HRT opširno o smrti Ivice Račana, generala Janka Bobetka ni spomenuli nisu

Upravo sam gledao podnevni Dnevnik HTV u kojem bio je prilog o 17. godišnjici smrti Ivice Račana. Obljetnicu smrti pokojnog generala Janka Bobetka, ratnog načelnika Glavnog stožera Hrvatske vojske, nije ni spomenuta

General Janko Bobetko je preminuo na današnj dan 2003., a Ivica Račan na isti datum 2007. godine.

Ivica Račan je hrvatski političar koji je kao predsjednik SKH u travnju 1990. najavio prve višestranačke izbore na kojima je pobijedio HDZ.

Delegacija SDP-a na čelu predsjednikom Peđom Grbinom u ponedjeljak je položila cvijeće na grobu  Ivice Račana u povodu godišnjice smrti, a  na Facebooku su objavili da je bio veliki državnik i još veći čovjek.

“Bio je nositelj promjena, otac hrvatske demokracije, veliki državnik i još veći čovjek, koji je ostavio neizbrisiv trag na hrvatsku politiku i društvo u cjelini. I nikada nećemo prestati biti ponosni što je bio dio naših života”, napisao je SDP-a uz zahvalu na svemu što je napravio za stranku.

U siječnju 2000. godine izabran je za predsjednika Vlade RH nakon što je na parlamentarnim izborima 3. siječnja predvodio šestočlanu koaliciju zajedno s liberalnim strankama.

Predsjednik SDP-a bio je od 1990. do 2007. kada je dao ostavku zbog bolesti. Umro je 29. travnja 2007. u Zagrebu.

Stožerni general Janko Bobetko, ratni načelnik Glavnog stožera Hrvatske vojske, preminuo je 29.travnja 2003. godine.

Rođen je 10. siječnja 1919. godine u Crncu kod Siska. U Sisku je pohađao gimnaziju, a nakon toga je upisao Veterinarski fakultet u Zagrebu.

U srpnju 1941. godine priključio se partizanima, a za vrijeme Drugog svjetskog rata tri puta je bio ranjen.

Poslije rata završio je Visoku vojnu akademiju JNA i stekao čin general-majora JNA. Godine 1966. dobio čin generala pukovnika i vodio 5. vojnu oblast JNA (Slovenija i Hrvatska).

Za vrijeme hrvatskog proljeća 1971. godine priključio se hrvatskim reformistima pa je odlukom Josipa Broza Tita isključen iz JNA zajedno sa još 19 hrvatskih generala. Do osamostaljenja Republike Hrvatske nije mogao javno govoriti niti djelovati.

Nakon prvih demokratskih izbora 1990. godine, on sav svoj ugled, znanje i energiju stavlja na raspolaganje svom narodu. U govoru održanom u Saboru 1. kolovoza 1990. rekao je važnu i snažnu misao:

“Hrvatska mora u rov ili će ju staviti u grob.”

Tijekom Domovinskog rata Janko Bobetko odbija ponuđeno mjesto ministra obrane Republike Hrvatske, ali se uključuje u Domovinski rat na Banovini, a 10. travnja 1992. predsjednik Franjo Tuđman ga promiče čin generala zbora Hrvatske vojske.

Iste godine preuzima zapovjedništvo na Južnom bojištu tijekom kojeg uspješno vodi akcije deblokade Dubrovnika i operacije u dubrovačkom zaleđu: Tigar, Konavle i Vlaštica.

Nakon toga 20. studenog 1992. godine general Janko Bobetko postaje načelnik Glavnog stožera OS RH i na tom mjestu zamjenjuje generala Antona Tusa. Nakon deblokade Dubrovnika i okolice Janko Bobetko vodi operacije Maslenica i Medački džep.

Napisao je dvije knjige: autobiografsku „Sve moje bitke“ (1996) i „Sava je ipak potekla prema Zagrebu“ (2002).

U knjizi „Sve moje bitke“ je prikazao vojne zemljovide u operacijama Čagalj, Tigar, Maslenica, Medački Džep, Bljesak i Oluja. U toj knjizi je i napisao: „Imam čist obraz koji mi dopušta da iza sebe ostavim pisani trag o svemu što sam radio i dovršio kroz svoj više od pet desetljeća dug vojni i politički život“.

Haaško tužiteljstvo ga je optužilo za ratne zločine počinjene 1993. godine u operaciji “Medački Džep”. General Bobetko je tada izjavio da u Haag neće otići živ i nije htio primiti optužnicu.

Bio je supotpisnikom Otvorenog pisma dvanaestorice hrvatskih ratnih zapovjednika hrvatskoj javnosti od 28. rujna 2000. godine, zbog kojeg je ondašnji predsjednik RH Stjepan Mesić prisilno umirovio sedmoricu hrvatskih generala. 2000. godine Janko Bobetko se povukao iz javnog života.

Uz državne i vojne počasti pokopan na groblju Viktorovac u Sisku.

M. Marković/Foto: press