‘HPB Bankomat'(48) Snimka obrane Slavena Čolaka: Kriminal je činio Uskok i DORH. Dokazali smo!

21 studenoga, 2024 maxportal
Širi dalje
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  

OBJAVLJUJEMO SNIMKE OBRANE  SLAVENA ČOLAKA  – ŽUPANIJSKOM SUDU U ZAGREBU S KONKRETNIM DOKAZIMA PREZENTIRAN INSTITUCIONALNI KRIMINAL NA NAJVIŠOJ DRŽAVNOJ I PRAVOSUDNOJ RAZINI – VIDEO I TONSKI ZAPISI O ZLOUPORABAMA I NEZAKONITOSTIMA SANI LJUBIČIĆ, SAŠE MANOJLOVIĆA, VEDRANA DUVNJAKA, ČEDE MALETIĆA, VJEŠTAKA USKOK-A KRKLECA I BLAŽEVIĆA, …



Maxportal je godinama pratio maratonsko suđenje pred Županijskim sudom u Zagrebu u predmetu USKOK-a tzv. “HPB BANKOMAT” koji je nakon više od 14 godina trajanja okončan oslobađajućom presudom za sve optužene u tom predmetu.

Maxportal je u proteklim godinama nazočio na brojnim raspravama tog najdužeg maratonskog predmeta USKOK-a tzv. „HPB Bankomat“ pa tako i na iznošenju obrane i završene riječi optuženih te i izricanju presude dana 4. svibnja 2023 godine.

Objavljeni su i video zapisi sa završne riječi Slavena Čolaka kao jednog od optuženih u tom kaznenom postupku, a u kojoj završnoj riječi su i svi nazočni mediji ( a nazočni su bili gotovo svi) imali priliku i javno te neposredno pred Županijskim sudom u Zagrebu saznati za brojne  oblike zlouporaba i nezakonitosti počinjenih od strane Državnog odvjetništva i USKOK-a te njihovih odgovornih službenih osoba u svim fazama postupka tzv. „HPB Bankomat“, i u fazi predistražnih radnji, i u fazi istrage, i u fazi podnošenja optužnice, i pred optužnim vijećem Županijskog suda u Zagrebu, i pred raspravnim vijećem Županijskog suda u Zagrebu.

Maxportal će u ovom serijalu od 100 nastavaka objaviti više od 100 teških oblika prijavljenih i dokumentiranih zlouporaba i nezakonitosti počinjenih tijekom razdoblja prosinac 2009. godine – 2024. godine od strane državnih i pravosudnih tijela i institucija te njihovih odgovornih osoba (Mladen Bajić, Dinko Cvitan, Sani Ljubičić, Saša Manojlović, Vedran Duvnjak – predsjednik HFP-a i ravnatelj AUDIO, Dubravka Jakić Maurman – pravna služba HFP-a, Čedo Maletić – predsjednik uprave HPB d.d. i dr.).

Kako smo već i prethodno objavili, pri kraju je izrada dokumentarnog filma pod nazivom „Institucionalni kriminal – Kako je onemogućena realizacija projekta Fantasyland Šmidhen?!“ čija se promocija očekuje ove godine.

Pogledajte video zapise sa završne riječi Slavena Čolaka u predmetu tzv. „HPB Bankomat:

Prošlo je gotovo 15 godina od početka famozne akcija USKOK-a pod nazivom „HPB BANKOMAT“ koja je uz bombastičnu medijsku hajku bila okosnica tadašnjih početaka borbe protiv korupcije i organiziranog kriminaliteta. Nije bilo niti jedne TV i radio postaje, dnevnih i tjednih novina i portala koji nisu svakodnevno izvještavali javnost o akciji USKOK-a protiv  bivšeg predsjednika uprave Josipa Protege i klijenata banke jer su navodno davali povlaštene kredite kojima su oštetili Banku, a sve kako bi navodno sebi i menagamentu banke isplaćivali bonuse koji im ne pripadaju.

Slučaj „Bankomat“ bio je jedan od prvih pokrenutih procesa Mladena Bajića popraćen bombastičnim medijskim linčem kao niti jedan drugi proces, izuzev možda onog bivšeg premijera Ive Sanadera.

Glavni državni odvjetnik je predstavljen kao spasitelj Hrvatske i njenih građana koji je bezrezervno krenuo u borbu protiv sveopćeg kriminala, a optuženi u slučaju „BANKOMAT“ već unaprijed osuđeni ne samo od državnog odvjetništva, već tada i od svih građana kojima je ta krivnja javno prezentirana. 

Još je nedostajala  samo presuda Suda kao puka formalnost, i svi su trebali biti zadovoljni. I glavni državni odvjetnik Mladen Bajić, i Vlada Jadranke Kosor na putu u europsku uniju, i Europa koja nas u Europsku uniju tada trebala primiti kao punopravnu članicu koja  je uspješno zatvorila poglavlje 23.

Županijski sud u Zagrebu je nekoliko puta vraćao optužnicu USKOK-u  zbog nedostatka dokaza i radi boljeg  razrješenja stvari,  ali se optužnica svaki put vraćala na sud u nepromijenjenom obliku i bez ijednog dokaza,  što je u konačnici još 2012-te godine rezultiralo odbacivanjem optužnice od strane optužnog vijeća Županijskog suda u Zagrebu pod predsjedanjem suca Ivana Turudića, sada glavnog državnog odvjetnika Republike Hrvatske.

Međutim, a kao što je to istaknuo i Slaven Čolak u svojoj obrani i završnoj riječi pred Županijskim sudom u Zagrebu „Temeljem žalbe USKOK-a na odbačenu optužnicu tzv. „HPB Bankomat“ Vrhovni sud donio je skandalozno rješenje kojim se uvažava žalba USKOK-a, a sve to uz obrazloženje citirano “da unatoč nepostojanju materijalnih dokaza, organizirana grupa djeluje pod velom tajnosti pa se dokazi se imaju izvesti na raspravi jer možda neko nekoga oda“ čime je zapravo Županijskom sudu u Zagrebu bez ikakve zakonske i pravne osnove dodijeljena uloga da u fazi glavne rasprave provodi istražne radnje iako je provođenje istražnih radnji sukladno zakonu obveza iz nadležnosti DORH-a, USKOK-a, PNUSKOK-a i MUP-a prije eventualnog podizanja optužnice.“

Takvim nezakonitim rješenjem Vrhovnog suda RH optuženi su bez ikakve zakonske i pravne osnove „gurnuti“ u proceduru da se nad njima sada već više od 10 godina vodi kazneni postupak tzv. „HPB Bankomat“ temeljem iskonstruirane optužnice USKOK-a kojom je s jedne strane I-III optuženima stavljeno na teret da su se I-III optuženi 2004. godine navodno udružili u grupu radi počinjenja kaznenih djela, a s druge pak strane IV-XI optuženima stavljeno na teret da bi tu navodno organiziranu grupu ( a koja se navodno udružila 2004.g.) poticali na počinjenje kaznenog djela tijekom razdoblja 2006.g. – 2007.g., dakle nakon 2 godine od njihovog navodnog udruživanja ( a koji činjenični opis navodnog počinjenja kaznenog djela poticanja ne postoji niti u jednoj od optužnica USKOK-a po kojoj se vodi predmet tzv. „HPB Bankomat“),…

Ovaj iskonstruirani postupak “HPB Bankomat” pokrenut je te se isti vodi isključivo temeljem zlouporaba i nezakonitosti počinjenih od strane HFP-a i predsjednika HFP-a Vedrana Duvnjaka koji je istovremeno tijekom razdoblja 2009.g. – 2011.g. obnašao i dužnost zamjenika predsjednika NO HPB d.d. koja se nalazila u 99%-tnom vlasništvu HFP-a te zlouporaba i nezakonitosti DORH-a i USKOK-a te njihovih odgovornih službenih osoba počinjenih tijekom svih faza postupka tzv. “HPB Bankomat” ( i tijekom predistražnih radnji, i tijekom istražnih radnji, i tijekom glavne rasprave, i pred istražnim sucem Županijskog suda u Zagrebu, i pred optužnim vijećem Županijskog suda u Zagrebu, i pred raspravnim vijećem Županijskog suda u Zagrebu), a o kojim brojnim zlouporabama i nezakonitostima HFP-a, DORH-a i USKOK-a te njihovih odgovornih osoba postoji cjelovita materijalna dokazna dokumentacija u ovom sudskom spisu, između ostalog i video zapisi s održanih glavnih rasprava u ovom predmetu koji su i javno objavljeni ( a na kojim video zapisima su evidentirane zlouporabe počinjene od strane HFP-a, DORH-a i USKOK-a te njihovih odgovornih osoba),…“, istaknuo je Slaven Čolak u svojoj obrani te završnoj riječi koja je objavljena i na maxportalu.

U konačnici, medijski najeksponiraniji kazneni postupak tzv. “HPB BANKOMAT” je nakon više od 14 godina trajanja okončan oslobađajućom presudom za sve optužene u tom predmetu te je presudom Županijskog suda u Zagrebu utvrđeno u cijelosti postupanje sukladno zakonu i propisanim procedurama od strane Slavena Čolaka i društava Fantazija projekt d.o.o. i dr. u vlasništvu Slavena Čolaka kao i utvrđeno da Slaven Čolak nije počinio nikakvo kazneno djelo „jer niti jedan provedeni dokaz ne upućuje, a kamoli da bi dokazao navedenu tvrdnju.“

Da nešto nije u redu s optužnicom tzv. „HPB BANKOMAT“ dalo se naslutiti odmah na početku sudskog postupka koji je krenuo prije gotovo 15 godina, da bi u konačnici iz provedenog dokaznog postupka pred Županijskim sudom u Zagrebu na vidjelo isplivale brojne zlouporabe i nezakonitosti HFP-a, DORH-a i USKOK-a te njihovih odgovornih osoba koje je teško zamisliti čak i u najtotalitarnijim sustavima, a kamoli u državama članicama Europske unije kojoj i Republika Hrvatska pripada kao punopravna članica od 1. srpnja 2013 godine.

U ovom izdanju serijala tzv. „HPB Bankomat“ objavljujemo snimke sa iznošenja obrane VIII optuženog Slavena Čolaka pred Županijskim sudom u Zagrebu u predmetu tzv. „HPB Bankomat“, a koja obrana Slavena Čolaka je upravo identično kao i njegova završna riječ iznesena pred sudom posve mirno i staloženo te bez ikakve zadrške i čitanja.

U svom iznošenju obrane, a koje je tonski snimljeno uz odobrenje Županijskog suda u Zagrebu, Slaven Čolak je naveo brojne konkretne zlouporabe i nezakonitosti DORH-a i USKOK-a te njihovih odgovornih službenih osoba ( Sani Ljubičić, Saša Manojlović,…) počinjene tijekom svih faza postupka tzv. “HPB Bankomat” ( i tijekom predistražnih radnji, i tijekom istražnih radnji, i tijekom glavne rasprave, i pred istražnim sucem Županijskog suda u Zagrebu, i pred optužnim vijećem Županijskog suda u Zagrebu, i pred raspravnim vijećem Županijskog suda u Zagrebu).

Također, od strane Slavena Čolaka pred Županijskim sudom u Zagrebu su navedene i detaljno obrazložene konkretne zlouporabe i nezakonitosti počinjene od strane Vrhovnog suda Republike Hrvatske, vještaka USKOK-a Vladimira Krkleca i Ante Blaževića, Hrvatske poštanske banke (HPB) pod vodstvom Čede Maletića te Hrvatskog fonda za privatizaciju (HFP) i predsjednika HFP-a Vedrana Duvnjaka koji je istovremeno tijekom razdoblja 2009.g. – 2011.g. obnašao i dužnost zamjenika predsjednika Nadzornog odbora HPB-a koja se nalazila u 99%-tnom vlasništvu HFP-a.

Poslušajte tonske zapise sa iznošenja obrane Slavena Čolaka u predmetu tzv. „HPB Bankomat 2023. godine.

Zlouporabe i nezakonitosti Mladena Bajića, Dinka Cvitana, Sani Ljubičić, Saše Manojlovića te vještaka USKOK-a Ante Blaževića i Vladimira Krkleca

Mladen Bajić kao glavni državni odvjetnik angažirao je u siječnju 2010. godine vještake iz Splita Vladimira Krkleca i Antu Blaževića za izradu financijsko-knjigovodstvenog vještačenja u predmetu USKOK-a tzv. „HPB Bankomat“, a kao što je to u svom svjedočenju 2016. godine pred Županijskim sudom u Zagrebu potvrdio i sam vještak Ante Blažević.

Inače, Ante Blažević je u vrijeme kada je 2010. godine angažiran za izradu financijsko-knjigovodstvenog vještačenja u predmetu USKOK-a tzv. „HPB Bankomat“ pa sve do 2014. godine obnašao dužnost predsjednika uprave Banke Splitsko Dalmatinske koja se tada tijekom izrade vještačenja 2010. godine pa sve do 2014. godine nalazila u suvlasništvu Ecije Bajić Kuljiš, supruge  tadašnjeg glavnog državnog odvjetnika Mladena Bajića.

Upravo ta okolnost da je vještak Ante Blažević kao predsjednik uprave Banke Splitsko Dalmatinske koja se tada tijekom izrade vještačenja 2010. godine pa sve do 2014. godine nalazila u suvlasništvu Ecije Bajić Kuljiš, supruge  tadašnjeg glavnog državnog odvjetnika Mladena Bajića, predstavlja višestruki sukob interesa te okolnost zbog koje je financijsko – knjigovodstveno vještačenje u kojem je u izradi sudjelovao Ante Blažević predstavlja nezakonit dokaz. 

Vještak USKOK-a Vladimir Krklec je u svom svjedočenju pred Županijskim sudom u Zagrebu 2016. godine potvrdio da je vještak Ante Blažević zajedno sa njim sudjelovao u izradi financijsko-knjigovodstvenog vještačenja Vladimira Krkleca iz svibnja 2010. godine temeljem kojeg je podnesena optužnica tzv. „HPB Bankomat“.

I iz rješenja Visokog kaznenog suda Republike Hrvatske posl. br. I Kž-201/2021-5 od 15. rujna 2021.g. koje je donijeto u predmetu  „Agrokor“ jasno proizlazi da je ne samo zakonom već i sudskom praksom Visokog kaznenog suda Republike Hrvatske meritorno odlučeno da sukob interesa predstavlja okolnost iz koje posljedično proizlazi nezakonitost dokaza, a prema doktrini „plodova otrovne voćke“,  i svi ostali dokazi proizašli iz rada vještaka Ante Blaževića koji je bio u sukobu interesa sukladno zakonu predstavljaju nezakonit dokaz.

Kako bi USKOK od optužnog vijeća Županijskog suda u Zagrebu pod predsjedanjem suca Ivana Turudića ( a koje vijeće je tijekom 2010.-2012. odlučivalo o optužnici USKOK-a tzv. „HPB Bankomat“)  prikrio višestruki sukob interesa Mladena Bajića i vještaka Ante Blaževića koji je zajedno sa vještakom Vladimirom Krklecom sudjelovao u izradi financijsko-knjigovodstvenog vještačenja Vladimira Krkleca iz svibnja 2010. godine temeljem kojeg je podnesena optužnica tzv. „HPB Bankomat“, tužiteljica Sani Ljubičić je tijekom razdoblja 2010. godine pa sve do 2016. godine sakrivala od suda i optuženih financijsko-knjigovodstveno vještačenje Ante Blaževića za margin kredite iz svibnja 2010. godine koje je izrađeno po istražnom nalogu USKOK-a br. K-US-148/09, IS-US-18/09 od 25.01.2010. godine, upravo identično kao što je po tom istom istražnom nalogu USKOK-a izrađeno i financijsko-knjigovodstveno vještačenja Vladimira Krkleca iz svibnja 2010. godine temeljem kojeg je podnesena optužnica tzv. „HPB Bankomat“.

Takvim nezakonitim postupanjem USKOK-a i tužiteljice Sani Ljubičić više od 6 godina prikrivan je sukob interesa vještaka Ante Blaževića koji je zajedno sa vještakom Vladimirom Krklecom sudjelovao u izradi financijsko-knjigovodstvenog vještačenja Vladimira Krkleca iz svibnja 2010. godine temeljem kojeg je podnesena optužnica tzv. „HPB Bankomat“, a što je potvrdio i sam vještak Vladimir Krklec u svom svjedočenju pred Županijskim sudom u Zagrebu 2016. godine istaknuvši pred sudom kako je vještak Ante Blažević zajedno s njim sudjelovao u izradi vještačenja za sve kreditne plasmane izuzev za tvrtku MINI PARKS.

Također, takvim nezakonitim postupanjem USKOK-a i tužiteljice Sani Ljubičić više od 6 godina prikrivan je i sukob interesa Mladena Bajića koji je u siječnju 2010. godine kao glavni državni odvjetnik angažirao vještaka Antu Blaževića za izradu financijsko-knjigovodstvenog vještačenja u predmetu USKOK-a tzv. „HPB Bankomat“, iako mu je bilo poznato da je Ante Blažević istovremeno obnašao dužnost predsjednika uprave Banke Splitsko Dalmatinske koja se nalazi u suvlasništvu njegove supruge Ecije Bajić Kuljiš.

Na upit obrana optuženih, vještak Vladimir Krklec je u svom svjedočenju pred Županijskim sudom u Zagrebu 2016. godine čak i potvrdio da je u više navrata sa službenim automobilom Državnog odvjetništva iz Splita dolazio na konzultacije kod glavnog državnog odvjetnika Mladena Bajića i ravnatelja USKOK-a Dinka Cvitana, a što također i više nego dovoljno govori o nezakonitom postupanju DORH-a i njegovih službenih osoba te očitoj sprezi Mladena Bajića i Dinka Cvitana sa splitskim vještacima Antom Blaževićem i Vladimirom Krklecom kojem je USKOK i zamjenica ravnatelja USKOK-a Sani Ljubičić platila izradu vještačenja po cijeni satnice rada 11 puta većoj od propisane čime je državni proračun oštećen za više stotina tisuća kuna.

Tako je tužiteljica Sani Ljubičić sakrila financijsko – knjigovodstveno vještačenje vještaka Ante Blaževića za margin kredite te Županijskom sudu u Zagrebu u više navrata tijekom razdoblja 2010.g. – 2012.g. podnosila optužnice tzv. „HPB Bankomat“ temeljem financijsko-knjigovodstvenog vještačenja Vladimira Krkleca iz svibnja 2010. godine, a sve kako bi pred optužnim vijećem suda zatajila očiti sukob interesa vještaka Ante Blaževića koji je u vrijeme izrade vještačenja 2010. godine istovremeno obnašao dužnost predsjednika uprave Banke koja se nalazila u suvlasništvu Bajićeve supruge gđe. Ecije Bajić Kuljiš.

Takvim nezakonitim postupanjem tužiteljice Sani Ljubičić optužnom vijeću Županijskog suda u Zagrebu zatajena i druga bitna činjenica, a to je činjenica da je vještak Ante Blažević sudjelovao u izradi financijsko-knjigovodstvenog vještačenja Vladimira Krkleca iz svibnja 2010.g. temeljem kojeg je podnesena optužnica tzv. „HPB Bankomat“ slijedom čega je automatski i to financijsko-knjigovodstveno vještačenje Vladimira Krkleca  iz svibnja 2010. ( a u kojoj izradi je sudjelovao i vještak Ante Blažević) nezakonit dokaz.

Prethodno navedene okolnosti koje evidentno predstavljaju razloge zbog kojih financijsko-knjigovodstvena vještačenja Vladimira Krkleca i Ante Blaževića predstavljaju nezakonit dokaz nisu bile poznate optužnom vijeću Županijskog suda u Zagrebu u razdoblju 2010.g. – 2012.g. kada se odlučivalo o optužnici USKOK-a tzv. „HPB Bankomat“, jer se vještaka USKOK-a Vladimira Krkleca te Antu Blaževića o tim okolnostima saslušavalo pred sudom tek nekoliko godina kasnije u fazi glavne rasprave, i to nakon što je 2016.-te godine zamjenik ravnatelja USKOK-a Saša Manojlović u raspravni spis Županijskog suda u Zagrebu priložio financijsko – knjigovodstveno vještačenje vještaka Ante Blaževića za margin kredite iz 2010. godine lažno prikazujući pred sudom i svima nazočnima u sudnici kako prilaže račun, a ne financijsko – knjigovodstveno vještačenje vještaka Ante Blaževića.

  • HPB BANKOMAT – Bajićevi i Cvitanovi vještaci – Skrivanje dokumentacije od strane USKOK-a

Što se uistinu odigravalo iza zatvorenih vrata Državnog odvjetništva i USKOK-a, kako su i na koji način provođene istrage od strane državnih odvjetnika i njihovih zamjenika, razotkrio je upravo slučaj tzv. „HPB Bankomat“ u kojem su sve rasprave na Županijskom sudu u Zagrebu javno snimane i video zapisima trajno zabilježene. 

Na tim video zapisima su evidentirane brojne zlouporabe i nezakonitosti vještaka Ante Blaževića i Vladimira Krkleca te tužiteljice Sani Ljubičić koja je između ostalog kao službena osoba protivno zakonu davala usmene naloge za izradu vještačenja iako je zakonom izričito propisano da se vještačenje može naložiti samo pisanim nalogom USKOK-a koji se dostavlja strankama, skrivala dokumentaciju iz istražnih radnji, lažno iskazivala pred sudom,…

Zlouporabe i nezakonitosti HFP-a i predsjednika HFP-a Vedrana Duvnjaka, pravnice iz stručnih službi HFP-a Dubravke Jakić Maurman, predsjednika uprave HPB-a Čede Maletića,…

Grupacija Fantasyland  je 2009.godine bila na korak do početka gradnje. Za vodeni park kompleksaFantasyland u Samoboru proveden je Detaljni plan uređenja Šmidhen.

U lipnju 2009.g. izrađen parcelacijski elaborat vodenog parka od strane geodetske tvrtke GEO BIM d.o.o. iz Samobora sukladno provedenom Detaljnom planu uređenja Šmidhen I. Parcelacijski elaborat vodenog parka dostavljen je 2009. godine na potpis suvlasnicima dijela zemljišta Šmidhen radi ishođenja pravomoćne projektne dokumentacije za izgradnju vodenog parka kao prve faze izgradnje projekta Fantasyland Šmidhen sukladno predinvesticijskoj studiji izgradnje koja je sastavnim dijelom zaključenog ugovora o pravu građenja.

Zagrebački holding i Grad Samobor kao suvlasnici zemljišta Šmidhen potpisali su parcelacijski elaborat u kratkom roku (15 dana), a HFP i njegov tadašnji predsjednik Vedran Duvnjak su bez ikakve zakonske i pravne osnove odbijali potpisati parcelacijski elaborat onemogućujući time ishođenje pravomoćne projektne dokumentacije za  izgradnju kompleksa Fantasyland Šmidhen.

Umjesto potpisivanja suglasnosti na parcelacijski elaborat, HFP i njegov predsjednik Vedran Duvnjak zaustavili su sve poslovne procese te dana 08. prosinca 2009. godine zatražili provođenje revizije ispunjenja ugovornih obveza temeljem ugovora o pravu građenja koji je između HFP-a i Fantazija zaključen uz suglasnost Vlade RH i Državnog odvjetništva, a za koje izvršenje revizije je HFP odabrao ovlaštenu revizorsku tvrtku Refinal iz Dubrovnika.

Ugovor o pravu građenja između HFP-a i Fantazije zaključen je 2007. godine za dio zemljišta Šmidhen koje se nalazilo u zajedničkom suvlasništvu tadašnjeg Hrvatskog fonda za privatizaciju i društva Fantazija projekt d.o.o., a na kojem zemljištu je društvo Fantazija projekt d.o.o. 100%-tni vlasnik svih postojećih objekata površine 50 000m2 BRP (hotel, motel, bazeni, kupališni objekti,…).

Za sklapanje ugovora o pravu građenja dana je suglasnost Državnog odvjetništva i Vlade RH ispred koje je suglasnost potpisala tadašnja zamjenica predsjednika Vlade RH  Jadranka Kosor.

Bivša glavna državna odvjetnica Zlata Hrvoj Šipek je 2007. godine ispred Državnog odvjetništva kao tadašnja zamjenica GDO – Imovinsko pravni odjel sudjelovala u izradi elemenata ugovora o pravu građenja te je upravo na njen zahtjev i ugrađena ugovorna odredba po kojoj FOND ima pravo zatražiti reviziju ulaganja i ispunjenja ugovornih obveza temeljem ugovora o pravu građenja te za izvršenje revizije odabrati revizorsku tvrtku prema odabiru Hrvatskog fonda za privatizaciju, a što je FOND, odnosno tadašnji predsjednik FONDA Vedran Duvnjak i učinio dana 08. prosinca 2009. godine.

Istog tog dana 8. prosinca 2009. godine kada HFP naručuje reviziju ulaganja i ispunjenja ugovornih obveza, HFP je putem službenog podneska od 8. prosinca 2009. godine kao većinski vlasnik Hrvatske poštanske banke ( a koja Banka se tada nalazila u 99%-tnom vlasništvu HFP-a, odnosno Republike Hrvatske) podnio prijavu DORH-u u kojoj se između ostalog navodi da društva Fantazija projekt d.o.o. i dr. iz Samobora nisu ispunila ugovorne obveze iz ugovora o pravu građenja koji je između HFP-a i Fantazija projekt d.o.o. zaključen 2007. godine uz suglasnost Vlade RH i Državnog odvjetništva.

Upravo temeljem te prijave HFP-a od 8. prosinca 2009. godine protiv grupacije Fantasyland i njenih odgovornih osoba, zamjenik glavnog državnog odvjetnika u Građansko-pravnom odjelu DORH-a Boris Koketi službenim je dopisom DORH-a od 23. prosinca 2009. godine naložio USKOK-u provođenje istrage kojom treba utvrditi navode iz prijave HFP-a od 8. prosinca 2009. godine slijedom čega su dana 30. prosinca 2009. godine USKOK i tadašnja zamjenica ravnatelja USKOK-a Sani Ljubičić pokrenuli postupak tzv. „HPB Bankomat“ i pritvorili upravu Hrvatske poštanske banke Josipa Protegu i dr. te klijente Hrvatske poštanske bankeBorisa Šimunića, Svetimira Gadžu, Olivera Beidenegela i Ivana Galića. Nedugo potom, dana 18. veljače 2010. godine USKOK, odnosnoSani Ljubičić kao tadašnja zamjenica ravnatelja USKOK-a Dinka Cvitana, proširuje istragu u predmetu tzv. „HPB Bankomat“ te pritvaraju i Slavena Čolaka kao vlasnika i predsjednika uprave društava Fantazija projekt d.o.o., Fantazija vodeni park d.o.o. i dr. iz Samobora.

Istovremeno tijekom razdoblja prosinac 2009.g.- veljača 2010 godine za vrijeme trajanja revizije predsjednik HFP-a Vedran Duvnjak u medijima (Bussiness.hr, Poslovni dnevnik,…) javno proziva društva Fantazija iz grupacije Fantasyland navodeći o navodno neispunjenim ugovornim obvezama i prekoračenim rokovima izgradnje od strane grupacije Fantasyland odbijajući bilo kakvu komunikaciju sa grupacijom Fantasyland i investitorom Slavenom Čolakom prije nego se izvrši revizija od strane revizorske tvrtke Refinal.

Revizijom ispunjenja ugovornih obveza izvršenom na zahtjev Hrvatskog fonda za privatizaciju i od strane revizorske tvrtke Refinal odabrane od strane Hrvatskog fonda za privatizaciju, potvrđeno je da su tvrtke Fantazija Šmidhen iz Samobora u cijelosti ispunile sve ugovorne obveze i prema Hrvatskom fondu za privatizaciju, i prema Republici Hrvatskoj, te sukladno zaključku tog izvješća rokovi za ishođenje građevinskih dozvola i početak izgradnje nisu još niti počeli teći (konačno revizorsko izvješće Refinal od 26.02.2010.g., str. 19).

Sastavnim dijelom togrevizorskog izvješća Refinal od 26. veljače 2010. godine su i službene potvrde Ministarstva financija, Porezne uprave iz kojih je vidljivo da su na dan 31.12.2009.g. u cijelosti podmirene i sve obveze prema državi od strane svih društava Fantazija iz Samobora (Fantazija projekt d.o.o., Fantazija vodeni park d.o.o., Fantazija hoteli d.o.o., Fantazija zabavni park d.o.o. i Fantazija sport d.o.o.).

Na zahtjev Hrvatskog fonda za privatizaciju proveden je i inspekcijski nadzor nad parcelacijskim elaboratom vodenog parka izrađenim sukladno Detaljnom planu uređenja Šmidhen I i tvrtkom GEO BIM d.o.o. iz Samobora koja je izradila parcelacijski elaborat, a inspekcijskim nadzorom nad parcelacijskim elaboratom i tvrtkom GEO BIM d.o.o. iz Samobora, provedenim u lipnju 2010.g. od strane DRŽAVNE GEODETSKE UPRAVE je potvrđeno da je parcelacijski elaborat vodenog parka izrađen sukladno zakonskim propisima i pravilima struke, te sukladno DPU Šmidhen I, bez ijedne utvrđene pogreške. Također, provedenim nadzorom izvršenim od strane Državne geodetske uprave je potvrđeno da u odnosu na tvrtku GEO BIM d.o.o. koja je izradila parcelacijski elaborat vodenog parka „nema osnova za postupanje sukladno čl. 153 ili 159 Zakona o državnoj izmjeri i katastru nekretnina, tj. nije utvrđena povreda Zakona ili posebnih propisa“ (točka 16 Zapisnika Državne geodetske uprave od 01. srpnja 2010.g.).

Unatoč tome što je na zahtjev Hrvatskog fonda za privatizaciju provedena revizija ispunjenja ugovornih obveza od strane revizorske tvrtke Refinal odabrane za izvršenje revizije od strane HFP-a kojom je potvrđeno da su tvrtke Fantazija Šmidhen ispunile sve zakonske i ugovorne obveze i prema HFP-u i prema Republici Hrvatskoj (revizorsko izvješće Refinal, 26.veljače 2010.g.), te unatoč tome što je i provedenim inspekcijskim nadzorom izvršenim na zahtjev HFP-a od strane Državne geodetske uprave utvrđeno da je parcelacijski elaborat vodenog parka od 04.06.2009.g. izrađen u skladu sa zakonskim propisima i pravilima struke, te u skladu s Detaljnim planom uređenja Šmithen I, bez ijedne utvrđene nepravilnosti (Inspekcijski nalaz Državne geodetske uprave od 01.07.2010.g.)

HFP je protupravno bez ikakve zakonske osnove više od 2 godine odbijao potpisati suglasnost na parcelacijski elaborat te je pokrenuo i sudske postupke pred Općinskim sudom u Samoboru radi određivanja privremene mjere zabrane raspolaganja imovinom i pravom građenja nad tvrtkama Fantazija projekt d.o.o. , Fantazija hoteli d.o.o., Fantazija vodeni park d.o.o. i Fantazija zabavni park d.o.o. navodeći neistinito u svom Prijedlogu za osiguranje privremenom mjerom od 24. lipnja 2010.  kako protivnik osiguranja Fantazija projekt d.o.o. nije ispunio ugovorne obveze prema HFP-u, kako parcelacijski elaborat sadrži bitne nedostatke u odnosu na važeći Detaljni plan uređenja Šmithen I, itd.

Tomislav Boban je dana 20. 07. 2011. godine kao ravnatelj AUDIO (pravni slijednik HFP-a)  potpisao suglasnost na parcelacijski elaborat, i to u potpuno identičnom obliku kakav je i predan na suglasnost HFP-u 2009.. godine,  međutim, HFP i AUDIO kao njegov pravni slijednik i nadalje su nastavili sa vođenjem sudskih postupaka protiv grupacije Fantasyland pred Općinskim sudom u Samoboru zaključno sve do kraja 2011. godine kada su svi sudski postupci pokrenuti od strane HFP-a pred Općinskim sudom u Samoboru pravomoćno okončani u korist društava Fantazija projekt d.o.o., Fantazija vodeni park d.o.o., Fantazija zabavni park d.o.o. i Fantazija hoteli d.o.o. te odbačeni svi prijedlozi HFP-a i AUDIO za osiguranje privremenom mjerom kao protupravni i neutemeljeni.

Tim pokrenutim postupcima pred Općinskim sudom u Samoboru su HFP i AUDIO stavljajući zabilježbe na cjelokupno zemljište predviđeno za izgradnju vodenog i zabavnog parka te hotelskog kompleksa onemogućili ishođenje pravomoćne projektne dokumentacije i realizaciju ugovorenog financiranja u iznosu od 174,1 milijun EUR-a direktno kršeći i čl. 248. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima i članak 5. Ugovora o pravu građenja koji je zaključen uz suglasnost Vlade RH, iako je nositeljima prava građenja (Fantazija projekt d.o.o., Fantazija vodeni park d.o.o., Fantazija zabavni park d.o.o. i Fantazija hoteli d.o.o.) sukladno čl. 5. Ugovora o osnivanju prava građenja dozvoljeno i prenošenje i opterećenje prava građenja, a što proizlazi iz zakona i ugovornog odnosa.

Svi nalazi, pravna mišljenja, revizije i kontrole koji su provedeni na zahtjev HFP-a od strane nadležnih tijela i institucija te revizorske tvrtke odabrane od strane HFP-a, u cijelosti su pozitivni za grupaciju Fantasyland (Fantazija projekt d.o.o., Fantazija vodeni park d.o.o., Fantazija zabavni park d.o.o. i Fantazija hoteli d.o.o.), te je utvrđeno postupanje grupacije Fantasyland sukladno zakonu i propisanim procedurama bez ijedne utvrđene nepravilnosti.

Istovremeno sa opstrukcijom HFP-a i AUDIO koji su u razdoblju 2009.g. – 2011. godine  više od 2 godine odbijali potpisati suglasnost na parcelacijski elaborat vodenog park te vodili i sudske postupke protiv grupacije Fantasyland pred Općinskim sudom u Samoboru, HFP i njegov tadašnji predsjednik Vedran Duvnjak dana 28. svibnja 2010. godine podnijeli su DORH-u, USKOK-u i ŽDO Zagreb kaznenu prijavu protiv Slavena Čolaka i grupacije Fantasyland te njenih odgovornih osoba.

Tako je HFP između ostalog lažno prijavio Državnom odvjetništvu i USKOK-u da društvo Fantazija projekt d.o.o. nije vlasnik nekretnina na zemljištu Šmidhen upisanom u zk.ul. 4268 k.o. Samobor već da je vlasnik HFP; lažno prijavio da je izvršeno nezakonito fiktivno povećanje temeljnog kapitala društva Fantazija projekt d.o.o. dana 20. kolovoza 2007. godine; lažno prijavio da je izvršeno nezakonito povećanje temeljnog kapitala društva Fantazija projekt d.o.o. od dana 18. siječnja 2008. godine unosom stvari, odnosno 26/100 suvlasničkog dijela zemljišta i u cijelosti građevinskih objekata TRC Šmidhen izgrađenih na zemljištu Šmidhen iz zk.ul. 4268 k.o. Samobor, lažno prijavio da je nezakonito sklopljen ugovor o pravu građenja koji je između HFP-a i Fantazije zaključen 2007.g. uz suglasnost Vlade RH i Državnog odvjetništva, itd.

U konačnici, svi prethodno navedeni sporovi okončani su pred sudom i Državnim odvjetništvom u korist grupacije Fantasyland. Nakon više od 8 godina trajanja istrage i kriminalističkog istraživanja, Činjeničnom pravnom analizom ŽDO Osijek br. KR-DO-704/2015 od 21. lipnja 2017.g. i državnoodvjetničkom odlukom ŽDO Osijek br. KR-DO-704/2015 od 30. svibnja 2018. godine odbačene su u cijelosti kao neosnovane kaznene prijave HFP-a i AUDIO protiv Slavena Čolaka i grupacije Fantasyland.

Tako je između ostalog istragom i kriminalističkim istraživanjem utvrđeno da je društvo Fantazija projekt 100%-tni vlasnik svih nekretnina na zemljištu Šmidhen koje je predmetom ugovora o pravu građenja te u cijelosti odbačena kaznena prijava HFP-a kojom je društvu Fantazija projekt d.o.o. osporavano pravo vlasništva na nekretninama upisanim na zemljištu Šmidhen iz zk.ul 4268 k.o. Samobor ( hotel, motel, bazeni, kupališni objekti i dr. površine 50 000 m2 BRP-a).

Također, nakon više od 8 godina trajanja istrage i kriminalističkog istraživanja odbačena je i prijava HFP-a o navodno neispunjenim ugovorim obvezama grupacija Fantasyland te činjenično pravnom analizom ŽDO Osijek br. KR-DO-704/2015 od 21. lipnja 2017.g. potvrđeno da su društva Fantazija iz Samobora ispunila sve ugovorne i zakonske obveze i prema HFP-u i Republici Hrvatskoj te da rokovi za početak izgradnje projekta Fantasyland nisu niti počeli teći kao što je to i prethodno utvrđeno revizorskim izvješćem Refinal od 26. veljače 2010. godine.

Nadalje, nakon više od 8 godina trajanja istrage i kriminalističkog istraživanja odbačena je i kaznena prijava HFP-a o navodno izvršenom nezakonitom fiktivnom povećanju temeljnog kapitala društva Fantazija projekt d.o.o. dana 20. kolovoza 2007. godine te odbačena i kaznena prijava da je izvršeno nezakonito povećanje temeljnog kapitala društva Fantazija projekt d.o.o. od dana 18. siječnja 2008. godine unosom stvari, odnosno 26/100 suvlasničkog dijela zemljišta i u cijelosti građevinskih objekata TRC Šmidhen izgrađenih na zemljištu Šmidhen iz zk.ul. 4268 k.o. Samobor.

Također, odbačeni su i svi ostali navodi iz kaznenih prijava HFP-a protiv Slavena Čolaka i grupacije Fantasyland te njenih odgovornih osoba, pa tako između ostalog odbačena i apsurdna prijava HFP-a koji je kao ugovorna strana iz ugovora o pravu građenja prijavio DORH-u i USKOK-u da je nezakonito sklopljen taj ugovor o pravu građenja koji je između HFP-a i Fantazije zaključen 2007.g. uz suglasnost Vlade RH i Državnog odvjetništva.

Maxportal je prije nekoliko mjeseci objavio najnoviju sudsku odluku Vrhovnog suda Republike Hrvatske koji je u veljači 2024.g. prihvatio reviziju koju je podnijela grupacija Fantasyland u predmetu radi naknade štete pokrenutom 2013.godine pred Trgovačkim sudom u Zagrebu protiv Hrvatske poštanske banke d.d. u iznosu od 658,8 milijuna kuna, a što sada nakon više od 10 godina i višestruko premašuje taj iznos zajedno sa svim troškovima i zateznim kamatama za proteklo razdoblje. 

Upravo taj prvi spor pokrenut 2013. godine protiv Hrvatske poštanske banke bio je prepreka Vladi Republike Hrvatske Zorana Milanovića i njegovom tadašnjem ministru financija Slavku Liniću prilikom pokušaja prodaje HPB-a kao posljednje  banke u državnom vlasništvu tada zainteresiranom kupcu Erste&Steiermärkische Bank d.d. 

Hrvatski fond za privatizaciju i Hrvatska pošta d.d. su u vrijeme pokretanja istrage tzv. „HPB BANKOMAT“ 2009. godine bili većinski 99%-tni vlasnici Hrvatske poštanske banke čiji je pokušaj nezakonite privatizacije spriječen u prosincu 2013. godine kada je grupacija Fantasyland, neposredno prije dostavljanja ponuda tada zainteresiranih kupaca za kupnju 99% dionica HPB d.d. kojih su 99%-tni vlasnici bili tadašnji Hrvatski fond za privatizaciju i Hrvatska pošta d.d., stavila zabilježbu na upravnu zgradu Hrvatske poštanske banke na adresi Jurišićeva ulica 4 u centru Zagreba kao jedno od osiguranja za naplatu spora  vrijednog 658,8 milijuna kuna koji grupacija Fantasyland već gotovo 14 godina vodi protiv Hrvatske poštanske banke.

Erste&Steiermärkische Bank d.d., a koja je prije objave natječaja iskazala zainteresiranost za kupnju HPB-a za iznos od 135 milijuna EUR-a, dostavila je tadašnjoj Vladi RH pod vodstvom Zorana Milanovića umanjenu ponudu za kupnju 99% dionica HPB d.d. za iznos od 103,5 milijuna EUR-a, i to uz uvjet izdavanja garancije Vlade RH za sudske sporove protiv HPB-a koji tada (2013-te godine) protivno zakonu i propisanim procedurama nisu bili iskazani u financijskim izvješćima HPB-a.

Tadašnji predsjednik Vlade RH Zoran Milanović odbio je uvjetovanu ponudu Erste&Steiermärkische Bank d.d., a ostanak HPB-a u državnom vlasništvu imao je višestruke pozitivne učinke po državu i njenu financijsku stabilnost. Time je HPB-u između ostalog omogućeno pripajanje Jadranske banke a potom i preuzimanje Sberbank za iznos od 71 milijun kuna čime je Hrvatska poštanska banka nastavila još 2006. godine započeto strateško širenje na hrvatskom bankarskom tržištu, a što je između ostalog, kako su mediji već prenijeli, spriječilo štetu i izdatke po državni proračun u iznosu 8 milijardi kuna.

Predmetom tužbenog zahtjeva protiv HPB-a po kojem je Vrhovni sud RH prihvatio reviziju grupacije Fantasyland je između ostalog kršenje ugovornih i zakonskih obveza od strane HPB-a koji je tijekom razdoblja 2010.g. -2012.g. izradio više sporazuma, ugovora i nagodbi koji su dostavljeni grupaciji Fantasyland na suglasnost, a nakon što je na zahtjev HPB-a grupacija Fantasyland izdala HPB-u suglasnost na te sporazume, ugovore i nagodbe koji su izrađeni i predloženi od strane HPB-a te potom na zahtjev HPB-a sukladno ugovorenom i izvršila plaćanja u korist HPB-a u milijunima kuna, Hrvatska poštanska banka odbijala je postupati po tim sporazumima, ugovorima i nagodbama kao da isti nikada nisu sklopljeni, sve to protivno odredbama čl. 247, čl. 248., čl. 252 st. 1., čl. 253. st. 1., čl. 262. i čl. 293. Zakona o obveznim odnosima.

Naime, člankom 262. Zakona o obveznim odnosima propisano je da je ponuda prihvaćena kad ponuditelj primi izjavu ponuđenika da prihvaća ponudu, a i kad ponuđenik pošalje stvar ili plati cijenu, te kad učini neku drugu radnju koja se na temelju ponude, prakse utvrđene između zainteresiranih strana ili običaja može smatrati izjavom o prihvatu, itd.

Predmetom tog istog tužbenog zahtjeva protiv HPB-a i revizije grupacije Fantasyland koju je prihvatio Vrhovni sud Republike Hrvatske je između ostalog i „nezakonito postupanje HPB d.d. koji je nezakonito vodio ovršne postupke te dana 27. travnja 2012.g. nezakonito te protivno ugovorenom prodao nekretnine koje su se nalazile kao sredstvo osiguranja pod teretom Banke procijenjene vrijednosti 2.154.915 EUR-a za iznos manji od 100.000 kuna, a sve to unatoč činjenici da su te nekretnine kao sredstvo osiguranja sastavnim dijelom Ugovora o nagodbi od 22.03.2012.g. zaključenog između Fantazija projekt d.o.o. i HPB d.d. koji je bio aktivan i na snazi do dana 30.09.2012.g., te sukladno tom Ugovoru o nagodbi od 22.03.2012.g. HPB d.d. nije imao niti ugovorno niti zakonsko pravo voditi ovršne postupke i prodavati imovinu pod teretom banke za vrijeme trajanja tog ugovora, što je po društvo Fantazija projekt imalo za posljedicu nemogućnost realizacije zaključenih Sporazuma i Ugovora, a nakon čega su uslijedila i daljnja kontinuirana nezakonita postupanja HPB d.d. tijekom razdoblja travanj 2012.g. – 2024.g. kojim je onemogućeno ishođenje pravomoćne projektne dokumentacije i realizacija zaključenih ugovora o financiranju izgradnje projekta Fantasyland Šmidhen čime je nastala enormna materijalna šteta društvima Fantazija projekt d.o.o., Fantazija vodeni park d.o.o., Fantazija hoteli d.o.o. i Fantazija zabavni park d.o.o.“

U konačnici, medijski najeksponiraniji kazneni postupak tzv. “HPB BANKOMAT” je nakon više od 14 godina trajanja okončan oslobađajućom presudom za sve optužene u tom predmetu te je presudom Županijskog suda u Zagrebu utvrđeno u cijelosti postupanje sukladno zakonu i propisanim procedurama od strane Slavena Čolaka i društava Fantazija projekt d.o.o. i dr. u vlasništvu Slavena Čolaka kao i utvrđeno da Slaven Čolak nije počinio nikakvo kazneno djelo „jer niti jedan provedeni dokaz ne upućuje, a kamoli da bi dokazao navedenu tvrdnju.“

Kako je 2023. godine donesena i presuda u predmetu USKOK-a tzv. “HPB BANKOMAT” koji je nakon više od 14 godina trajanja okončan oslobađajućom presudom za sve optužene u tom predmetu, i više je nego realno očekivati i nove tužbe protiv HFP-a, AUDIO, CERP-a, HPB-a i Republike Hrvatske, a što će zasigurno prouzročiti i daljnje enormne troškove po HPB d.d. i državni proračun.

TUŽBE GRUPACIJE FANTASYLAND  VEĆE OD 1,6 MILIJARDI EUR-A

Kako je već i objavljeno u medijima, zbog brojnih višegodišnjih zlouporaba i nezakonitih postupanja HFP-a, AUDIO, CERP-a (pravni sljednik HFP-a i AUDIO), Državnog odvjetništva i dr. te njihovih odgovornih osoba kojima je godinama onemogućavana realizacija projekta Fantasyland Šmidhen, Slaven Čolak i grupacija Fantasyland podnijeli su osam tužbi radi naknade štete pred Trgovačkim sudom u Zagrebu i Općinskim građanskim sudom u Zagrebu, a sveukupna vrijednost svih sporova premašuje iznos od 1,6 milijardi EUR-a za proteklo razdoblje od 15 godina u kojem je onemogućena realizacija projekta Fantasyland.

Predmetom tih sporova je između ostalog i nezakonito postupanje HFP-a koji je 2010. godine, a što je i više nego zanimljivo kao tadašnji 99%-tni vlasnik Hrvatske poštanske banke, pokrenuo sudske postupke pred Općinskim sudom u Samoboru protiv grupacije Fantasyland stavljajući privremene mjere i zabilježbe na nekretninama vodenog i zabavnog parka te hotelskog kompleksa Šmidhen onemogućujući time ishođenje pravomoćne projektne dokumentacije i realizaciju projekta Fantasyland Šmidhen. U konačnici, svi ti sudski postupci su nakon višegodišnjeg trajanja pravomoćno okončani u korist grupacije Fantasyland.

Slaven Čolak i grupacija Fantasyland uputili su DORH-u i USKOK-u te Ministarstvu pravosuđa RH i drugim nadležnim tijelima i institucijama RH više od 100 dopisa kojima je godinama opetovano traženo dostavljanje državnoodvjetničke odluke i sankcioniranje prijavljenog nezakonitog postupanja s jedne strane HFP-a koji je lažno prijavljivao Slavena Čolaka i grupaciju Fantasyland za počinjenje kaznenih djela a s druge pak strane nezakonitog postupanja Državnog odvjetništva koje je protivno zakonu godinama držalo otvorenim taj kazneni predmet koji je formiran temeljem kaznenih prijava HFP-a i njegovih pravnih slijednika kojima se društvu Fantazija projekt d.o.o. čak osporavalo i pravo vlasništva na nekretninama upisanim na zemljištu Šmidhen iz zk.ul 4268 k.o. Samobor koje je predmetom ugovora o pravu građenja koji je između HFP-a i Fantazije zaključen 2007. godine uz suglasnost Vlade RH.

Da apsurd bude veći, HFP je kao ugovorna strane iz ugovora o pravu građenja lažno prijavio DORH-u i USKOK-u da je nezakonito sklopljen taj ugovor o pravu o pravu građenja koji je zaključen uz suglasnost Vlade RH i bivše zamjenice predsjednice Vlade RH Jadranke Kosor te Državnog odvjetništva Republike Hrvatske ispred kojeg je bivša glavna državna odvjetnica Zlata Hrvoj Šipek kao tadašnja zamjenica glavnog državnog odvjetnika sudjelovala u izradi elemenata ugovora o pravu građenja, a nakon čega je našem Državnom odvjetništvu trebalo više od 8 godina da odbaci tu kaznenu prijavu HFP-a i utvrdi da je ugovor o pravu građenja zaključen sukladno zakonu bez ijedne utvrđene nepravilnosti.

I prethodno navedeno nezakonito postupanje HFP-a i njegovih pravnih slijednika koji su godinama lažno prijavljivali, te nezakonito postupanje Državnog odvjetništva koje je po tim lažnim prijavama protivno zakonu više od 8 godina, zaključno sve do 30. svibnja 2018. godine provodilo istragu i kriminalističko istraživanje nad Slavenom Čolakom i grupacijom Fantasyland te njenim odgovornim osobama, predmetom je više sudskih postupaka radi naknade štete koji se vode protiv HFP-a, AUDIO, CERP-a kao pravnog slijednika HFP-a i AUDIO te Republike Hrvatske.

Istodobno, već više od 10 godina traje i više postupaka radi naknade štete koje je grupacija Fantasyland pokrenula protiv Hrvatske poštanske banke d.d. 

Naime grupacija Fantasyland iz Samobora ( Fantazija projekt d.o.o., Fantazija vodeni park d.o.o., Fantazija hoteli d.o.o. i Fantazija zabavni park d.o.o.) je još 2013. godine, dakle prije više od 10 godina, pokrenula pred Trgovačkim sudom u Zagrebu prvi u nizu više sudskih postupaka radi naknade štete protiv Hrvatske poštanske banke d.d. 

O prethodno navedenim te ostalim nezakonitostima Hrvatskog fonda za privatizaciju i Hrvatske poštanske banke kojima je onemogućavana realizacija projekta Fantasyland, a što je između ostalog predmetom tužbenih zahtjeva grupacije Fantasyland i dr. protiv HPB-a, HFP-a, AUDIO, CERP-a i Republike Hrvatske, pred Županijskim sudom u Zagrebu u predmetu tzv. „HPB Bankomat“ svjedočili su brojni svjedoci, Ozren Matijašević – član Upravnog odbora HFP-a  u razdoblju 2008.g. – 2011.g., Tomislav Boban – ravnatelj Agencije za upravljanje državnom imovinom u razdoblju 2011.g. – 2012.g. koji je potom obnašao dužnost čelne osobe Državnog ureda za upravljanje državnom imovinom i državnog tajnika u Ministarstvu državne imovine,Vedran Duvnjak – predsjednik HFP-a i ravnatelj AUDIO u razdoblju 2008.g. –  travanj 2011.g., Artur Gedike – glavni izvršni direktor projekta Fantasyland, Oskar Fleisher – glavni projektant Fantasylanda, Ivan Bezjak – direktor geodetske tvrtke GEO BIM iz Samobora, sada nažalost pokojni Damir Vujić – direktor Sektora HPB-a za upravljanje naplatom 2009.g. – rujan 2010.g.,Sanja Čolak, savjetnica uprave Fantasylanda, Mate Filipović – glavni izvršni direktor Sektora HPB d.d. za plasmane fizičkim osobama, Dubravka Kolarić –članica uprave HPB-a pod vodstvom Čede Maletića, itd.

Također, o prethodno navedenim te ostalim nezakonitostima Hrvatskog fonda za privatizaciju, Agencije za upravljanje državnom imovinom, Državnog odvjetništva i dr. kojima je onemogućavana realizacija projekta Fantasyland, a što je između ostalog predmetom tužbenih zahtjeva grupacije Fantasyland i dr. protiv HFP-a, AUDIO, CERP-a i Republike Hrvatske u iznosu većem od 1,6 milijardi eura, i pred Trgovačkim sudom u Zagrebu svjedočili su brojni svjedoci, pa tako između ostalihOzren Matijašević – član Upravnog odbora HFP-a  u razdoblju 2008.g. – 2011.g., Tomislav Boban– ravnatelj Agencije za upravljanje državnom imovinom u razdoblju 2011.g. – 2012.g. koji je potom obnašao dužnost čelne osobe Državnog ureda za upravljanje državnom imovinom i državnog tajnika u Ministarstvu državne imovineVedran Duvnjak – predsjednik HFP-a i ravnatelj AUDIO u razdoblju 2008.g. –  travanj 2011.g., Artur Gedike – glavni izvršni direktor projekta Fantasyland,  Ivan Bezjak  direktor geodetske tvrtke GEO BIM iz Samobora, Dubravka Jakić Maurman – pravnica iz stručnih službi HFP-a, itd.

Pogledajte p video zapisa sa svjedočenja Bajićevih i Cvitanovih vještaka u predmetu USKOK-a tzv. „HPB Bankomat“ na kojima su evidentirane brojne zlouporabe i nezakonitosti DORH-a i USKOK-a te njihovih odgovornih službenih osoba (Mladen Bajić, Dinko Cvitan, Sani Ljubičić, Saša Manojlović i dr.) te zlouporabe i nezakonitosti splitskih vještaka USKOK-a Ante Blaževića i Vladimira Krkleca.

  • Video zapisi svjedočenja vještaka USKOK-a Ante Blaževića i Vladimira Krkleca

Pogledajte  video zapise sa svjedočenja pred Županijskim sudom u Zagrebu u predmetu tzv. „HPB Bankomat“, a sve vezano nezakonitosti Hrvatskog fonda za privatizaciju i Hrvatske poštanske banke kojima je onemogućavana realizacija projekta Fantasyland.

  • Video zapisi svjedočenja Ozrena Matijaševića i Tomislava Bobana

  • Video zapisi svjedočenja Vedrana Duvnjaka

M. Marković/Foto: YouTube


Širi dalje
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  


-->