Točan broj poginulih američkih vojnika hrvatskog porijekla koji je sudjelovao u savezničkoj invaziji na Europu još uvijek nije poznat. Zapisi Hrvatske bratske zajednice iz Amerike navode 308 poginulih i 25 nestalih. U najvećoj pomorskoj invaziji u povijesti, sudjelovao je više od tri milijuna vojnikam, a ključnu u ulogu odigrao je Hrvat Norman Cota
Uz nazočnost predsjednika SAD-a Joa Bidena i ostalih visokih dužnosnika država, tristotinjak padobranaca skočilo je iz obnovljenih aviona Dakote, koji su po drugi put nakon Drugoga svjetskog rata ponovo poletjeli iz britanske ratne zračne luke Duxford i tako je službeno otvorili obilježavanje 80. obljetnice bitke za Normandiju ili Operacije „Overlord“.
Obilježavanja 80. obljetnice najveće operacije iskrcavanja vojske u povijesti ratovanja, poznatog kao„Dan D“, održana je na u podrčju vojnog groblja iz Drugog svjetskog rata u mjestu Colleville-sur-Mer i na plaži Omaha, ednoj od poznatih ratnih plaža u Normandiji
Samo iskrcavanje savezničkih postrojbi u Normandiji bilo je podijeljeno u dvije faze: prva je uključivala padobransko iskrcavanje gotovo 24 000 američkih, britanskih i kanadskih vojnika odmah iza ponoći, a druga faza je amfibijsko iskrcavanje oko 130 000 savezničkih vojnika oko 06.30 sati ujutro prema lokalnom vremenu. Ssveukupno 156 000 vojnika do kraja dana.
Cilj je bio uspostaviti i osigurati priobalni pojas na svakoj od pet ciljanih plaža kao prethodnicu od ukupno 850.000 savezničkih vojnika koliko će ih se na tom području iskrcati do kraja mjeseca. Samo iskrcavanje izvedeno je na 80 kilometara širokome obalnom pojasu, koji su saveznički vojni stratezi i planeri podijelili na pet područja, odnosno plaža: Utah, Omaha, Gold, Juno i Sword.
Dvije najzapadnije plaže, Utah i Omaha, bile su područje na kojem su se iskrcale američke postrojbe. Dok je na plaži Utah otpor njemačkih postrojbi bio vrlo slab i samo iskrcavanje 23 500 američkih vojnika prošlo je mnogo lakše od svih ostalih, uz samo 200 mrtvih na plaži. Omaha iskrcavanje je proteklo puno teže uz deseterostruko veće gubitke, od 43 500 američkih vojnika prilikom iskrcavanja poginulo je i nestalo oko 3 000 vojnika.
Kako se u sklopu postrojbi američke vojske, 4. pješačke divizije (VII.američkog korpusa), 1. i 29. pješačke divizije (V.američkog korpusa) te 82. i 101. padobranske divizije koje su se iskrcale na ove dvije plaže, nalazilo dosta američkih vojnika hrvatskog porijekla, hrvatska delegacija sastavljena od invalida i ratnih veterana iz Domovinskog rata, predstavnika HVIDR-e NZI-NZZ i 153. brigade HV-a, shodno protokolu sudjelovala je u obilježavanju 80. obljetnice „Dana-D“.
Dan prije same proslave 05. 06.2024. godine hrvatska delegacija ratnih veterana iz Domovinskog rata obišla je američko groblje i spomen-obilježje (Normandy American Cemetery) u mjestu Colleville-sur-Mer koje se prostire na površini od 172 hektara na kojem je pokopano 9.380 poginulih i 1.557 nestalih američkih vojnika.
Hrvatska delegacija položila hrvatske zastavice na sve za sad identificirane grobove američkih vojnika hrvatskog porijekla poginulih u iskrcavanju na Normandiju na plaži Omaha.
Točan broj poginulih američkih vojnika hrvatskog porijekla koji je sudjelovao u ovoj savezničkoj invaziji na Europu još uvijek nije poznat iako postoje određeni dokumenti i zapisi Hrvatske bratske zajednice Amerike navode 308 poginulih i 25 nestalih.
Sama identifikacija trenutačno se radi na osnovu postojećih zapisa, određenih dostupnih dokumenata Hrvatske bratske zajednice iz Amerike za period 1941.-1945., koja je vodila evidenciju o više od 15.000 unovačenih Hrvata u razne rodove američke vojske koji su sudjelovali u Drugom svjetskom ratu u Europi, crkvenih knjiga i arhivske građe u RH.
Zatraženi su i personalni dosjei američkih vojnika hrvatskog porijekla iz arhive američke vojske putem američke agencije za pronalaženje ratnih zarobljenika, nestalih u akciji (American Battle Monuments Commission) koja ima potpisani Memorandum o suglasnosti u istraživanja, pronalaženja i prijenosa posmrtnih ostataka osoblja SAD-a nestalih na području RH tijekom Drugog svjetskog rata s Ministarstvom hrvatskih branitelja.
Ako uzmemo u obzir sve ono što je napisano u Američkoj povijesti o tome da je „Dan-D“ i invazija na Francusku, u određenom trenutku zbog velikih gubitaka na plaži Omaha, trebala biti otkazana, ali je zbog hrabrosti i vodstva satnika Normana Cote (u arhivskim spisima stoji da mu je majka porijeklom s otoka Brača), koji je tada kao najviši preživjeli časnik na plaži Omaha, reorganizirao ostatke savezničke vojske i akciju iskrcavanja na plaži Omaha uspješno proveo do kraja.
Cota je kraj rata dočekao je u činu general bojnika i sa svojom postrojbom prvi ušao službeno u Paris.
Normana Cotu besmrtnim je učinio Robert Mitchum u filmu “Najduži dan” iz 1962. godine. Legendarna hollywoodska zvijezda utjelovila je lik neustrašivog generala koji je odigrao presudnu ulogu u najvećoj bitci u povijesti.
Normana Cotu besmrtnim je učinio Robert Mitchum u filmu “Najduži dan” iz 1962.
Shodno navedenom, možemo biti više nego ponosni na sve do sada identificirane preživjele, umrle američke vojnike hrvatskog porijekla Edwarda Čavlovica, Francha Bilicha, Augusta Augiea, Tonia Mardesicha, Walta Mainericha, Michaela Paulsona, kao i poginule Johna Pavlicha, Johana Kotulicha, Marina Bakicu, Nikola Feretica, Johana Duicha, Wilfodra Mesica, Milesa Pavlovicha, Nika G. Rukavinu, Johana A. Barica i mnoge druge za sada neidentificirane američke vojnike hrvatskog porijekla koji se trenutačno istražuju koji su svoje živote ostavili s 10.000 drugih savezničkih vojnika na plažama Normandije i Francuske.
Uzimajući u obzir da su svojim znanjem i požrtvovnošću ostavili neizbrisiv trag u povijesti II. svjetskog rata i samoj bitci za Normandiju, nadamo da će hrvatskih institucija kao i povjesničara zaduženi za II. svjetski rat posvetiti više pažnje izučavanju ovog dijela vojne povijesti koji bi mogao ispraviti određene nepravde kada je u pitanju Republika Hrvatska i sam odnos prema II. svjetskom ratu.
Kao što su i ratni veterani Domovinskog rata odali počast poginulim američkim vojnicima hrvatskog porijekla i naša je namjera da ovim putem još jedanput odamo počast svim poginulim američkim vojnicima hrvatskog porijekla, što u konačnici ima za cilj međunarodno predstavljanje Republike Hrvatske u sklopu provođenja sličnih projekata od interesa svih članica EU.
Ppredstavnici HVIDR-e posebno zahvaljuju HEP-u, nacionalnoj tvrtki stoljetne tradicije, koja je pokazala veliki senzibilitet kada su pitanju projekti hrvatskih branitelja, HRVI i odavanje počasti i pijeteta svim poginulim hrvatskim vojnicima u ovom slučaju poginulim američkim vojnicima hrvatskog porijekla prilikom iskrcavanja u Normandiji.
Umirovljeni pukovnik Valentino Rajković, predsjednik HVIDR-e Novi Zagreb, o obilježavanju operacije “Overlord” i istraživanu grobišta hrvatskih vojunika u sastavu američke vojske, rekao nam je:
“U sklopu ovogodišnje 80. obljetnica proslave Operacije“Overlord“ ili „Dana-D“za razliku od 75. godišnjice pomalo smo tužni je nekolicine preživjelih veterana, sudionika iskrcavanja u Normandiji koji su s nama sudjelovali na toj proslavi je preminulo, a za sada jedini živući zbog bolesti nije moga nazočiti ni ovogodišnjoj proslavi.
Iako smo ovim Projektom počeli prije pet godina, kao i to da smo tek do sada u sklopu postojećeg popisa identificirali 340 poginulih američkih vojnika hrvatskog porijekla na tri groblja jer sam postupka iziskuje dosta vremena i sati i sat istraživanja razne arhivske građe, stoga će se u ovih par dana odali počast samo onima pokopanima na groblju američkih vojnika u u Normandji
Ovdije treba posebno napomenuti da se trenutačno radi na postupak indetifikacije na još 23 američka groblja iz jer ih sveukupno 25 na cijelom područiju Francuske. Osim navednih američkih groblja ono što je još ostalo za istražiti su engleska groblja na područiju Francuske, poglavito kada su u pitanju postrojbe iz Kanade i Australije na kojima se u sklopu popisa poginulih nalazi određen broj kanadskih i australskih vojnika hrvatskog porijekla.
Ono na što smo posebno bili ponosni u sklopu proslave 80. godišnjice obilježavanja Dana-D je stavljanje hrvatskh zastava uz američke i francuske pokraj spomenika svakog poginulog američkog vojnika hrvatskog porijekla.
Hrvatske zastavice zašivene uz američku povijesnoj odori iz Drugog svijetskg rata u smo nosili za vrijeme samog obilježavanja obljetnice kao i ostavljanje hrvatskih zastava na povijesna vozila iz tog perioda koja su dovežena iz hrvatske i sudjelovala su na mimohodu vojnih vozila vezano uz obilježavanje 80. godišnjice Dana D.
Nadam se da ćemo uz pomoć hrvatskih državni institucija i povijesničara koji se bave izučavanjem Drugog svijetskog rata kao i otvaranjem određenih arhiva u Americi, Kanadi, Australiji i samoj Europi u narednom periodu podrobnije istražiti ovaj dio“ izostavljene“ hrvatske vojne povijesti i još jedno odati počast svim Hrvatima koji su ovom slučaju kao američki, kanadski i australski vojnici svojim znanjem i hrabrošću prenosili slavu hrvatskog vojnika.”
D.M. /Foto: Privatni izvor Maxportal
