U novom serijalu emisija na Z1 televiziji “Hrvatske povijesne istine”, u kojem će se obrađivati brojne povijesno kontroverzne teme iz hrvatske povijesti, u prvoj emisiji se govorilo što se sve događalo 8. svibnja 1945. kada su partizanske jedinice ušle u Zagreb.
“Danas je u krugovima historijografije i određenim političkim krugovima cijeli taj kompleks zločina koji su počinili jugoslavenski komunisti u poraću, što je vrlo važno, dakle nakon završetka Drugog svjetskog rata, želi se svesti na fenomen tzv. osvete, ekscesa, i slično.
Koriste se argumenti da je takvih osvetničkih pohoda bilo i diljem zapadne Europe i slično. Naravno, to su potpune besmislice“, istaknuo je povjesničar dr. Zlatko Hasanbegović, saborski zastupnik Domovinskog pokreta i bivši ministar kulture.
Kako se otprilike isti scenarij kao i u Zagrebu događao i u ostalim dijelovima Hrvatske, u emisiji se kao sugovornik pridružio publicist i istraživač Pero Šola koji je priredio slavonska iskustva
Hasanbegović je opisao je na koji su se način provodile likvidacije i pljačka imovine.
“Ovdje je riječ o provedbi sovjetskoga boljševičkoga obrasca, začetoga nakon i u tijeku Prvoga svjetskog rata, u onim događajima koje znamo kao Oktobarska revolucija. Taj sovjetski boljševički obrazac je kasnije provođen, on je imao svoje jasne izvedbene oblike i u konačnici to se može dokumentirati, postoje jasni dokumenti”, kazao je dr. sc. Hasanbegović i opisao dvije faze tog obrasca.
“Prva faza obuhvaćala je izvansudske masovne likvidacije svih zarobljenih ratnih protivnika bez obzira na državnu, političku, etničku pripadnost. U drugoj fazi pristupilo se sudskim postupcima svih stvarnih, izmišljenih ili potencijalnih protivnika Komunističke partije Jugoslavije, koja se tada skrivala iza tzv. nestranačke narodne fronte, a sve to praćeno i provedbom dalekosežne komunističke revolucije koja je imala za cilj likvidaciju zatečenoga građanskoga društva i svih njegovih ustanova”, podsjetio je.
Gdje su organizirane likvidacije?
„Jugoslavenska armija ušla je u nebranjeni grad, red i mir u gradu čuvali su pripadnici tadašnje narodne zaštite. Zagreb je zauzet bez bilo kakvih borbi. Ključno je ono što počinje samim 8. svibnjom 1945., dakle ono što se događa u pozadini činjenice ulaska jugoslavenske armije u Zagreb. To je početak sustavnih likvidacija, odmazdi, koje su mjesecima prije toga pripremane.
Treba znati da još 1944. godine utemeljena je OZNA, tajna politička policija, koja je imala svoju mrežu i u gradu Zagrebu, koja je ušla u grad i koja je s već unaprijed pripremljenim planom krenula u ono što se nazivalo obračun s okupatorom i njegovim pomagačima”, ističe Hasanbegović.
Masovna i dokumentirana grobišta
“Masovna i dokumentirana grobišta na području Zagreba, podsljemenskoj zoni, govore i o likvidaciji i malodobnih muškaraca, faktički djece. Sve znamo, ali na žalost nema nikakav širi odjek. Pored toga započinje i sudski obračun sa svima koji su bili označeni kao narodni neprijatelji. On se u prvoj fazi odvija u okviru zloglasnoga vojnoga suda Jugoslavenske armije koji je djelovao do kraja ljeta 1945.
Radilo se o organiziranju više masovnih sudskih procesa, koji su trajali najduže jedan do dva dana, kada su na kaznu smrti osuđeni istaknuti, ne samo dužnosnici NDH i oružanih snaga, već i istaknuti predstavnici vjerskih zajednica, građanskoga društva i slično”, podsjeća.
“Važno je istaknuti u kontekstu zagrebačke situacije, svi ti montirani sudski procesi odrađeni su prema unaprijed napisanim presudama, a u sklopu presuda bile su i odluke o konfiskaciji, oduzimanju imovine”, naglasio je Hasanbegović.
R.I. /Foto: Z1
