Kako prenose pojedini grčki mediji, Atena se nada da će u konačnici Hrvatska odustati od moguće nabave francuskih borbenih lovaca Rafale, a kako bi te iste moglo kupiti grčko ratno zrakoplovstvo. Naime, Grčka je u ozbiljnom zamahu obnove svoje borbene avijacije.
Početkom ove godine sklopili su ugovor sa francuskim Dassaultom oko kupnje Rafala F3R; 6 novih i 12 rabljenih za dvije i pol milijarde eura. Da pregovori nisu bili jednostavni pokazuje i podatak da su u finalu Grci francuske lovce platili čak pola milijarde eura skuplje. Grci su na avione planirali potrošiti 1,7 milijardi eura, a na prateće naoružanje 300 milijuna eura, da bi krajem prošle godine došlo do obrata u pregovorima.
Tijekom pregovora Francuzi su cijenu svojih lovaca povisili za 25 posto, a cijenu naoružanja za 33 posto, pa je ukupna cijena skočila za gotovo 500 milijuna eura od onoga što su Grci prvotno planirali.
Kako javlja grčki portal ptisidiastima.com, grčki vojni stručnjaci smatraju kako Hrvatskoj ne treba skupi dvomotorni Rafale s obzirom na njegove vrlo visoke troškove održavanja i operiranja. „Najbolji scenarij bio bi da Hrvati odustanu od Rafala…“ – piše otaj portal koji se inače bavi vojnom tematikom.
Stava su da bi Hrvatskoj, zemlji malešnog zrakoplovstva, s niskim vojnim budžetom, puno bolje odgovarao jednomotorni avion kao što je američki F-16, švedski Gripen C/D ili čak grčki Mirage 2000 5Mk2 koji redom imaju niže troškove održavanja i servisa u donosu na Rafala.
Uz to, piše ovaj portal, Hrvatska ni nema vanjske prijetnje koje bi na bilo koji način opravdali nabavu skupog dvomotornog aviona. Portal podsjeća kako je prije tri godine Grčka ponudila Hrvatskoj svoje F-16 block 30, no ponuda je odbačena.
Rafale odličan, ali…
Nema dileme da je Rafale sjajan aeronautički proizvod s visokom kombinacijom manevarskih i borbenih sposobnosti. No, njegove tehničke karakteristike za tehničko i kadrovsko stanje HRZ-a ništa ne znače niti pružaju odgovore na fundamentalna pitanja kao što su: može li HRZ uopće operirati tim sofisticiranim, dvomotornim lovcima, koliki će nam biti godišnji troškovi korištenja takve eskadrile, kolika bi bila cijena sata leta Rafala u HRZ-u, hoće li Rafale svojim troškovima „potopiti“ ostale grane vojske, … Na koncu, Vlada RH nije ni objavila podataka koliko se namjerava potrošiti novaca za ovu vojnu akviziciju.
Grčku akviziciju treba gledati kroz fokus naraslih napetosti „vječnih rivala“ Grčke i Turske oko namjere konzervativne Vlade grčkog premijera Kyriakosa Mitsotakisa da zapadni dio grčkih teritorijalnih voda, a uzduž morske granice sa Turskom (Egejsko more), proširi za 12 nautičkih milja.
Turska Vlada odmah je uzvratila da će donošenje takve odluke smatrati razlogom za rat. Te dvije susjedne zemlje, članice NATO-a, spore se posljednjih mjeseci oko turskih planova za istraživanje podmorja istočnog Sredozemlja, za koje se vjeruje da je bogato naftom i plinom. Francuska ne želi prihvati to što Turska već mjesecima u vodama oko Cipra i oko više grčkih otoka traga za nalazištima plina.
Grčka lobira?
Grčkoj su narasli vojni apetiti, Francuska već te apetite zadovoljava, pa nije isključeno ni grčko lobiranje da se Rafali iz „hrvatske ponude“ usmjere prema Ateni. Grčka avijacija želi flotu Rafala zaokružiti na brojku 28, a problem je što trenutačno Francuska nema dodatnih viškova tog lovca, osim onih koje je ponudila Hrvatskoj.
Sve to ukazuje da se komplicira pozicija Hrvatske u pokušajima nabave rabljenih francuskih lovaca Rafale. Francuski aviokoncern Dassault Aviation trenutačno sudjeluje u tri europska natječaja: Finska, Švicarska i Hrvatska. Za nove Rafale interes pokazuju Irak i Indonezija. Za razliku od Hrvatske, ovo su ozbiljni kupci koji imaju raspoložive financije. Ne možemo zanemariti ni vrlo zahtjevne financijske iznose koji će se morati osigurati za obnovu Zagreba Petrinje i Siska, kao i oporavak posrnule domaće ekonomije koja se uslijed korona pandemije virusa našla na koljenima.
Sve to nisu optimistične gospodarske i socijalne koordinate za kupnju vrlo skupih lovaca. Očekivati da će nam sve troškove obnove razorenih gradova „čarobnim štapićem“ potpuno pokriti Bruxelles bilo bi iluzorno i posve naivno. Sve ovo ukazuje da Francuska neće na Hrvatsku trošiti previše vremena.
Drugim riječima, pored toliko zainteresiranih ozbiljnih kupaca koji stoje pred vratima neće biti razloga da se Hrvatskoj radi bilo kakav veći ustupak.
Analitički portal Maxportala/Foto: ss
Bivši ministar zdravstva Vili Beroš, koji je u istražnom zatvoru zbog sumnje na korupciju u…
Domagoj Juričić, nekadašnji predstojnik ureda Kolinde Grabar-Kitarović, je u podcastu Krešendo Nove tv ispričao kako je…
Dragan Marković Palma preminuo je u 65. godini nakon kratke bolesti. Osebujni bivši gradonačelnik Jagodine…
Komentiraj