Dokument s potpisom predsjednik Hajduka iz 80-ih Ante Skataretika i generalnog tajnika Ante Žaje, nalazi se u Hrvatskom državnom arhivu. Novi je to detalj iz povijesti Hajduka, dosad nepoznat javnosti.
Predsjedništvo Hajduka u svibnju 1980., neposredno nakon Titove smrti, željelo je Poljudu dati ime Stadion Tito. Prijedlog je na sjednici Predsjedništva Hajduka jednoglasno usvojen pet dana nakon Titove smrti, 9. svibnja 1980., te je upućen na Republičku konferenciju Socijalističkog saveza radnog naroda Hrvatske (SSRNH-a).
“Predsjedništvo NK Hajduk, na sjednici 9. V. 1980. godine, jednoglasno je usvojilo prijedlog da se stadionu u Poljudu da sljedeći naziv: STADION TITO”, stoji u dokumentu koji se naalazi u Hrvatskom državnom arhivu.
Prijedlog je podnesen pet dana nakon smrti Josipa Broza Tita, upućen je na Republičku konferenciju Socijalističkog saveza radnog naroda Hrvatske (SSRNH-a), vodeći kolektivni forum ove masovne satelitske organizacije i transmisije Saveza komunista, koja ga je zaprimila 26. svibnja 1980.
Potpisuju ga tadašnji predsjednik kluba Ante Skataretiko te generalni tajnik Hajduka Ante Žaja. Žaja je legendarni igrač Hajduka, porijeklom iz Šibenika, inače otac današnjeg šefa Domovinskog pokreta u Splitu Marka Žaje, višesturukog prvaka Hrvatske i Europe u borilačakim sportovima i suosnivača poznatog i vrlo uspješnog Pit-bull kluba.
Prijedlog je upućen Jovi Ugričiću, predsjedniku SSRNH-a, nekadašnjem ministru policije i predjedniku Sabora SR Hrvatske.
U prijedlogu na četiri stranice u osam točaka nastoji se obrazložiti zašto bi se splitski stadion trebao nazvati po Titu, čije je ime svaki put napisano velikim tiskanim slovima. Sam dokument napisan je uobičajenim komunističkim diskursom pa tako u prvoj točki piše:
“Davanje stadionu imena druga Tita predstavlja, u prvom redu, izraz najdublje ljubavi, poštovanja i zahvalnosti NK Hajduka najvećem sinu naših naroda za sve ono što je učinio za našu socijalističku zajednicu, a posebno za NK Hajduk.”
Predsjednik kluba Ante Skataretiko 4. svibnja tijekom utakmice Hajduka i Crvene Zvezde objavio je vijest o Titovoj smrti, a tada je “50 tisuća gledalaca dostojno reagiralo pjesmom Druže Tito mi Ti se kunemo i pjevanjem himne Hej Slaveni, time već predodredilo ime stadiona“.
Inicijativa na kraju nije prošla, a odgovor komunističkih vlasti nije poznat.
Odgovor komunista nije pronađen
No, zanimljivo jest to da se s prijedlogom nije htjelo izlaziti u javnost. Ni Vjesnik ni Slobodna Dalmacija, službena glasila SSRNH-a, 11. svibnja 1980. izvještavaju o sjednici održanoj dva dana ranije, no ne spominju prijedlog preimenovanja poljudskog stadiona.
Kratka vijest donosi prijedlog, koji je predsjedništvo podnijelo na istoj sjednici, da se svakoga 4. svibnja održava memorijalna utakmica između Hajduka i Crvene zvezde.
Utakmica bi se prekidala u 41. minuti i 32. sekundi, kao i ona 4. svibnja 1980., kada je na Poljudu objavljena vijest o smrti Tita te bi se minutom šutnje odavala počast preminulom šefu države.
U dokumentu u kojem je prijedlog za preimenovanje Poljuda po Titu spominje se kako je Tito bio počasni pokrovitelji triju jubilarnih proslava NK Hajduka te kako je 1961. Hajduku poklonio osobni dar: brončana poprsja Marxa, Englesa i Lenjina, rad kipara Augustinčića.
Spominju se i Titove zasluge za organizaciju Mediteranskih igara u Splitu 1979. godine te njegova izjava, kako “Hajduk zaslužuje dobiti stadion poslije Mediteranskih igara”.
Nakon Titove smrti, diljem Jugoslavije niču spomenici, spomen-muzeji, održavaju se razne izložbe u Titovu čast, a uplaćuje se i novac u tzv. Titov fond, za školovanje mladih radnika. Međutim, niti jedan stadion ne nosi ime Tita, pa su u Hajduku to željeli promijeniti.
“Velebnost stadiona u Poljudu, prema ocjeni svih stručnjaka i ljubitelja sporta, svrstava ga među najljepše sportske objekte daleko i izvan granica naše zemlje. Stoga, uz činjenicu da u Splitu nijedan sportski objekat ne nosi ime druga Tita, egzistira i spoznaja da se njegovo ime vezuje uz odgovarajući objekat općepriznate ljepote i grandioznosti.”, stoji u prijedlogu Hajduka.
Planovi za gradnju gradskog stadiona na Poljudu su postojali i ranije, ali je domaćinstvo Igara zasigurno ubrzalo taj projekt. Radovi na Poljudu završeni su neposredno prije otvaranja Igara, koje su započele u rujnu 1979. godine.
Zašto prijedlog nije usvojen?
Povjesničar sa zagrebačkog Filozofskog fakulteta Hrvoje Klasić kaže kako je pojava ovog prijedloga logičan slijed događaja, ali i korak dalje u istraživanju Titovog kulta ličnosti.
“Sam odnos sportskih klubova prema Josipu Brozu Titu bio je takav kakav govori ovaj dokument, a posebno odnos Hajduka zbog uloge u Drugom svjetskom ratu. U trenutku kada umire Tito svi relevantni društveni faktori žele na neki način iskazati svoj pijetet i to dobro govori o kultu ličnosti koji je bio prisutan”, kaže Klasić.
Zašto prijedlog nije usvojen?
“Ne možemo sa sigurnošću znati pravi razlog i možemo samo nagađati. Moguće je da se jednostavno nije htjelo pretjerivati i da se htjelo ekonomizirati korištenje Tita iza čijeg imena su se skrivali mnogi političari koji sami nisu mogli izgraditi autoritet.
U svakom slučaju, odluka sigurno nije bila jednostrana i prošla je određene filtere poput SSRNH-a, vjerojatno i Saveza komunista i ostalih čelnih gradskih ljudi”, kaže Klasić.
D.M. /Foto: arhiv
