“Lako se Poljacima hvaliti ovim prekrasnim nacionalnim stadionom kad nisu imali Fimi Mediju, HEP, INA – MOL, HPB, HGK, prodaju plina, bojanje tunela, sve moguće krakove autoceste, Đakovštinu, Hypo i još desetak sličnih “aferica”. Šta bi onda izgradili rođaci? Na livadi bi igrali”, objavio je Andrija Jarak na Facebooku.
Na njegovu objavu reagirao je Boris Šimunić, jedan od optuženika u aferi HPB Bankomat, o čemu Maxportal piše o serijalu od sto nastavaka.
“Poljaci za razliku od Hrvata nemaju niti medije niti novinare koji svoj rad u svrhu vlastite promidžbe temelje na nepoštivanju temeljnih načela pravne države. Presumpcija nevinosti temeljno je načelo uređene pravne države koje imaju obvezu poštivati svi dionici društva pa tako između ostalih i političari, i mediji, i novinari. A osobito bi se to očekivalo od onih koji su za svoj uspješan, stručan i profesionalan rad prepoznati te i nagrađeni kao dobitnici nagrade “Večernjakova ruža”.
Gospodine Jarak, predlažem Vam da možda pogledate na Maxportalu serijal “HPB BANKOMAT” o kojem ste kao novinar “NOVE TV” izvještavali te samo dva puta nazočili na ročištima u tom predmetu u proteklih 15-ak godina, i to na pripremnom ročištu održanom prije više od 10 godina, a potom na izricanju oslobađajuće presude za sve optužene dana 4. svibnja 2023. godine.
Kad pažljivo pogledate serijal tzv. “HPB BANKOMAT” shvatit ćete i da Poljaci nemaju takvo Državno odvjetništvo koje čini zlouporabe, a kao što to imaju Hrvati.
Da ste redovito pratili “HPB BANKOMAT” i izvještavali o zlouporabama i nezakonitostima DORH-a, USKOK-a , HFP-a i dr. aktera odgovornih za pokretanje i vođenje tog iskonstruiranog postupka, došli bi i do zaključka koliku su štetu državi ti akteri prouzročili i koliko je stadiona u Hrvatskoj moglo biti izgrađeno da nemamo takav DORH i pravosuđe.
Možda bi bilo dobro da svoje naredne emisije posvetite i toj temi. Siguran sam da će emisija biti gledana i jako poučna kako se slični događaji ne bi ponovili u budućnosti”
Odmah istog dana Andrija Jarak odgovorio je Borisu Šimuniću:
„Nigdje u svojoj objavi na koju se referirate ne spominjem aferu Bankomat? HPB sam spomenuo u kontekstu afere koja se odnosila na bivšu Upravu te Banke pod vodstvom Čede Maletića. Vrhovni sud u veljači ove godine usvojio je reviziju grupacije Fantasyland po tužbenom zahtjevu protiv HPB-a u milijunskom iznosu. Sve druge afere imaju pravomoćne sudske odluke. Tako da mi nije jasno iz kojeg ste se razloga i u kojem točno dijelu osjetili prozvanim.“
Na upit Maxportala o odgovoru koji je dobio od Andrije Jarka, Boris Šimunić je kratko komentirao: “Ispričavam se gospodnu Jarku, izgleda da sam krivo shvatio. Sada se više ne osjećam prozvanim.”
Maxportal je prije nekoliko mjeseci već objavio najnoviju sudsku odluku Vrhovnog suda Republike Hrvatske koji je u veljači 2024.g. prihvatio reviziju koju je podnijela grupacija Fantasyland u predmetu radi naknade štete pokrenutom 2013.godine pred Trgovačkim sudom u Zagrebu protiv Hrvatske poštanske banke d.d. u iznosu od 658,8 milijuna kuna, a što sada nakon više od 10 godina i višestruko premašuje taj iznos zajedno sa svim troškovima i zateznim kamatama za proteklo razdoblje.
Upravo taj prvi spor pokrenut 2013. godine protiv Hrvatske poštanske banke bio je prepreka Vladi Republike Hrvatske Zorana Milanovića i njegovom tadašnjem ministru financija Slavku Liniću prilikom pokušaja prodaje HPB-a kao zadnje banke u državnom vlasništvu tada zainteresiranom kupcu Erste&Steiermärkische Bank d.d.
Erste&Steiermärkische Bank d.d., a koja je prije objave natječaja iskazala zainteresiranost za kupnju HPB-a za iznos od 135 milijuna eura, dostavila je tadašnjoj Vladi RH pod vodstvom Zorana Milanovića umanjenu ponudu za kupnju 99% dionica HPB d.d. za iznos od 103,5 milijuna eura, i to uz uvjet izdavanja garancije Vlade RH za sudske sporove protiv HPB-a koji tada (2013-te godine) protivno zakonu i propisanim procedurama nisu bili iskazani u financijskim izvješćima HPB-a.
Tadašnji predsjednik Vlade RH Zoran Milanović odbio je uvjetovanu ponudu Erste&Steiermärkische Bank d.d., a ostanak HPB-a u državnom vlasništvu imao je višestruke pozitivne učinke po državu i njenu financijsku stabilnost.
Time je HPB-u između ostalog omogućeno pripajanje Jadranske banke a potom i preuzimanje Sberbank za iznos od 71 milijun kuna čime je Hrvatska poštanska banka nastavila još 2006. godine započeto strateško širenje na hrvatskom bankarskom tržištu, a što je između ostalog, kako su mediji već prenijeli, spriječilo štetu i izdatke po državni proračun u iznosu 8 milijardi kuna.
Predmetom tužbenog zahtjeva protiv HPB-a po kojem je Vrhovni sud RH prihvatio reviziju grupacije Fantasyland je između ostalog kršenje ugovornih i zakonskih obveza od strane HPB-a koji je tijekom razdoblja 2010.g. -2012.g. izradio više sporazuma, ugovora i nagodbi koji su dostavljeni grupaciji Fantasyland na suglasnost, a nakon što je na zahtjev HPB-a grupacija Fantasyland izdala HPB-u suglasnost na te sporazume, ugovore i nagodbe koji su izrađeni i predloženi od strane HPB-a te potom na zahtjev HPB-a sukladno ugovorenom i izvršila plaćanja u korist HPB-a u milijunima kuna, Hrvatska poštanska banka odbijala je postupati po tim sporazumima, ugovorima i nagodbama kao da isti nikada nisu sklopljeni, sve to protivno odredbama čl. 247, čl. 248., čl. 252 st. 1., čl. 253. st. 1., čl. 262. i čl. 293. Zakona o obveznim odnosima.
Naime, člankom 262. Zakona o obveznim odnosima propisano je da je ponuda prihvaćena kad ponuditelj primi izjavu ponuđenika da prihvaća ponudu, a i kad ponuđenik pošalje stvar ili plati cijenu, te kad učini neku drugu radnju koja se na temelju ponude, prakse utvrđene između zainteresiranih strana ili običaja može smatrati izjavom o prihvatu, itd.
Predmetom tog istog tužbenog zahtjeva protiv HPB-a i revizije grupacije Fantasyland koju je prihvatio Vrhovni sud Republike Hrvatske je između ostalog i „nezakonito postupanje HPB d.d. koji je nezakonito vodio ovršne postupke te dana 27. travnja 2012.g. nezakonito te protivno ugovorenom prodao nekretnine koje su se nalazile kao sredstvo osiguranja pod teretom Banke procijenjene vrijednosti 2.154.915 EUR-a za iznos manji od 100.000 kuna, a sve to unatoč činjenici da su te nekretnine kao sredstvo osiguranja sastavnim dijelom Ugovora o nagodbi od 22.03.2012.g. zaključenog između Fantazija projekt d.o.o. i HPB d.d. koji je bio aktivan i na snazi do dana 30.09.2012.g., te sukladno tom Ugovoru o nagodbi od 22.03.2012.g. HPB d.d. nije imao niti ugovorno niti zakonsko pravo voditi ovršne postupke i prodavati imovinu pod teretom banke za vrijeme trajanja tog ugovora, što je po društvo Fantazija projekt imalo za posljedicu nemogućnost realizacije zaključenih Sporazuma i Ugovora, a nakon čega su uslijedila i daljnja kontinuirana nezakonita postupanja HPB d.d. tijekom razdoblja travanj 2012.g. – 2024.g. kojim je onemogućeno ishođenje pravomoćne projektne dokumentacije i realizacija zaključenih ugovora o financiranju izgradnje projekta Fantasyland Šmidhen čime je nastala enormna materijalna šteta društvima Fantazija projekt d.o.o., Fantazija vodeni park d.o.o., Fantazija hoteli d.o.o. i Fantazija zabavni park d.o.o.“
TUŽBE FANTASYLANDA PROTIV HPB-A, HFP-A, AUDIO, CERPA I REPUBLIKE HRVATSKE VEĆE OD 1,6 MILIJARDI EUR-A
Kako je već i objavljeno u medijima, zbog brojnih višegodišnjih zlouporaba i nezakonitih postupanja HFP-a, AUDIO, CERP-a (pravni sljednik HFP-a i AUDIO), Državnog odvjetništva i dr. te njihovih odgovornih osoba kojima je godinama onemogućavana realizacija projekta Fantasyland Šmidhen, Slaven Čolak i grupacija Fantasyland podnijeli su osam tužbi radi naknade štete pred Trgovačkim sudom u Zagrebu i Općinskim građanskim sudom u Zagrebu, a sveukupna vrijednost svih sporova premašuje iznos od 1,6 milijardi eura za proteklo razdoblje od 15 godina u kojem je onemogućena realizacija projekta Fantasyland.
Predmetom tih sporova je između ostalog i nezakonito postupanje HFP-a koji je 2010. godine, a što je i više nego zanimljivo kao tadašnji 99%-tni vlasnik Hrvatske poštanske banke, pokrenuo sudske postupke pred Općinskim sudom u Samoboru protiv grupacije Fantasyland stavljajući privremene mjere i zabilježbe na nekretninama vodenog i zabavnog parka te hotelskog kompleksa Šmidhen onemogućujući time ishođenje pravomoćne projektne dokumentacije i realizaciju projekta Fantasyland Šmidhen. U konačnici, svi ti sudski postupci su nakon višegodišnjeg trajanja pravomoćno okončani u korist grupacije Fantasyland.
Slaven Čolak i grupacija Fantasyland uputili su DORH-u i USKOK-u te Ministarstvu pravosuđa RH i drugim nadležnim tijelima i institucijama RH više od 100 dopisa kojima je godinama opetovano traženo dostavljanje državnoodvjetničke odluke i sankcioniranje prijavljenog nezakonitog postupanja s jedne strane HFP-a koji je lažno prijavljivao Slavena Čolaka i grupaciju Fantasyland za počinjenje kaznenih djela a s druge pak strane nezakonitog postupanja Državnog odvjetništva koje je protivno zakonu godinama držalo otvorenim taj kazneni predmet koji je formiran temeljem kaznenih prijava HFP-a i njegovih pravnih slijednika kojima se društvu Fantazija projekt d.o.o. čak osporavalo i pravo vlasništva na nekretninama upisanim na zemljištu Šmidhen iz zk.ul 4268 k.o. Samobor koje je predmetom ugovora o pravu građenja koji je između HFP-a i Fantazije zaključen 2007. godine uz suglasnost Vlade RH.
Da apsurd bude veći, HFP je kao ugovorna strane iz ugovora o pravu građenja lažno prijavio DORH-u i USKOK-u da je nezakonito sklopljen taj ugovor o pravu o pravu građenja koji je zaključen uz suglasnost Vlade RH i bivše zamjenice predsjednice Vlade RH Jadranke Kosor te Državnog odvjetništva Republike Hrvatske ispred kojeg je bivša glavna državna odvjetnica Zlata Hrvoj Šipek kao tadašnja zamjenica glavnog državnog odvjetnika sudjelovala u izradi elemenata ugovora o pravu građenja, a nakon čega je našem Državnom odvjetništvu trebalo više od 8 godina da odbaci tu kaznenu prijavu HFP-a i utvrdi da je ugovor o pravu građenja zaključen sukladno zakonu bez ijedne utvrđene nepravilnosti.
I prethodno navedeno nezakonito postupanje HFP-a i njegovih pravnih slijednika koji su godinama lažno prijavljivali, te nezakonito postupanje Državnog odvjetništva koje je po tim lažnim prijavama protivno zakonu više od 8 godina, zaključno sve do 30. svibnja 2018. godine provodilo istragu i kriminalističko istraživanje nad Slavenom Čolakom i grupacijom Fantasyland te njenim odgovornim osobama, predmetom je više sudskih postupaka radi naknade štete koji se vode protiv HFP-a, AUDIO, CERP-a kao pravnog slijednika HFP-a i AUDIO te Republike Hrvatske.
Istodobno, već više od 10 godina traje i više postupaka radi naknade štete koje je grupacija Fantasyland pokrenula protiv Hrvatske poštanske banke d.d. Naime grupacija Fantasyland iz Samobora ( Fantazija projekt d.o.o., Fantazija vodeni park d.o.o., Fantazija hoteli d.o.o. i Fantazija zabavni park d.o.o.) je još 2013-te godine, dakle prije više od 10 godina, pokrenula pred Trgovačkim sudom u Zagrebu prvi u nizu više sudskih postupaka radi naknade štete protiv Hrvatske poštanske banke d.d.
Maxportal je godinama pratio maratonsko suđenje pred Županijskim sudom u Zagrebu u predmetu USKOK-a tzv. “HPB BANKOMAT” koji je nakon više od 14 godina trajanja okončan oslobađajućom presudom za sve optužene u tom predmetu.
Maxportal je u proteklim godinama nazočio na brojnim raspravama tog najdužeg maratonskog predmeta USKOK-a tzv. „HPB Bankomat“ pa tako i na iznošenju obrane i završene riječi optuženih te i izricanju presude dana 4. svibnja 2023 godine.
Objavljeni su i video zapisi sa završne riječi Slavena Čolaka kao jednog od optuženih u tom kaznenom postupku, a u kojoj završnoj riječi su i svi nazočni mediji ( a nazočni su bili gotovo svi) imali priliku i javno te neposredno pred Županijskim sudom u Zagrebu saznati za mnogobrojne teške oblike zlouporaba i nezakonitosti počinjenih od strane Državnog odvjetništva i USKOK-a te njihovih odgovornih službenih osoba u svim fazama postupka tzv. „HPB Bankomat“, i u fazi predistražnih radnji, i u fazi istrage, i u fazi podnošenja optužnice, i pred optužnim vijećem Županijskog suda u Zagrebu, i pred raspravnim vijećem Županijskog suda u Zagrebu.
Maxportal će u ovom serijalu od 100 nastavaka objaviti više od 100 teških oblika prijavljenih i dokumentiranih zlouporaba i nezakonitosti počinjenih tijekom razdoblja prosinac 2009. godine – 2024. godine od strane državnih i pravosudnih tijela i institucija te njihovih odgovornih osoba (Mladen Bajić, Dinko Cvitan, Sani Ljubičić, Saša Manojlović, Vedran Duvnjak – predsjednik HFP-a i ravnatelj AUDIO, Dubravka Jakić Maurman – pravna služba HFP-a, Čedo Maletić – predsjednik uprave HPB d.d. i dr.).
Kako smo već i prethodno objavili, pri kraju je izrada dokumentarnog filma pod nazivom „Institucionalni kriminal – Kako je onemogućena realizacija projekta Fantasyland Šmidhen?!“ čija se promocija očekuje ove godine.
Pogledajte video zapise sa završne riječi Slavena Čolaka u predmetu tzv. „HPB Bankomat:
- Video zapis sa završne riječi Slavena Čolaka br. 1
- Video zapis sa završne riječi Slavena Čolaka br. 2
- Video zapis sa završne riječi Slavena Čolaka br. 3
- Video zapis sa završne riječi Slavena Čolaka br. 4
- Video zapis sa završne riječi Slavena Čolaka br. 5
- Video zapis sa završne riječi Slavena Čolaka br. 6
- Video zapis sa završne riječi Slavena Čolaka br. 7
- Video zapis sa završne riječi Slavena Čolaka br. 8
Kako smo već i prethodno objavili, pri kraju je izrada dokumentarnog filma pod nazivom „Institucionalni kriminal – Kako je onemogućena realizacija projekta Fantasyland Šmidhen?!“ čija se promocija očekuje ove godine.
D.M. /Foto: ScreenshootYT/Facebook
