Pritom, HRT osigurava svojim zaposlenicima pomoć stručnih službi HRT-a, u situacijama kada nisu u mogućnosti samostalno utvrditi zakonitost određenih radnih aktivnosti
3.3. Svi zaposlenici moraju biti svjesni da će u svemu što rade, pišu ili šalju javnosti biti smatrani dijelom HRT-a. Nikomu nije dopušteno iskazivanje vlastitog mišljenja ili stajališta na društvenim mrežama ili blogovima, a koji bi štetili ugledu ili interesima HRT-a.
3.4. Zaposlenici HRT-a u svim oblicima javnih nastupa, uključujući i društvene mreže moraju poštovati kulturu i zakonitost javnog istupa te ne smiju iznositi podatke ni davati izjave koje bi mogle štetiti ugledu, interesima i vrijednostima koje HRT promiče.
13.3. O povredama iz prethodnog stavka, odlučuje se u skladu s Pravilnikom o radu i na temelju ovlasti glavnog ravnatelja HRT-a. 13.4. U slučaju opravdane sumnje o teškoj povredi Općih pravila, rukovoditelj iz stavka 13.2. obvezan je dostaviti prijavu glavnom ravnatelju, odnosno ovlaštenoj osobi odmah, odnosno u što kraćem roku računajući od dana učinjene povrede, radi provođenja postupka za povredu radne obveze u skladu s Pravilnikom o radu.
Etički kodeks
Članak 3. U programskoj i uređivačkoj politici HRT-a nije dopuštena cenzura, odnosno sustavno, trajno ili povremeno ograničavanje ili zabranjivanje pripremanja, obrađivanja ili prikazivanja nekog događaja, pojave ili teme, zasnovano na interesnoj, političkoj, nacionalnoj, rasnoj, vjerskoj, spolnoj, svjetonazorskoj ili drugoj sličnoj procjeni. U programskoj i uređivačkoj politici HRT-a, odnosno u programima HRT-a nisu dopušteni postupci suprotni Ustavu RH, zakonima i općim aktima HRT-a.
Članak 5. Novinari i kreativno osoblje obvezni su u svom radu i javnim istupima, što podrazumijeva i istupe na društvenim mrežama, voditi računa o vrijednostima i načelima, ciljevima programa i drugih proizvoda HRT-a te o temeljnoj zadaći HRT-a kao javnog servisa iz članka 2. ovog Kodeksa.
U svojem radu, javnim istupima i istupima na društvenim mrežama dužnost je novinara i kreativnog osoblja poštovati pluralizam ideja i svjetonazora, dostojanstvo i slobodu pojedinaca i zajednica, nacionalne i općeljudske vrijednosti, kulturu i tradiciju. Obveza je poštovati sve manjine i druge posebne društvene skupine, biti snošljiv prema razlikama te poštovati pravo na zaštitu privatnosti, dostojanstva, ugleda i časti svake osobe.
U svom radu i istupima u javnosti i na društvenim mrežama mora se čuvati kultura javne riječi, razina komunikacije i voditi računa o dostojanstvu i integritetu osoba koje se spominju.
Članak 6. U svom radu, novinari i kreativno osoblje moraju voditi računa da se u programu HRT-a objavljuju istinite, objektivne, potpune, provjerene i pravodobne informacije. 3 U slučaju dvojbe, mora se dati prednost načelu točnosti i provjerenosti pred načelom pravodobnosti informacije.
Članak 10. Novinari i kreativno osoblje pri stvaranju programa HRT-a moraju biti nepristrani. Ne smiju mijenjati, iskrivljavati ili tumačiti činjenice na temelju svojih ili tuđih stajališta ili mišljenja te moraju jasno odvajati objektivne činjenice od subjektivnih stajališta, mišljenja ili komentara. Nije dopušteno miješanje forme vijesti ili izvještaja s komentarom.
MP /Foto:screenshot hrt
Bivši ministar zdravstva Vili Beroš, koji je u istražnom zatvoru zbog sumnje na korupciju u…
Domagoj Juričić, nekadašnji predstojnik ureda Kolinde Grabar-Kitarović, je u podcastu Krešendo Nove tv ispričao kako je…
Dragan Marković Palma preminuo je u 65. godini nakon kratke bolesti. Osebujni bivši gradonačelnik Jagodine…
Komentiraj