Grmoja danas tvrdi jedno, a 2017. je glasao drugačije

Ono što je za Grmoju 2024. protivno zakonu i Poslovniku u slučaju HDZ-ova Vilija Beroša, nije mu bilo sporno 2017. godine kada je glasao za ponovno stavljanje u mirovanje mandata MOST-ova ministra Ivana Kovačića.

Saborsko Mandatno-imunitetno povjerenstvo u utorak je odobrilo zahtjev bivšeg ministra zdravstva Vilija Beroša da prvo aktivira, a potom i stavi u mirovanje svoj saborski mandat.

Protiv takve odluke bio je član MIP-a iz redova Mosta Nikola Grmoja koji je upitao kako je moguća višegodišnja praksa da se, u ovom slučaju Berošu, ali i prije razriješenim ministrima, omogućava zamrzavanje mandata nakon odlaska iz Vlade kad su to pravo već jednom iskoristili.

“Beroš je to pravo već konzumirao, njemu je mandat bio nespojiv i bio je u mirovanju. Poslovnik je jasan, a pravo ne priznaje slobodna tumačenja. Nađite mi gdje piše da kada zastupnik postane ministar, može staviti zastupnički mandat u mirovanje i onda još jednom tijekom mandata. Piše – jednom tijekom mandata”, kazao je Grmoja.

Ranije odobreno ministrima Horvatu i Kotromanoviću

Predsjednik Mandatno-imunitetnog povjerenstva Robert Jankovics kazao je da ‘slučaj Beroš’ nije presedan te da su i prije omogućavali stavljanje u mirovanje zastupničkog mandata nakon razrješenja s nespojive dužnosti.

“Radi se o Zakonu o izboru zastupnika u Hrvatski sabor, članak 13. gdje se spominje nespojiva dužnost i članak 14. zamrzavanje iz osobnog razloga. On je bio u nespojivoj dužnosti, koja je prestala razrješenjem od strane predsjednika Vlade”, objasnio je Jankovics.

Grmoja je u svojoj izjavi točno rekao da je “zamrzavanje” mandata nakon prestanka nespojive dužnosti višegodišnja praksa Sabora, a u istom smjeru je išla i Jankovicseva izjava da “slučaj Beroš” nije presedan.

Mandatno-imunitetno povjerenstvo odobrilo je slične zahtjeve bivšim HDZ-ovim i SDP-ovim ministrima Darku Horvatu 2022. godine i Anti Kotromanoviću 2016. godine. I ta dva bivša ministra su nakon prestanka obnašanja ministarskih dužnosti, tijekom kojih im je mandat mirovao, zatražili aktiviranje i potom “zamrzavanje” mandata i Sabor im je to odobrio.

Slučaj Mostovca  Ivana Kovačića

No, i jednom bivšem ministru i potpredsjedniku Vlade iz redova Mosta odobren je sličan zahtjev 2017. godine. Nakon izbora 2016. godine Most nezavisnih lista po drugi puta je ušao u vladajuću koaliciju s HDZ-om. Prvi puta bila je to Vlada nestranačkog premijera Tihomira Oreškovića, dok je Sabor u listopadu 2016. godine potvrdio prvu Vladu Andreja Plenkovića, a Mostu je tada u njoj pripalo jedno potpredsjedničko i četiri ministarska mjesta. Nakon pregovora s Plenkovićem, Most je na potpredsjedničko mjesto koje je ujedno bilo i mjesto ministra uprave postavio Ivana Kovačića.

Kovačiću je Mandatno-imunitetno povjerenstvo na sjednici 19. listopada 2016. godine odobrilo zahtjev za mirovanje mandata “zbog obnašanja dužnosti potpredsjednika Vlade Republike Hrvatske i ministra uprave koja je nespojiva s obnašanjem zastupničke dužnosti”. Sabor je o tom izvješću MIP-a glasao 19. listopada 2016., a odluka je donesena jednoglasno sa 106 glasova za.

No, zbog toga što su na sjednici Vlade u travnju 2017. godine glasali za prijedlog oporbe za izglasavanje nepovjerenja tadašnjem ministru financija Zdravku Mariću Plenković odmah smjenjuje Mostove ministre – unutarnjih poslova Vlahu Orepića, pravosuđa Antu Šprlju te zaštite okoliša i energije Slavena Dobrovića, a dan kasnije i potpredsjednika Vlade i ministra uprave Ivana Kovačića.

Grmoja je glasao za drugo mirovanje mandata Kovačiću

U sazivu Sabora od 2016. do 2020. godine, zastupnici Orepić i Dobrović nakon smjene u Vladi i aktivacije mandata u Saboru nisu ponovno tražili mirovanje mandata, dok bivši ministar Šprlje nije niti osvojio saborski mandat.

Mandatno-imunitetno povjerenstvo na sjednici 4. svibnja 2017. godine odobrava prestanak mirovanja mandata Ivana Kovačića i on se vraća u Sabor. No, Kovačić ponovno krajem studenog traži stavljanje mandata u mirovanje, a MIP mu to jednoglasno odobrava na sjednici održanoj 6. prosinca 2017. godine.

“Povjerenstvo je utvrdilo da je dr. sc. Ivan Kovačić izabran za zastupnika u 9. saziv Hrvatskog sabora. Tijekom zastupničkog mandata zastupnik je dva puta stavio svoj mandat u mirovanje i na temelju članka 9. i članka 14. Zakona o izborima zastupnika u Hrvatski sabor”, stajalo je u toj odluci. Sabor je s 88 glasova za jednoglasno prihvatio to izvješće MIP-a na sjednici 6. prosinca 2017. godine. Prema arhivi glasanja u Saboru za taj prijedlog MIP-a, da se Kovačiću i drugi puta zamrzne mandat, glasao je i Nikola Grmoja.

MIP se tada pozvao na Zakon o izborima zastupnika u Hrvatski sabor („Narodne novine“ broj 66/15 – pročišćeni tekst). U tom se zakonu u članku 9. navode nespojive dužnosti s dužnošću saborskog zastupnika te se dodaje da “za vrijeme obnašanja nespojive dužnosti njegov će mandat biti u mirovanju”.

U članku 14. je, pak, stajalo da: “zastupnik ima pravo jednokratno, tijekom trajanja zastupničkog mandata, podnošenjem pisanog zahtjeva predsjedniku Sabora, staviti svoj mandat u mirovanje”.

Kovačić je svoj mandat u tom sazivu prvo stavio u mirovanje na temelju nespojive dužnosti, a potom je iskoristio i jednokratno pravo da ga stavi u mirovanje podnošenjem pisanog zahtjeva predsjedniku Sabora”. Sličan zahtjev u utorak je Berošu odobrilo Mandatno-imunitetno povjerenstvo.

U toj odluci stoji da je Berošu mirovanje mandata započelo 16. svibnja 2024. “zbog obnašanja nespojive dužnosti ministra zdravstva u Vladi Republike Hrvatske, sukladno članku 9. Zakona”, potom je na temelju članka 13. zatražio aktiviranje mandata i odmah na temelju članka 14. mirovanje mandata.

No, dok Grmoja sada tvrdi da se to ne može raditi, 2017. godine je glasao za sličan prijedlog u slučaju Kovačić.

Što piše u Poslovniku Sabora?

Grmoja se u svojoj izjavi poziva na činjenicu da u saborskom Poslovniku piše da se samo jednom može staviti mandat u mirovanje tijekom istog saziva Sabora. U Poslovniku Sabora mirovanje mandata razrađuje se u nekoliko članaka.

Tako u članku 6. stoji: “Mandatno-imunitetno povjerenstvo na konstituirajućoj sjednici podnosi izvješće Saboru o provedenim izborima za zastupnike u Sabor i imenima zastupnika, o podnesenim ostavkama na zastupničku dužnost, o imenima zastupnika koji obnašaju dužnost nespojivu sa zastupničkom dužnošću pa im zastupnički mandat miruje, o imenima zastupnika kojima mandat miruje na njihov zahtjev te o osobama koje će kao zamjenici zastupnika umjesto njih početi obnašati zastupničku dužnost”.

Mirovanje mandata se potom spominje i u članku 12.: “Zastupniku miruje zastupnički mandat za vrijeme dok obnaša dužnost za koju je zakonom određeno da je nespojiva sa zastupničkom dužnošću, odnosno za vrijeme za koje je stavio zastupnički mandat u mirovanje”.

Dakle, u saborskom Poslovniku nigdje izrijekom ne stoji da se mandat u mirovanje može staviti samo jednom tijekom istog saziva Sabora. Poslovnik, kao i Zakon o izborima zastupnika u Hrvatski sabor, prepoznaje dvije različite situacije stavljanja mandata u mirovanje: jedna je kada ono nastupa zbog odlaska na nespojivu dužnost, a druga kada to zastupnik sam zatraži od predsjednika Sabora.

Kako zakon regulira mirovanje mandata?

U članku 14. Zakona o izborima zastupnika u Hrvatski sabor navodi se kako “zastupnik ima pravo jednokratno, tijekom trajanja zastupničkog mandata, podnošenjem pisanog zahtjeva predsjedniku Sabora, staviti svoj mandat u mirovanje”.

No, mirovanje mandata ne određuje se samo člankom 14. toga zakona. Tako u članku 9. istog zakona, u kojem se reguliraju nespojive funkcije, a ministarska i zastupnička to jesu, navodi se i ovo:

“Za vrijeme trajanja mandata zastupnik može prihvatiti obnašanje dužnosti koja se prema odredbama ovoga Zakona smatra nespojivom. Za vrijeme obnašanja nespojive dužnosti njegov će mandat biti u mirovanju, a zamjenjivat će ga zamjenik u skladu s odredbama ovoga Zakona.”

“O istome uvijek isto”, rekao bi Vlado Gotovac.

M.M. /Foto:pxll