Zlatko Hasanbegović, saborski zastupnik Domovinskog pokreta, rekao je gostujući u Newsroomu na N1 televiziji da nije jasno koji je cilj Zakona o obnovi Zagreba – kozmetički popravci ili cjelovita urbana obnova. Smatra da je to, uz pitanje financiranja obnove, jedan od ključnih problema.
Nakon što u petak odradi glasanje o raspravljenim točkama Hrvatski sabor uzima pauzu do rujna. Zlatko Hasanbegović u tome ne vidi veliki problem:
“Riječ je o redovitoj proceduri. Ako bude potrebno sazvati izvanrednu sjednicu sabora, ona se može sazvati. Ne vidim veliki problem.”
Komentirajući je li donošenje Zakona o obnovi Zagreba prilika za cjelovitu obnovu, rekao je da se u dobar dio zgrada ništa nije uložilo još od 1945. godine.
“Zakon je popis lijepih želja”
“Kad smo dobili uvid u cjelinu zakona, postavlja se pitanje koji je njegov stvarni cilj i svrha. Ako je riječ o građevinskom krpanju, postavlja se pitanje je li uopće bio potreban jer se ta razina obnove mogla postići i manjim izmjenama postojećeg zakona o gradnji. Zagrebačka donjogradska jezgra je zapuštena već više desetljeća, od 1945. u osnovi se nije ulagalo ništa, no taj zakonski ideal ne može biti samo popis želja, već zakon mora propisivati jasne obveze, procedure kako doći do ideala cjelovite obnove”, rekao je.
Kaže da je jasno da novac za obnovu ne postoji i da je ovdje riječ o jeftinom predizbornom populizmu.
“U pozadini se krije ključno pitanje tko će to financirati, koja je cijena ukupne obnove, iz zakona je jasno da taj novac ne postoji. Imamo neku vrstu natjecanja u demagogiji i populizmu i stvaranja kod građana iluzije da postoji taj novac i da ga je moguće utrošiti u tim Djed Mraz omjerima 80% državne potpore i 20% obveze vlasnika. Iz zakona to nije jasno, osim što je potpuno jasno da taj novac ne postoji. Riječ je o jeftinom predizbornom populizmu.
I drugo, što je s obnovom javne državne i gradske imovine, za to nije bio potreban zakon? Neke roditelje više zanima što će biti sa školama, oštećenim bolnicama, nego hoće li im država navodno dotirati sredstva za popravljanje dimnjaka”, kaže Hasanbegović.
Smatra da se građani već sad oslanjaju na sebe i da nam treba “provediv, racionalan zakon, a ne opterećivanje predizbornim kombinatorikama”. Spomenuo je i da postoje dvojbe oko označavanja sigurnosti nekretnina nakon potresa, a time se u pitanje dovode prioriteti.
“Javnost zna kako su se naljepnice stavljale na zgrade, građani znaju da su nakon potresa grad obilazile inženjerske ekipe, ali znaju i da su boravile u zgradi od pet do sedam minuta, a jasno je da se u toj vrsti očevida i analize ne može dati stručni pravorijek o samom stanju zgrade”, rekao je.
O suradnji s Miloradom Pupovcem
Zlatko Hasanbegović će u Odboru za ljudska prava i prava nacionalnih manjina surađivati s Miloradom Pupovcem, kojeg je i ranije otvoreno kritizirao.
“Poznato je hrvatskoj javnosti da sam jedan od većih kritičara tog koncepta političkog predstavljanja etničkih zajednica u saboru, a predmet mog interesa je etnobiznis, redistribucija novca poreznih obveznika na neprihvatljiv način. Nema tu osobnih odnosa, g. Pupovac je u svojstvu saborske većine, ja sam u svojstvu oporbenog zastupnika. Temeljna pitanja, što se naziva ljudskim pravima, nisu prijeporna ni predmet rasprave.
Ovdje je problem pitanje zloporabe tih prava i problem sistemske anomalije koja proizlazi iz ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina, a zatim iz izbornog zakon o pitanju načina kako su predstavljeni u saboru. Sistemska anomalija u ovim okolnostima dovodi do toga da pojedini manjinski zastupnici, posebno Pupovac i Radin, nastupaju kao arbitri hrvatske politike i oni koji odlučuju koja je većina podobna, a koja nije, ali naš politički cilj je korjenita promjena izbornog zakonodavstva u kojem ovaj oblik, koji nigdje ne postoji, treba promijeniti”, rekao je Hasanbegović.
“Stožer djeluje u vrsti ustavnopravnog vakuuma”
Komentirajući na koncu prijepore na relaciji Pantovčak – Banski dvori rekao je da ga osobno ne zanima estrada. Blisko mu je mišljenje Zorana Milanovića o Nacionalnom stožeru.
“Jasno je da Stožer djeluje u vrsti ustavnopravnog vakuuma, da se pretvorio u parapolitičko tijelo, imamo niz kontradiktornih odluka, nejasnih kriterija, ali da ne licitiram s tim, moje načelno stajalište da je ovaj Stožer u ovom obliku nepotreban.”
Ističe da sve odluke u državi trebaju donositi nadležni – vlada, resorni ministri i parlament u smislu donošenja zakona.
“Nema stručnjaka, epidemiologa i sličnih. Oni mogu savjetovati, ali ne može ravnatelj HZJZ-a odlučivati hoće li ili neće početi školska godina. On može savjetovati resornog ministra, ali sve odluke treba donositi vlada, ministri i parlament. Nije potrebna estradizacija ni nadmetanje tko je veći stručnjak.
Ministru zdravstva za donošenje odluka iz njegove nadležnosti ne treba Stožer, može imati savjetničko tijelo, a tko će biti član tog tijela, to javnost ne mora ni znati jer on mora preuzeti odgovornost i donositi odluke”, zaključio je Hasanbegović.
R.I. /Foto:N1
