Iz središnjice Hrvatske demokratske zajednice županijskim i gradskim ograncima stranke spuštena je preporuka o broju glasova koji trebaju osvojiti na svom području.
Pripremajući se za svibanjske izbore za Europski parlament HDZ je napravio strategiju da svaki član mora donijeti skoro još jedan glas. Koeficijent je 1,92 po članu stranke, a kako HDZ javno navodi da ima 217.000 članova, očekivani broj glasova je 418.000 na tim izborima.
No, pravo je pita je koliko HDZ ima članova.
Na službenoj stranici HDZ-a stoji informacija da stranka ima 217.813 članova, uz napomenu da podatak o članstvu nije ažuriran od travnja 2018. godine. Da HDZ računa s oko 220 tisuća članova nedavno je ponovio politički tajnik stranke Lovro Kuščević, premda i u samom HDZ-u malo tko misli da je ona točna.
U dijelu medija objavljena je preporuka vrha HDZ-a da svaki član stranke mora dovesti još trojicu, ukupno četiri glasa, što bi, ako je to točno, praktično značilo da HDZ ima tek 25 posto stvarnih članova u odnose na spomenutih oko 220 tisuća.
Član Predsjedništva HDZ-a potvrdio nam je podatak da u Zagrebu računaju na 73. 000 glasova, a u Splitu na cca 25. 000 glasova na izborima Europski parlament. Spomenuti su nam i ostali gradovi – Koprivnica, Virovitica, Osijek, Karlovac (…), a za analizu smo uzeli dva najveća grada.
Pogledajmo kako su prošli na posljednja tri izbora u tim gradovima i na temelju čega su stvorili listu želja.
Euro izbori 2013.
HDZ je na prvim izborima za Europski parlament, onim 2013. godine ( u koaliciji s HDZ-om bio je HSP AS i BUZ), osvojio su 243 654 glasova ili 32,86%. U Zagrebu su osvojili su 44 579 glasova(30.58 posto).
U Splitsko-dalmatinskoj županiji u 28 977 (40,89% ), a u gradu Splitu 8 247 (31,04%).
Izlaznost na izborima 2013. bila je 20,83 posto. Od ukupno 3.748.815 birača, glasovalo je 780.980 birača. Nevažećih je bilo 39.572, odnosno 5,07 posto.
Euro izbori 2014.
Godinu dana kasnije HDZ-ova Domoljubna koalicija osvojila je 381 844 glasova je što je bilo 41,42 posto. Na tim izborima s HDZ-om je u koaliciji bilo još pet stranaka – HSS, HSP AS, Blok Umirovljenici zajedno, Hrvatska demokršćanska stranka i Zagorska demokratska stranka.
U Zagrebu su osvojili 67. 500 glasova (36,66 posto). U Splitu su osvojili 14 685 ( 39,79%), a u Splitsko-dalmatinskoj županiji 48 158 (47,97%)
Na tim izborima Ruža T0mašić je osvojila 107. 206 preferencijalnih glasova, Andrej Plenković, kao prvi na listi, 71.072, a Marijana Petir 42 683 preferencija.
Izlaznost na izbore 2104. bila je 25,24 posto. Od 3.767.343 birača glasovalo je 950.980 birača Nevažećih listića bilo je 29.076, odnosno 3,06 posto
Parlamentarni izbori 2016.
Na parlamentarnim izborima 2016. godine HDZ je u Zagrebu ( koalicija s HSLS-om) osvojio 120, 142 glasova ( 32,27 posto što je najbolji rezultat HDZ u posljednjih pet parlamentarnih izbora u Zagrebu). Izlaznost na izbore bila je 59,86 posto.
Pri tome treba spomenuti da je Grad Zagreb uključen u četiri izborene jedinice (I., II., VI. i VII.), a ovdje je riječ o podacima isključivo za područje Zagreba
Na parlamentarnim izborima 2016. HDZ je, u koaliciji s Hrvatskom demokršćanskom strankom dr. Gorana Dodiga, u Splitu osvojio 30 256 glasova (37,17 posto). Izlaznost je bila 56,65 posto.
Sve miriše na Kopala…
Po scenariju koji je skrojen u središnjici HDZ-a ta stranka s osvojenih 418.000 glasova, uz očekivanu izlaznost manju od 30 posto, može računati na najmanje šest mandata
No, to su stranačke želje, kao i informacije o 217.0000 članova. Realnost je nešto posve drugo.
Novi list je prija par dana objavio da HDZ-ovci (zbog GDPR-a), dobili obrasce koje su trebali popuniti osobnim podacima, kako bi u stranačkoj centrali ažurirali postojeće, a upisana novčana primanja poslužit će za određivanje visine članarine.
Na području Zagreba 18.408 njih dobilo je formular, jer ih stranka smatra svojim članovima, a ispunila su ga i poslala natrag njih samo 4.142, odnosno tek 22,5 posto.
Analitičari procjenjuju da je plan o osvajanju 418. 000 glasova na euro izborima, a temeljen na broju članova stranke, stranačkoj disciplini, odazovu HDZ-ovaca na izbore i motiviranju prijatelja, miriše na Roberta Kopala, bivšeg agenta SOA-e, danas posebnog savjetnika za nacionalnu sigurnost premijera Plenkovića.
Iako se o Kopalu mogu pročitati brojne pohvale posljednjih mjeseci nije se proslavio. Za nedavnih izbora za Skupštinu Ličko-senjske županije ispromašivao se kao Ilija Sivonjić.
HDZ-u je prognozirao 15 do 17 mandata, a na izborima su osvojili devet. Četiri su im donijeli koalicijski partneri, a jednog Srbina su dobili po Zakonu o ravnomjernoj zastupljenosti nacionalnih manjina.
Crkva protiv HDZ-a
Ako je HDZ prije pet godina, u koaliciji s još pet stranaka, među kojima su važnije bile Petir i Tomašić, i uz naglašenu podršku Crkve, osvojio 381 844 glasova, nejasno je na čemu temelje procjenu o boljem rezultatu na ovim izborima.
Podrška Crkve ovaj put ne samo da će će izostati, nego će većina biskupa bit će protiv HDZ-a zbog Istanbulke (osjeća se podrška biskupa Marijani Petir), a nema ni koalicijskih partera od kojih svaki donosi par tisuća do par desetaka tisuća glasova. Nije nevažno ni što je broj glasača, zbog iseljavanja, manjih je za oko sto tisuća nego prije pet godina. I to u područjima Hrvatske (Slavonija i Lika) koja su sklonija HDZ-u.
Konačno, lista HDZ-a je takva da njihovi kandidati, bez brenda HDZ-a, ne da ne bi osvojili mandat nego ne bi prešli prag. Bili bi u rangu Radničke fronte, HČSP-a ili Keleminca.
Po sirovim rezultatima anketa dvije agencije koje smo vidjeli, nastavi li se trend pada, HDZ-u bi mogao biti ugrožen čak i četvrti mandat. Poglavito ako Mislav Kolakušić, uz sigurne SDP, Živi zid, Amsterdamsku, Most i vrlo izgledni NHR, (Suverenisti jako zaostaju) osvoji mandat u Europskom parlamentu. A vrlo je blizu.
M. Marković/Foto:press
