ZATAŠKAVANJE ZLOUPORABA TRGOVČAKOG SUDA U ZAGREBU U PREDMETU RADI NAKNADE ŠTETE PO KOJEM JE VRHOVNI SUD 2024. PRIHVATIO REVIZIJU GRUPACIJE FANSTAYLANDA PO TUŽBENOM ZAHTJEVU PROTIV HRVATSKE POŠTANSKE BANKE KOJIM JE 2013. BLOKIRAN LINIĆEV POKUŠAJ PRODAJE HPB-a
Maxportal je u proteklim godinama nazočio na brojnim raspravama tog najdužeg maratonskog predmeta USKOK-a tzv. „HPB Bankomat“ pa tako i na iznošenju obrane i završene riječi optuženih te i izricanju presude dana 4. svibnja 2023 godine.
Objavljeni su i video zapisi sa završne riječi Slavena Čolaka kao jednog od optuženih u tom kaznenom postupku, a u kojoj završnoj riječi su i svi nazočni mediji ( a nazočni su bili gotovo svi) imali priliku i javno te neposredno pred Županijskim sudom u Zagrebu saznati za mnogobrojne teške oblike zlouporaba i nezakonitosti počinjenih od strane Državnog odvjetništva i USKOK-a te njihovih odgovornih službenih osoba u svim fazama postupka tzv. „HPB Bankomat“.
Prijavljeni su za zlouporabe i u fazi predistražnih radnji, i u fazi istrage, i u fazi podnošenja optužnice, i pred optužnim vijećem Županijskog suda u Zagrebu, i pred raspravnim vijećem Županijskog suda u Zagrebu.
Maxportal će u ovom serijalu od 100 nastavaka objaviti više od 100 teških oblika prijavljenih i dokumentiranih zlouporaba i nezakonitosti počinjenih tijekom razdoblja prosinac 2009. godine – 2024. godine od strane državnih i pravosudnih tijela i institucija te njihovih odgovornih osoba
Njihovim (ne)radom je onemogućena realizacija projekta Fantasyland Šmidhen te godinama nezakonito vršen progon neviđenih razmjera nad Slavenom Čolakom i grupacijom Fantasyland iz Samobora, a u kojim višegodišnjim zlouporabama i nezakonitostima su sudjelovali Državno odvjetništvo RH, USKOK, ŽDO Zagreb i MUP te njihove odgovorne službene osobe ( Sani Ljubičić, Saša Manojlović i dr.), Hrvatski fond za privatizaciju (HFP), Agencija za upravljanje državnom imovinom (AUDIO) i Centar za restrukturiranje i prodaju (CERP) kao pravni slijednik HFP-a i AUDIO te njihove odgovorne osobe (Vedran Duvnjak – predsjednik HFP-a i ravnatelj AUDIO, Dubravka Jakić Maurman – pravna služba HFP-a i dr.), Hrvatska poštanska banka d.d. te njene odgovorne osobe (Čedo Maletić – predsjednik uprave HPB d.d. i dr.), itd.
Pogledajte video zapise sa završne riječi Slavena Čolaka u predmetu tzv. „HPB Bankomat.
-
-
- Video zapis sa završne riječi Slavena Čolaka br. 1
- Video zapis sa završne riječi Slavena Čolaka br. 2
- Video zapis sa završne riječi Slavena Čolaka br. 3
- Video zapis sa završne riječi Slavena Čolaka br. 4
- Video zapis sa završne riječi Slavena Čolaka br. 5
- Video zapis sa završne riječi Slavena Čolaka br. 6
-
VRHOVNI SUD 2024.G. PRIHVATIO REVIZIJU GRUPACIJE FANSTAYLANDA PO TUŽBENOM ZAHTJEVU PROTIV HRVATSKE POŠTANSKE BANKE KOJIM JE 2013. G. BLOKIRAN LINIĆEV POKUŠAJ PRODAJE HPB-A
Grupacija Fantasyland iz Samobora ( Fantazija projekt d.o.o., Fantazija vodeni park d.o.o., Fantazija hoteli d.o.o. i Fantazija zabavni park d.o.o.) je još 2013-te godine, dakle prije više od 10 godina, pokrenula pred Trgovačkim sudom u Zagrebu prvi u nizu više sudskih postupaka radi naknade štete protiv Hrvatske poštanske banke d.d.
Maxportal je prije nekoliko mjeseci objavio najnoviju sudsku odluku Vrhovnog suda Republike Hrvatske koji je u veljači 2024.g. prihvatio reviziju koju je podnijela grupacija Fantasyland u predmetu radi naknade štete pokrenutom 2013. godine pred Trgovačkim sudom u Zagrebu protiv Hrvatske poštanske banke d.d. u iznosu od 658,8 milijuna kuna, a što sada nakon više od 10 godina i višestruko premašuje taj iznos zajedno sa svim troškovima i zateznim kamatama za proteklo razdoblje.
Grupacija Fantasyland iz Samobora ( Fantazija projekt d.o.o., Fantazija vodeni park d.o.o., Fantazija hoteli d.o.o. i Fantazija zabavni park d.o.o.) je još 2013. godine, dakle prije više od 10 godina, pokrenula pred Trgovačkim sudom u Zagrebu prvi u nizu više sudskih postupaka radi naknade štete protiv Hrvatske poštanske banke d.d.
Upravo taj prvi spor pokrenut 2013. godine protiv Hrvatske poštanske banke bio je prepreka Vladi Republike Hrvatske Zorana Milanovića i njegovom tadašnjem ministru financija Slavku Liniću prilikom pokušaja prodaje HPB-a kao posljednje banke u državnom vlasništvu tada zainteresiranom kupcu Erste&Steiermärkische Bank d.d. 
Erste&Steiermärkische Bank d.d., a koja je prije objave natječaja iskazala zainteresiranost za kupnju HPB-a za iznos od 135 milijuna eura dostavila je tadašnjoj Vladi RH pod vodstvom Zorana Milanovića umanjenu ponudu za kupnju 99% dionica HPB d.d. za iznos od 103,5 milijuna eura, i to uz uvjet izdavanja garancije Vlade RH za sudske sporove protiv HPB-a koji tada (2013-te godine) protivno zakonu i propisanim procedurama nisu bili iskazani u financijskim izvješćima HPB-a.
Tadašnji predsjednik Vlade RH Zoran Milanović odbio je uvjetovanu ponudu Erste&Steiermärkische Bank d.d., a ostanak HPB-a u državnom vlasništvu imao je višestruke pozitivne učinke po državu i njenu financijsku stabilnost.
Time je HPB-u između ostalog omogućeno pripajanje Jadranske banke a potom i preuzimanje Sberbank za iznos od 71 milijun kuna čime je Hrvatska poštanska banka nastavila još 2006. godine započeto strateško širenje na hrvatskom bankarskom tržištu, a što je između ostalog, kako su mediji već prenijeli, spriječilo štetu i izdatke po državni proračun u iznosu 8 milijardi kuna.
HPB IZRADIO I ZAKLJUČIVAO VIŠE UGOVORA PO KOJIMA JE U VIŠE NAVRATA ZAPRIMAO MILIJUNE KUNA UPLATA OD GRUPACIJE FANTASYLAND, A POTOM TE ISTE UGOVORE IGNORIRAO I PROTUPRAVNO VODIO OVRŠNE POSTUPKE NA NEKRETNINAMA
Predmetom tužbenog zahtjeva protiv HPB-a po kojem je Vrhovni sud RH prihvatio reviziju grupacije Fantasyland je između ostalog kršenje ugovornih i zakonskih obveza od strane HPB-a koji je tijekom razdoblja 2010.g. -2012.g. izradio više sporazuma, ugovora i nagodbi koji su dostavljeni grupaciji Fantasyland na suglasnost, a nakon što je na zahtjev HPB-a grupacija Fantasyland izdala HPB-u suglasnost na te sporazume, ugovore i nagodbe koji su izrađeni i predloženi od strane HPB-a te potom na zahtjev HPB-a sukladno ugovorenom i izvršila plaćanja u korist HPB-a u milijunima kuna, Hrvatska poštanska banka odbijala je postupati po tim sporazumima, ugovorima i nagodbama kao da isti nikada nisu sklopljeni, sve to protivno odredbama čl. 247, čl. 248., čl. 252 st. 1., čl. 253. st. 1., čl. 262. i čl. 293. Zakona o obveznim odnosima.
Naime, člankom 262. Zakona o obveznim odnosima propisano je da je ponuda prihvaćena kad ponuditelj primi izjavu ponuđenika da prihvaća ponudu, a i kad ponuđenik pošalje stvar ili plati cijenu, te kad učini neku drugu radnju koja se na temelju ponude, prakse utvrđene između zainteresiranih strana ili običaja može smatrati izjavom o prihvatu, itd.
Predmetom tog istog tužbenog zahtjeva protiv HPB-a i revizije grupacije Fantasyland koju je prihvatio Vrhovni sud Republike Hrvatske je između ostalog i „nezakonito postupanje HPB d.d. koji je nezakonito vodio ovršne postupke te dana 27. travnja 2012.g. nezakonito te protivno ugovorenom prodao nekretnine koje su se nalazile kao sredstvo osiguranja pod teretom Banke procijenjene vrijednosti 2.154.915 EUR-a za iznos manji od 100.000 kuna, a sve to unatoč činjenici da su te nekretnine kao sredstvo osiguranja sastavnim dijelom Ugovora o nagodbi od 22.03.2012.g. zaključenog između Fantazija projekt d.o.o. i HPB d.d. koji je bio aktivan i na snazi do dana 30.09.2012.g., te sukladno tom Ugovoru o nagodbi od 22.03.2012.g. HPB d.d. nije imao niti ugovorno niti zakonsko pravo voditi ovršne postupke i prodavati imovinu pod teretom banke za vrijeme trajanja tog ugovora, što je po društvo Fantazija projekt imalo za posljedicu nemogućnost realizacije zaključenih Sporazuma i Ugovora, a nakon čega su uslijedila i daljnja kontinuirana nezakonita postupanja HPB d.d. tijekom razdoblja travanj 2012.g. – 2024.g. kojim je onemogućeno ishođenje pravomoćne projektne dokumentacije i realizacija zaključenih ugovora o financiranju izgradnje projekta Fantasyland Šmidhen čime je nastala enormna materijalna šteta društvima Fantazija projekt d.o.o., Fantazija vodeni park d.o.o., Fantazija hoteli d.o.o. i Fantazija zabavni park d.o.o.“
O prethodno navedenim te ostalim nezakonitostima Hrvatskog fonda za privatizaciju i Hrvatske poštanske banke kojima je onemogućavana realizacija projekta Fantasyland, a što je između ostalog predmetom tužbenih zahtjeva grupacije Fantasyland i dr. protiv HPB-a, CERP-a i Republike Hrvatske, pred Županijskim sudom u Zagrebu u predmetu tzv. „HPB Bankomat“ svjedočili su brojni svjedoci, između ostalih Ozren Matijašević – član Upravnog odbora HFP-a u razdoblju 2008.g. – 2011.g., Tomislav Boban – ravnatelj Agencije za upravljanje državnom imovinom u razdoblju 2011.g. – 2012.g. koji je potom obnašao dužnost čelne osobe Državnog ureda za upravljanje državnom imovinom i državnog tajnika u Ministarstvu državne imovine, Vedran Duvnjak – predsjednik HFP-a i ravnatelj AUDIO u razdoblju 2008.g. – travanj 2011.g., Artur Gedike – glavni izvršni direktor projekta Fantasyland, Oskar Fleisher – glavni projektant Fantasylanda, Ivan Bezjak – direktor geodetske tvrtke GEO BIM iz Samobora, sada nažalost pokojni Damir Vujić – direktor Sektora HPB-a za upravljanje naplatom 2009.g. – rujan 2010.g., Mate Filipović – glavni izvršni direktor Sektora HPB d.d. za plasmane fizičkim osobama, Dubravka Kolarić – članica uprave HPB-a pod vodstvom Čede Maletića, Sanja Čolak – savjetnica uprave grupacije Fantasyland (inače, supruga Slavena Čolaka), itd.
BORIS ŠIMUNIĆ 2017. RAZOTKRIO SUCA MILJENKA DOLENCA!
Maxportal je još 2018. godine objavio snimljene zlouporabe i nezakonitosti suca Trgovačkog suda u Zagrebu Miljenka Dolenca koji je u predmetu tužbi grupacije Fantasyland protiv Hrvatske poštanske banke d.d. krivotvorio zapisnike s održanih rasprava zbog čega je zatraženo njegovo izuzeće te Ministarstvu pravosuđa, Državnom sudbenom vijeću i Uredu predsjednika Trgovačkog suda u Zagrebu Nini Radiću podneseni zahtjevi za provođenje izvanrednog inspekcijskog nadzora nad radom suca Miljenka Dolenca te zahtjev za određivanje privremene mjere zabrane rada suca Miljenka Dolenca u predmetu tužbi grupacije Fantasyland protiv Hrvatske poštanske banke d.d. do okončanja izvanrednog inspekcijskog nadzora u tom predmetu.
Naime, stranka u postupku Boris Šimunić kao umiješač na strani tužitelja grupacije Fantasyland protiv HPB d.d. dostavio je nadležnim tijelima i institucijama audio zapise na kojima su evidentirane zlouporabe i nezakonito postupanje uređujućeg suca Dolenca koji je je protivno zakonu iz zapisnika brisao dijelove rasprave koja je trajala 20 minuta.
Na raspravi održanoj dana 21.12.2017.g. sudac Miljenko Dolenc donio je odluku kojom se Boris Šimunić odbija kao umješač u ovoj pravnoj stvari što je i unijeto u zapisnik, a nakon čega je desetak minuta kasnije na toj istoj raspravi dana 21.12.2017.g. donio novu odluku kojom se Boris Šimunić prihvaća kao umješač uz odbijanje provođenja dokaznih prijedloga, te je uredujući sudac Miljenko Dolenc zajedno sa zapisničarkom gđom. Rebecca Boričević protivno zakonu u cijelosti izbrisao prethodno donesenu odluku kojom se Boris Šimunić odbija kao umješač u ovoj pravnoj stvari kao da nikada ista nije donijeta.
Člankom 125. Zakona o parničnom postupku određeno je kako se „Zapisnik mora voditi uredno, u njemu se ne smije ništa brisati, dodati ili mijenjati. Prekrižena mjesta moraju ostati čitljiva“.
Sudac Miljenko Dolenc je na raspravi dana 21. prosinca 2017.g. postupao upravo suprotno, donio je odluke koje je unio u zapisnik, a potom je te iste odluke izbrisao iz zapisnika kao da nikada nisu donijete, a što je vidljivo iz sadržaja audio zapisa sa održanog ročišta 21. prosinca 2017.g. i Zapisnika Trgovačkog suda u Zagreba od 21. prosinca 2017.g.
„Postupanje uredujućeg suca koji prvo odbija Borisa Šimunića kao umješača na strani tužitelja, a potom na toj istoj raspravi 10 minuta kasnije prihvaća Borisa Šimunića kao umješača na strani tužitelja ali odbija sve dokazne prijedloge umješača kojeg je netom prihvatio, te odbija provođenje svih daljnjih dokaza u ovoj pravnoj stvari, a zatim nalaže zapisničarki brisanje dijelova zapisnika i odluke suda, te potom i zaključuje glavnu raspravu navodeći kako će ionako viši sud donijeti odluku u kojem pravcu treba ići…, očito je usmjereno na svjesno činjenje štete i ukazuje na pristranost uređujućeg suca koji u ostvarenju svog nauma ne preza niti od grubog kršenja zakona i činjenja kaznenog djela krivotvorenja zapisnika kao službene isprave.
U više navrata sudac Miljenko Dolenc odbio je zahtjeve grupacije Fantasyland za snimanje rasprava audio zapisom te u više navrata zakonskom zastupniku grupacije Fantasyland protivno zakonu zabranio postavljanje pitanja svjedocima na održanim raspravama, a što je kako kažu pravni stručnjaci teška povreda zakona i bitna povreda odredaba parničnog postupka.
Dakle, „ovdje se ne radi samo o pitanju pristranosti uredujućeg suca, već i o grubom kršenju zakona od strane uredujućeg suca u ovom predmetu gdina. Miljenka Dolenca“, stoji u zahtjevu za provođenje inspekcijskog nadzora upućenog Ministarstvu pravosuđa i drugim nadležnim tijelima zbog čega je zatražena zabrana rada uredujućem sucu Dolencu do okončanja izvanrednog inspekcijskog nadzora.
Do današnjeg dana inspekcijski nadzor još uvijek nije proveden, a niti se Ministarstvo pravosuđa RH očitovalo o prijavljenim nezakonitostima suca Trgovačkog suda u Zagrebu Miljenka Dolenca.
KOMUNIKACIJA SUCA NEDOSTOJNA I RADA NA TRŽNICI
Zakonima i Kodeksima propisan je način rada kako sudaca, tako i odvjetnika i stranaka u postupku. Kao što je zakonom propisan način vođenja sudskog postupka, način vođenja zapisnika, te što sve zapisnik mora sadržavati, tako je propisan i način komunikacije čija razina mora štititi ugled i vjerodostojnost suda, te temeljne vrijednosti pravnog i demokratskog sustava koje se tako često i javno spominju, a ponajviše od onih koji te vrijednosti ne poštivaju.
No, teorija je jedno, a praksa nešto sasvim drugo. Moral, etika, pravda, poštenje i sve ostale vrijednosti postaju samo mrtvo slovo na papiru koje se koriste uglavnom u manipulativne svrhe za obmanjivanje javnosti, kako od strane sudaca pri objavi presuda, tako i od strane političara u predizbornim kampanjama.
U slučaju suca Miljenka Dolenca čije je vođenje rasprave evidentirano audio zapisom, nedvojbeno se radi ne samo o nezakonitom postupanju i grubom narušavanju pravne sigurnosti, već i o primitivnoj i manipulativnoj razini komunikacija koja vrijeđa zdrav razum i narušava ugled sudbene vlasti u Hrvatskoj pa se s pravom možemo zapitati u kakvoj to državi živimo, od strane koga su postavljeni takvi suci, jesu li i tko je uopće izvršio sigurnosne provjere takvih sudaca, …
Stenogram audio zapisa sa održane rasprave dana 21. prosinca 2017.g. u predmetu Trgovačkog suda u Zagrebu posl. br. P-2589/2013 na najbolji mogući način oslikava rad Trgovačkog suda u Zagrebu i suca Miljenka Dolenca u tom predmetu radi naknade štete grupacije Fantasyland protiv HPB–a koji već sada, a nakon više od 10 godina trajanja, iznosi više stotina milijuna EUR-a s pripadajućim kamatama, naknadama i drugim troškovima.
Stoga, poslušajte i pročitajte stenogram tijeka rasprave dana 21. prosinca 2017.g. u predmetu Trgovačkog suda u Zagrebu posl. br. P-2589/2013, citirano:
SUDAC DOLENC: ….Sud donosi rješenje odbija se Boris Šimunić s prijedlogom za stupanje u parnicu kao umješač na strani tužitelja, obrazloženje u pisanom otpravku, novi red, dozvoljava se Borisu Šimuniću da prisustvuje današnjem ročištu, …..
ODVJETNIK BEROVIĆ: Predlažemo saslušanje
SUDAC DOLENC: Koga?
ODVJETNIK BEROVIĆ: Kristine Grbavac i Jurice Milićevića
SUDAC DOLENC: Jesu li oni bili predloženi već?
ODVJETNIK BEROVIĆ: Da, u tužbi.
SUDAC DOLENC: Te predlaže da se saslušaju kao svjedoci
ODVJETNK BEROVIĆ: Na okolnosti iz ožujka i travnja 2009 godine kod prijenosa kreditnih obveza sa Borisa Šimunića na društva Fantazija
SUDAC DOLENC: Kako je predloženo, koji je to podnesak da sad ne tražim u podnesku kojem
ODVJETNIK BEROVIĆ: U tužbi predloženi svjedoci
SUDAC DOLENC: A kako je to predloženo u tužbi.
ODVJETNIK BEROVIĆ: Prijenosa kreditnih obveza s Borisa Šimunića na društvo Fantazija u ožujku i travnju 2009 godine tako je budući da su to službenici koji su bili zaduženi za to prebacivanje
SUDAC DOLENC: Oni su bili zaposlenici tužitelja?
ODVJETNIK BEROVIĆ: Tuženika
SUDAC DOLENC: Molim, tuženika?
ODVJETNIK BOMEŠTAR: Tuženika, tuženika, oni su obrađivali zahtjev u banci
SUDAC DOLENC: Dobro.
ODVJETNIK BEROVIĆ: Dubravku Franjković
SUDAC DOLENC: Molim?
ODVJETNIK BEROVIĆ: Franjković, također zaposlenicu tuženika koja je sudjelovala ispred sektora HPB-a u radnjama vezanim uz ugovor o nagodbi od 08.09.2011.g. i 22.03.2012.g., ona je bila pomoćnik direktora sektora za naplatu potraživanja
SUDAC DOLENC: Ujedno i svjedoka, kak se zove recite mi?
ODVJETNIK BEROVIĆ: Dubravka Franjković, tako je pomoćnica sektora dakle vezano uz sklapanja ugovora o nagodbi iz rujna 2011.g. i ožujka 2012.g., dva ugovora o nagodbi
SUDAC DOLENC: Oba ugovora o nagodbi iz 2011 i 2012 godine
ODVJETNIK BEROVIĆ: Konačno predložio bih još i Tomislava
SUDAC DOLENC: Predložili biste ili sad predlažete?
ODVJETNIK BOMEŠTAR: Predloženo je već, sad samo pojašnjenje.
SUDAC DOLENC: Koga još?
ODVJETNIK BEROVIĆ: Tomislava Crnčića iz pravne službe HPB-a koji su vodili ovrhe na nekretninama društva Fantazija projekt i nekretninama u Velikim Zdencima koje su prodane, koji je iz pravne službe HPB-a koji su vodili ovrhe na nekretninama Fantazija
SUDAC DOLENC: Koji su vodili ovrhe na nekretninama, kako se zovu?
ODVJETNIK BEROVIĆ: Tomislav Crnčić.
SUDAC DOLENC: Tomislav Crnčić, zaposlenik tuženika novi red
ODVJETNICA HPB-a HELENA JANKOVIĆ: Tuženik se protivi saslušanju predloženih svjedoka jer je činjenično stanje i dokumentacija u spisu i sadašnjem stanju spisa
SUDAC DOLENC: Punomoćnica tuženika ističe saslušavanje svjedoka, a kako su to predložili punomoćnici stranaka nepotrebno obzirom da činjenice na kojem se temelje saslušati ti svjedoci su proizlaze iz isprava koje prileže spisu, točka novi red. Sud donosi rješenje, daljnje dokaze ne provoditi, punomoćnici tužitelja predlažu da se tužbenom zahtjevu u cijelosti udovolji. Zapravo ovako, mora mi ovo rješenje na odbijanje postat pravomoćno o tome a tek onda da ne bi bilo radi toga dalje ne provoditi na ročište na kojem će se zaključiti glavna rasprava uslijedit će pisanim putem nakon što rješenje.
A zapravo ćemo ovako dajte stavite ovako gubimo puno vremena s tim vratite mi na početak da di je ovo prvo rješenje, dozvoljava se Borisu Šimuniću sudjelovanje kao umješača na strani tužitelja, zašto bi vas odbili to nema smisla i ovak ćemo danas zaključit dozvoljava se sad ovo s prijedlogom.
ZAPISNIČARKA: Isto brisat
SUDAC DOLENC: Da, čemu da vas odbijam to nema smisla, dozvoljava se Borisu Šimuniću stupanje u parnicu kao umješača na strani tužitelja, jel sad idemo dalje do kraja
ODVJETNIK BOMEŠTAR: Gospon sudac, ja se ispričavam mislim meni je sve isto vi sudite i odlučujete ali vidim a on tu ima hrpu nekakvih prijedloga o kojima niste odlučili
SUDAC DOLENC: Ja sam reko, daljnje dokaze ne provodim jel…
ODVJETNICA HPB-a HELENA JANKOVIĆ: Umješač nije stranka u ovom postupku pa molim da se suzdržimo od daljnjih elaboriranja trenutačno što je on htio ili nije htio
UMIJEŠAČ BORIS ŠIMUNIĆ: Ja sam trenutno umješač u ovom postupku rješenjem suda
ODVJETNIK BOMEŠTAR: Umješač je ok shvatili smo mi kolegice da će ovo danas bit zaključeno puno prije tak da ne morate vi šta da pokušamo
SUDAC DOLENC: Ovo može unedogled ić
ODVJETNIK BOMEŠTAR: Može može vi radite svoj posao i radite, mislim sve štima
SUDAC DOLENC: Treba zaključit tu stvar, a kako će se gore odlučit ja ne znam ja bih to svakako ako se ukine bit će nekakva uputa u kojem pravcu jel pa ako se potvrdi to je to jel
Iz stenograma je razvidno kako se sudac Dolenc nakon više od 53 mjeseca trajanja postupka u kojem su ročišta zakazivana 2-3 puta godišnje, odjednom požurio završiti prvostupanjski postupak prijekim putem bez ispitivanja svjedoka i provođenja dokaza te očito svjestan svog nezakonitog postupanja i sam naglašava
„Ja sam reko, daljnje dokaze ne provodim jel…Treba zaključit tu stvar a kako će se gore odlučit ja ne znam ja bih to svakako ako se ukine bit će nekakva uputa u kojem pravcu jel pa ako se potvrdi to je to jel“
I tako je sudac Miljenko Dolenc presudom Trgovačkog suda u Zagrebu posl. br. P-2589/2013 od 1. veljače 2018. godine odbio tužbeni zahtjev grupacije Fantasyland u predmetu radi naknade štete pokrenutom 2013.g. pred Trgovačkim sudom u Zagrebu protiv Hrvatske poštanske banke d.d. u iznosu od 658,8 milijuna kuna.
Temeljem podnesene žalbe grupacije Fantasyland i umješača B. Š., presudom Visokog trgovačkog suda RH posl. br. Pž-1911/2018 od 14. svibnja 2020. godine djelomično je preinačena a djelomično potvrđena presuda Trgovačkog suda u Zagrebu od 1. veljače 2018. godine.
Grupacija Fantasyland je 2020. godine podnijela Vrhovnom sudu Republike Hrvatske prijedlog za dopuštenje revizije po kojem je Vrhovni sud donio rješenje broj Revd-2629/2020-4 od 27. listopada 2020. godine kojom je grupaciji Fantasyland dopušteno podnošenje revizije.
U konačnici, Vrhovni sud Republike Hrvatske je rješenjem broj: Rev-141/2021 od 21. veljače 2024. godine prihvatio reviziju grupacije Fantasyland protiv presude Visokog trgovačkog suda RH posl. br. Pž-1911/2018 koja je tom odlukom Vrhovnog suda ukinuta.
Vrhovni sud pod točkom 12.5. i 12.6. obrazloženja svoje odluke navodi kako su od strane Visokog trgovačkog suda Republike Hrvatske počinjene bitne povrede odredaba parničnog postupka iz članka 354. st. 1. u vezi članka 375. st. 1. ZPP-a te bitne povrede odredaba parničnog postupka iz članka 354. st. 2. toč. 11 ZPP-a. U obrazloženju odluke Vrhovnog suda RH navodi se između ostalog da je predmet postupka zahtjev tužitelja za naknadom štete nastale povredom ugovornog odnosa sa tuženicom.
Nadalje se u obrazloženju odluke Vrhovnog suda RH navodi:
„U tom smislu tužitelji tijekom postupka i u žalbi iznose da su sa tuženicom u pravnom odnosu temeljem nekoliko pravnih poslova. Tako su se pozivali na sporazum od 29. listopada 2010. koji da je predložen od strane tuženice i prihvaćen od strane tužitelja te po kojem da su izvršili određena plaćanja ali da tuženica po istom nije postupila.
U tom su smislu u žalbi tvrdili da se takav sporazum ne može podvesti pod pregovaranje pozivajući se na odredbu čl. 253. st. 1. i 262. Zakona o obveznim odnosima („Narodne novine“ br. 35/05 i 41/08, dalje: ZOO koji je važio u to vrijeme), već da je primjenom tih odredaba ZOO-a isti sklopljen. Nadalje, tvrdili su u žalbi i da je na isti način sklopljen i ugovor o nagodbi od 8. rujna 2011.
Konačno, tvrdili su u žalbi da je za vrijeme trajanja ugovora o nagodbi od 22. ožujka 2012. tuženica prekršila obveze iz istoga jer da je protupravno otuđila nekretninu u Velikim Zdencima i to po znatno nižoj cijeni od njezine procijenjene vrijednosti. Uz to, u žalbi posebno osporavaju činjenična utvrđenja i pravne zaključke suda prvoga stupnja o tome da takav pravni odnos temeljem tih pravnih poslova nije postojao te da je postojao samo pravni odnos iz ugovora o nagodbi od 22. ožujka 2012. jer da je ista potpisana.
To posebno naglašavaju tvrdnjama o tome da su po tim pravnim poslovima postupali (bilo plaćanjem određenih iznosa, bilo dostavljam sredstava osiguranja, bilo plaćanjem troškova ovršnog postupka) i da je tuženica takvo postupanje prihvaćala.“
Vrhovni sud pod točkom 12.4. obrazloženja svoje odluke navodi:
“Pravilno tužitelji i umješač u revizijama ukazuju na to da se sud drugoga stupnja nije u obrazloženju osvrnuo na žalbene tvrdnje o postojanju sporazuma od 29. listopada 2010. koji da sadrži sve bitne elemente ugovora i u odnosu na koji da je na pisani zahtjev tuženice I. tužitelj izdao pisanu suglasnost kojom prihvaća sklapanje sporazuma vršeći pri tome određena plaćanja.
U tom smislu sud se nije osvrnuo niti na tvrdnju tužitelja o tome da je takav sporazum sklopljen prihvatom ponude i izvršenom činidbom od strane tužitelja. Nadalje, pravilno se u revizijama ističe da drugostupanjski sud nije cijenio u istom smislu i ugovor o nagodbi od 8. rujna 2011. jer da o tome nije dao valjano obrazloženje.
Konačno, sud drugoga stupnja nije obrazlagao niti iznio pravni zaključak o žalbenoj tvrdnji tužitelja da je nekretnina u Velikim Zdencima prodana unatoč zabrani i po znatno nižoj cijeni od procijenjene. U odnosu na ove navode sud drugoga stupnja samo iznosi da tužitelji nisu dokazali da bi se ugovorne strane suglasile o bitnim sastojcima u vezi sklapanja nagodbe u rujnu 2011. jer da i sami tužitelji navode da nagodba nije potpisana već da je potpisana ona od 16. travnja 2012.“
U konačnici Vrhovni sud Republike Hrvatske u svojoj odluci nalaže drugostupanjskom Visokom trgovačkom sudu RH u ponovljenom suđenju ponovno odlučiti o žalbama tužitelja i umješača protiv prvostupanjske presude vodeći računa i o navodima iz predmetnih revizija, a posebno o uputama o sadržaju obrazloženja iz odluke Vrhovnog suda.
HPB ZASTUPA ODVJETNIČKO DRUŠTVO RAVLIĆ&ŠURJAK U VLASNIŠTVU JOSIPA ŠURJAKA OPTUŽENOG U SLUČAJU INA
Zanimljivo je da Hrvatsku poštansku banku u ovom sporu radi naknade štete pokrenutom od strane grupacije Fantasyland 2013.godine pred Trgovačkim sudom u Zagrebu protiv Hrvatske poštanske banke d.d. zastupa odvjetničko društvo Ravlić&Šurjak koje je 2022. godine izbrisano iz sudskog registra nakon što je suvlasnik tog odvjetničkog društva Josip Šurjak, inače tadašnji predsjednik Odvjetnike komore, pritvoren zbog afere INA i sumnje u pronevjeru milijardu kuna.
Kako saznajemo, odvjetničko društvo Ravlić&Šurjak imalo je čitav niz ugovora sklopljenih za zastupanje državnih tijela i tvrtki u vlasništvu/suvlasništvu Republike Hrvatske u milijunskim iznosima te je zastupalo Hrvatsku poštansku banku i u više drugih sporova pred hrvatskim sudovima. Strelovit uspon odvjetničkog društva Ravlić&Šurjak počinje 2018.-te godine kada je Josip Šurjak imenovan za predsjednika Hrvatske odvjetničke komore s koje pozicije je imao i neposredan kontakt sa predsjednicima hrvatskih sudova i brojnim sucima, a što je u mnogome doprinijelo donošenju pristranih sudskih odluka u korist klijenata odvjetničkog društva Ravlić&Šurjak.
No, niti to nije bilo dovoljno dvojici hvarskih odvjetnika koji su se potom okušali i u gospodarskom poslovanju, između ostalog i sa tvrtkama u državnom vlasništvu, a što je u konačnici rezultiralo istragom te brisanjem iz sudskog registra odvjetničkog društva Ravlić&Šurjak nakon što je razotkriven kriminal u INI zbog kojeg je Josip Šurjak, inače tadašnji predsjednik Odvjetnike komore, pritvoren zbog sumnje u pronevjeru od milijardu kuna.
Također, 2018./2019 god. odvjetničko društvo Ravlić&Šurjak je prijavljeno odvjetničkoj komori te i kazneno prijavljeno zbog nezakonitog postupanja odvjetnika Tončija Ravlića iz odvjetničkog društva Ravlić&Šurjak u predmetu Trgovačkog suda u Zagrebu, Stalna služba u Karlovcu (predmet St-2292/16), a u kojem predmetu je odvjetnik Tonči Ravlić iz odvjetničkog društva Ravlić&Šurjak kao opunomoćeni zastupnik Hrvatske poštanske banke d.d. lažno pred sudom predstavio Hrvatsku poštansku banku d.d. kao vjerovnika, iako svjestan da Hrvatska poštanska banka d.d. nema, niti je ikada imala potraživanja prema tvrtki Fantazija hoteli d.o.o., te svjestan da Hrvatska poštanska banka d.d. ne raspolaže sa nikakvom dokumentacijom temeljem koje bi se pojavila kao vjerovnik u postupku pred sudom.
Odvjetnička komora je utvrdila da je odvjetnik Tonči Ravlić iz odvjetničkog društva Ravlić&Šurjak po nalogu Hrvatske poštanske banke lažno pred sudom predstavio Hrvatsku poštansku banku d.d. kao vjerovnika, a zbog čega je od strane društva Fantazija hoteli d.o.o. podnesena kaznena prijava i protiv Tončija Ravlića iz odvjetničkog društva Ravlić&Šurjak i protiv Hrvatske poštanske banke d.d. te njenih odgovornih osoba, a postupak je u tijeku pred Županijskim sudom u Zagrebu.
Objavljujemo zahtjev Fantazija projekt d.o.o. i dr. od 15.01.2018.g. za provođenje izvanrednog inspekcijskog nadzora nad radom Trgovačkog suda u Zagrebu i suca Miljenka Dolenca u predmetu Trgovačkog suda u Zagrebu posl. br. P-2589/2013, prijave umješača Borisa Šimunića upućene Ministarstvu pravosuđa i dr. kao više ostalih podnesaka Fantazija projekt d.o.o. i dr. upućenih nadležnim tijelima vezano uz nezakonit rad Trgovačkog suda u Zagrebu i suca Miljenka Dolenca u predmetu Trgovačkog suda u Zagrebu posl. br. P-2589/2013.
Poslušajte tonski zapis sa održane rasprave dana 21. prosinca 2017.g. u predmetu Trgovačkog suda u Zagrebu posl. br. P-2589/2013, a u kojem predmetu Hrvatsku poštansku banku zastupa odvjetničko društvo Ravlić&Šurjak koje je 2022. godine izbrisano iz sudskog registra nakon što je suvlasnik tog odvjetničkog društva Josip Šurjak, inače tadašnji predsjednik odvjetnike komore, pritvoren zbog afere INA i sumnje u pronevjeru milijardu kuna.
Pratite nas i nadalje na Maxportalu, slijede nove zanimljivosti u ovom serijalu tzv. „HPB Bankomat“ od 100 nastavaka.
D.M. /Foto: Press
