Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski te državni i vojni vrh već više od pola godine najavljuju svoj protuudar koji ima cilj izbaciti ruske snage iz istočne Ukrajine, ali i s Krima.
Parole tipa “oslobodit ćemo Krim” super su za podizanje morala ukrajinskih branitelja i stanovništva i dobivanja izdašne vojne i financijske pomoći zapadnih saveznika, ali je pitanje koliko su one trenutno ostvarive odnosno neostvarive.
Dugo najavljivani protuudar Ukrajine , prema svim relativnim pokazateljima konačno je započeo. Krenuo je točno rečeno 4. lipnja, kad su prve ukrajinske postrojbe oslobodile mjesta Neskučne, Novodarivka i Novodonecke.
U ovom uratku odnosno analizu pokušat ću dati objektivan i realan prikaz što se može očekivati od započete ukrajinske ofenzive.
Velike ofenzive, o kojima se proteklih mjeseci tako puno govori i na političkoj i na medijskoj razini – sa sobom nose i velike vojne i političke rizike. Prije svega tu mislim za Kijev. Za vlast u Kijevu rizik je opasan ako ofenziva rezultira velikim brojem žrtava, a što je u sadašnjoj konstelaciji snaga i ruskoj višeslojno, tj. ešalonizirano postavljenoj obrani, čak u tri linije na najkritičnijim i strateški najvažnijim smjerovima – neizbježno.
Velike žrtve mogle bi se opravdati samo velikim uspjesima na bojnom polju. Ali ako to izostane, netko će prije ili poslije tražiti odgovorne glave. Informacijski rat Od početka ruske agresije na Ukrajinu vodi se i nesmiljeni informacijski rat.
Sve je premreženo dezinformacijama i s ruske i s ukrajinske i sa strane Zapada, s učinkom one poznate da u ratu prva strada istina. Naravno, najviše stradaju obični promatrači – građani, kojima se u svemu ovome nemoguće snaći.
Međutim, propaganda je u ratu nužnost. Njome se pokušavaju zamaskirati vlastiti potezi, a na pogrešne zaključke i analize navesti neprijatelja. To nerijetko odlučuje kako o ishodima pojedinih bitaka tako i o rezultatima samih ratova. Ukrajina je neosporno u dosadašnjem tijeku rata dobila i dobiva informacijski rat.
Informacijski rat
Kad govorimo o informacijskom ratu valja reći da će svaki objektivan i profesionalni vojni analitičar sa velikom će rezervom uzeti većinu informacija koju plasira ruska i ukrajinska strana ili dolaze sa strane Zapada (poglavito od raznoraznih vojnih instituta ili Ministarstva obrane Velike Britanije). Da je tome tako ilustrirati ću vam na nekoliko primjera.
Ukrajinske oružane snage tvrde da su ubile 212 030 ruskih vojnika u Ukrajini od početka rata. Kratka vojna odnosno neovisna analiza pokazuje da su te tvrdnje predimenzionirane te da ih ukrajinska strana plasira u cilju jačanja morala svojih vojnika i stanovništva te slabljenja mora na ruskoj strani.
Vojnim rječnikom rečeno , kada se govori o gubicima, treba razumjeti da se među njima nalaze poginuli, ranjeni, zarobljeni i nestali. Uobičajena je praksa među vojnim analitičarima da se uzima odnos ranjenih, zarobljenih i nestalih prema poginulima između 3:1 i 5:1. Dakle, u ratu je broj ranjenih, zarobljenih i nestalih tri do pet puta veći od broja poginulih.
Odnos broja poginulih prema teško ranjenim je 1:2. Znači prema neospornim vojnim standardima, a analizirajući tvrdnju ukrajinske strane da su do danas ubile 212 030 vojnika, proistječe da je Ukrajina trajno izbacila iz ruskog stroja najmanje 636 090 ruskih vojnika(212 030 poginulih i 424 060 teško ranjenih ruskih vojnika).
Naravno da je ta tvrdnja ukrajinske strane klasična dezinformacija koju niti jedan profesionalan i objektivan vojni analitičar neće spomenuti, osim naših „novokomponiranih“ vojnih analitičara koje te tvrdnje uzimaju „zdravo za gotovo“.
Tko se i malo razumije u temeljne vojne činjenice zna je Rusija za potrebe svoje agresije na Ukrajinu angažirala početno između 150.000 do 180.000 vojnika, a nakon toga mobilizirala dodatnih 300.000 vojnika. Rusija je dosada ukupno u Ukrajini angažirala između 450.000 do 480.000 svojih vojnika, a ukrajinska strana tvrdi da je trajno iz stroja izbacila najmanje 636 090 ruskih vojnika. Malo puno previše. Naravno, riječ je o propagandnim podacima.
No, u ratu, poglavito u obrani zemlje, sve je dopušteno, osim izgubiti. Posljedice informacijskog rata i prenošenja propagandnih informacija Ukrajine kod nas te razne dvojbene analize naših vojnih analitičara i zapadnih vojnih analitičara stvorile su u javnosti kako kod nas tako i u drugim zemljama saveznicama nestvarnu sliku da će ukrajinska vojska u protuudaru ostvariti brze i željene učinke. Nažalost tome nije tako. Neovisne informacije govore o tome da ukrajinska vojska u započetom protuudaru trpi ogromne gubitke u ljudstvu i opremi.
Ukrajinske snage pretrpjele su velike gubitke u ljudstvu i opremi jer su naišle na veći od očekivanog otpor ruskih snaga u svom prvom pokušaju probijanja ruskih linija na istoku zemlje posljednjih dana, izjavila su dva visoka američka dužnosnika za CNN. Jedan američki dužnosnik opisao je gubitke, koji uključuju i američka oklopna vozila MRAP, kao “značajne”.
Ukrajinske snage uspjele su probiti dio ruskih snaga na istoku oko Bahmuta, međutim, ruske snage, naoružane protutenkovskim projektilima, granatama i minobacačima, pružile su “čvrst otpor”, sa svojim snagama ukopanim u obrambene linije koje su u nekim područjima duboke nekoliko slojeva i obilježene minskim poljima.
Američki i zapadni dužnosnici mjesecima su se pripremali za protuofenzivu, pokušavajući ojačati obranu Ukrajine prije njezina početka. Ovaj tjedan, zamjenica ukrajinskog ministra obrane Hanna Maliar rekla je da se ofenziva “odvija u nekoliko smjerova”. “Ne radi se samo o Bahmutu. Ofenziva se odvija u nekoliko smjerova. Sretni smo zbog svakog metra. Danas je uspješan dan za naše snage”, rekla je Maliar.
Oba američka dužnosnika kažu da se ne očekuje da će gubici utjecati na već planiranu ukrajinsku protuofenzivu. Kažu da su očekivali da će protuofenziva dovesti u opasnost ukrajinsko osoblje i opremu, uključujući i sustave koje isporučuje Zapad. Ukrajinska vojska je krenula u protuudar sa devet jurišnih brigada pješaštva i dvije do četiri oklopno- mehanizirane brigade obučene i naoružane najnovijim zapadnim naoružanjem.
Naravno da sa samo devet novoustrojenih jurišnih brigada ukrajinska vojska nije ni mogla napasti na cijeloj dužini bojišnice. Za to bi im trebalo bar deset do petnaest puta više jurišnih brigada i najmanje onih 300 prvotno obećanih zapadnih tenkova. A dobili su ih osamdesetak. Trebala im i jaka zračna potpora. Zapadni analitičari, a poglavito naši „vrli“ analitičari i mnogi mediji koji očito raspolažu sa skromnim vojnim znanjem drže da Ukrajina sa tih devet novoustrojenih jurišnih brigada ( koje broje nešto manje od 60 000 pripadnika) može osloboditi cijeli okupirani teritorij.
Realno rečeno sa tim snagama je to neostvarivo. Kad se govori o započetoj kontraofenzivi valja imati u vidu napravljenu analizu stanja u ukrajinskoj vojsci o kojoj se kod nas nije puno govorilo. Prema toj analizi kvaliteta ukrajinske vojske u odnosu na Rusiju je degradirana, a osnovni razlog tome su veliki gubitci.
Naime, u preko godinu dana rata ukrajinska vojska izgubila je veliki broj svojih iskusnih profesionalaca koji su bili na prvim crtama bojišnice. Ukrajina je rat dočekala sa 400.000 dobro obučenih vojnika. Mnogi od njih su poginuli, a još više ih je ranjeno. Analize ukazuju na upitnost razine obučenosti pripadnika devet novoustrojenih jurišnih brigada, naime većina njih je obučavana( preko 40 000 pripadnika) u zemljama saveznicama po mjesec dana.
Objektivno gledano, to je kratko vrijeme za cjelovitu vojnu obuku za zahtijevana ofanzivna djelovanja. Sve to dovodi i do toga da čak i neki ukrajinski dužnosnici dovode u pitanje spremnost Kijeva da sada okupirani dijelovi Ukrajine oslobode( 20% teritorija Ukrajine je okupirano). Riječ je o ogromnom području koje odgovara veličini površine Hrvatske, Slovenije i Bosne i Hercegovine zajedno. Naravno da je u protuudaru izostao i faktor iznenađenja.
Ne zaboravimo da su Rusi početkom ove godine lansirali četiri vojna satelita te imaju pun pregled stanja u Ukrajini), jednako tako na okupiranom području imaju vojsku veličine oko 350 000 pripadnika.
Upravo je taj faktor bio bitan za oslobađanje privremeno okupirane teritorije u Kijevskoj, Černihivskoj, Sumskoj, Harkivskoj i Hersonskoj oblasti, kao i činjenica da je Rusija tada imala samo oko 120 000 pripadnika na okupiranom području. Naravno da državnom i vojnom vrhu Ukrajine nije lako. Zapad traži i očekuje učinkovitu kontraofenzivu, koja je objektivno u ovome trenutku riskantna.
Ako protuudar ne poluči bar dio željenih rezultata, a gubici budu ogromni, ukrajinska vojska će doći u nezavidan položaj. Ulog je velik, a posljedice mogu biti dalekosežne.
Pero Kovačević/ Foto: Twitter UKarmy
