Hrvatska državna zastava ove godine obilježava 176 godina službenog postojanja. Razvijajući se kroz godine postala snažan simbol hrvatske državnosti, jedinstva i nacionalnog identiteta.
Trobojni dizajn koji je bio popularan diljem Europe nakon Francuske revolucije (Liberté, égalité, fraternité- Sloboda, bratstvo jednakost) dobio je svoj prepoznatljivi oblik 2. svibnja 1848. godine. Prvo je odluka o izgledu hrvatske nacionalne trobojnice objavljena u Gajevim Narodnim novinama. Kao zajednički simbol nacije odmah ju je upotrijebila Zagrebačka narodna garda.
Prvi put je službeno upotrijebljena 5. lipnja 1848. godine pri svečanom ustoličenju Josipa Jelačića za hrvatskoga bana. U veličanstvenoj povorci Jelačić je ušao u Zagreb. Na čelu povorke vijorila se trobojnica sa združenim grbovima Kraljevina Hrvatske, Dalmacije i Slavonije te Velike Ilirije s jedne te s Jelačićevim obiteljskim grbom s druge strane.
Grof Laval Nugent, koji se zalagao za Jelačićevu titulu, ponosno je nosio zastavu u toj značajnoj prigodi.
U Habsburškoj Monarhiji pojedine krunske zemlje imale su svoje grbove, ali ne i zastave. Prema bojama iz zajedničkog grba Trojednice nastala je 1848. nacionalna trobojnica crven-bijeli-plavi, koja je u gibanjima te godine postala nerazdvojni dio hrvatskog nacionalnog identiteta.
Kako bi stvorio zastavu koja bi odjeknula svim povijesnim provincijama Hrvatske, ban Josip Jelačić i njegovi suvremenici krenuli su u misiju uključivanja bitnih boja sa svakog grba Kraljevine Hrvatske. Tako se hrvatska zastava pojavila kao jedinstven spoj crvene i bijele boje iz povijesnog grba Hrvatske, upotpunjen uključivanjem plave boje iz povijesnih grbova Slavonije i Dalmacije.
Kombinirani grbovi, uz veliki ilirski grb, našli su svoje mjesto u središtu zastave, utjelovljujući bogatu povijesnu ostavštinu nacije.
Dotadašnje hrvatske zastave bile su ponajprije zastave hrvatskih banova, koje su kao simbol bana predstavljale Trojednu Kraljevinu. Pritom nije bilo nikakve mogućnosti masovnijeg korištenja takvih zastava, pa se može reći da u javnosti gotovo da i nije bilo prisutno ono što se može označiti hrvatskom zastavom.
Jelačićeva inauguracisjka zastava je sve promijenila. Tijekom sljedećih godina, hrvatska trobojnica (s grbom ili bez njega) masovno je korištena kao hrvatska nacionalna i državna zastava.
Hrvatska trobojnica suočavala se s kušnjama i nevoljama tijekom sljedećih stoljeća, izdržavajući razdoblja zabrane i prolazeći kroz različite transformacije. Ipak, njeno simboličko značenje ostalo je duboko ukorijenjeno u srcima hrvatskog naroda.
Značajno poglavlje u povijesti zastave dogodilo se 30. svibnja 1990. godine, na prvom zasjedanju prvog višestranačkog sabora Hrvatske. Bio je to povijesni trenutak kada je Jelačićeva trobojna zastava stajala rame uz rame s novom hrvatskom zastavom.
Ovaj čin ne samo da je odao počast izvornoj zastavi iz 1848. godine, već je istaknuo i hrvatsku trobojnicu kao moćan simbol državnosti, jedinstva i nacionalne prepoznatljivosti
Inicijativu za uvođenje Dana hrvatske zastave je 5. lipnja 2018. prihvatila je Vladina Koordinacija za gospodarstvo i strukturne reforme, a pozitivno su se očitovali i Ministarstvo uprave, Ministarstvo kulture i Ministarstvo znanosti i obrazovanja.
No kad je iduće godine Ministarstvo uprave izradilo prijedlog novog Zakona o blagdanima, spomendanima i neradnim danima u Republici Hrvatskoj, u njemu nije bilo Dana hrvatske zastave pa on ni danas ne postoji, iako postoji čitav niz spomendana, poput Dana kravate uvedenog odlukom Hrvatskog sabora još 2008. godine
Koliko god je kravata zbog svojih hrvatskih korijena vrlo prikladna za popularizaciju Hrvatske u svijetu, važnost hrvatske zastave je puno veća jer je ona još od 19. stoljeća kao crvena-bijelo-plava trobojnica simbol hrvatske države i naroda, u domovini i izvan nje, a zbog grba s crveno-bijelim kvadratićima u sredini jedna od najprepoznatljivih zastava svijeta, zahvaljujući prije svega hrvatskim nogometnim reprezentativcima i drugim uspješnim sportašima.
Čast kravati, poštujemo je i volimo, ali zastava je zastava.
M. Marković/Foto: arhiv