Skoro 50 godina nakon što je ukraden iz zadarskog samostana sv. Frane, Hrvatskoj je iz Italije vraćen srebrno emajlirani i pozlaćeni procesijski križ iz druge polovice 14. stoljeća koji prikazom zadarskih zaštitnika svjedoči kako je bio izvorno naručen za taj samostan.
Riječ je o križu koji je u noći između 26. i 27. travnja 1974. ukraden iz u muzeja samostana sv. Frane u Zadru.
Legalnim putem kupila ga je talijanska obitelj Lia, a dosad je bio smješten u muzeju Amadeo Lia u talijanskom gradu La Spezia. Prvi ga je prepoznao britanski istraživač Donal Cooper još 2009. godine.
Dr. Cooper utvrdio je da je križ 1975. godine kupljen na poznatoj aukciji umjetnina Sothersby u Londonu. Kupio ga tada jedan od najpoznatijih kolekcionara srednjovjekovnih umjetnina Amadeo Lia, a nije znao da je ukraden.
Prilikom kupnje Lia je o porijeklu križa saznao tek da je pripadao jednom gospodinu, kako je bilo navedeno u katalogu aukcijske kuće. Platio je za njega pravo malo bogatstvo i odnio ga u Italiju, a zatim fa čuvao u svojoj kući. Godine 1996. darovao ga je gradskom muzeju u La Speziji koji nosi njegovo ime.
Križ iz 14. stoljeća
Križ će sada biti, prema riječima talijanskih medija, ‘darovan’ Hrvatskoj, a zapravo se radi o povratku križa koji je sakralno djelo zadarskog zlatara.
Srebrni križ Hrvatskoj su vratili nasljednici Amedea Liae. Riječ je o iznimno vrijednom srebrnom križu iz prve polovice 14. stoljeća, važnom za hrvatsku kulturu i povijest. Na križu je Ophodni križ i lik kraljice Elizabete Kotromanić, koja je darovala novac za izradu škrinje sv. Šime.
“Ovo je jedan od najvrjednijih povrata nekog baštinskog objekta, na čemu se vrlo intenzivno radilo više od godinu dana. Sljedeći petak, nakon potrebnih restauratorskih procedura, vraća se u samostan gdje će biti trajno smješten”, rekla je u četvrtak na konferenciji za novinare ministrica kulture i medija Nina Obuljen Koržinek.
Obuljen Koržinek: Država će adekvatno zahvaliti obitelj Lia
Zahvalila je na angažmanu svima uključenima, a osobito obitelji Lia koja je križ kupila u dobroj vjeri sa svom potrebnom dokumentacijom i sada ga vraća bez sudskih procesa.
“Njihova etična, ispravna i moralna odluka bila je ključna, a država će na adekvatan način zahvaliti”, napomenula je.
Ne znaju se detalji krađe koja se dogodila 1974. godine, no nije rijetkost da se otuđeni predmeti, nakon što prođu kroz nekoliko ruku, pojave u aukcijskoj kući s utvrđenim porijeklom. Danas se, zahvaljujući bazama i digitalnoj umreženosti, lakše može provjeriti radi li se o predmetu sumnjivog porijekla.
Ministrica je istaknula da taj povrat svjedoči o tome da članice EU ne surađuju samo oko lakih tema na području kulture nego i onda kada su one zahtjevne, pravno osjetljive i financijski teške i kada svi na kraju osjećaju da su postupili moralno i pravedno.
Ministar vanjskih i europskih poslova Gordan Grlić Radman rekao je da taj povrat potvrđuje predanost Hrvatske i Italije, lokalnih i državnih vlasti, vrijednostima poštivanja međunarodnih konvencija koje potiču vraćanje otuđenog blaga matičnoj državi. “Svi su bili na raspolaganju, ne može se križ samo uzeti i odnijeti, to je neprocjenjivo blago, bilo je tu i pitanje njegove zaštite i transporta”, dodao je.
Hrvatski veleposlanik u Italiji Jasen Mesić rekao je da mu je velika čast što je kao veleposlanik dobio priliku vratiti se kući s ovakvim artefaktom. Izrazio je uvjerenje da će građani i posjetitelji Zadra ubuduće moći vidjeti ovaj vrijedni nalaz, ali uz adekvatni sistem zaštite, kako se ne bi ponovila priča od prije 49 godina.
Horvatić: Otkriće križa važno i za buduća znanstvena istraživanja
Viša inspektorica u Upravi za zaštitu kulturne baštine Tamara Ganoci Frisch istaknula je da su posljedice nezakonite trgovine kulturnim dobrima evidentne na kulturnoj, gospodarskoj i društvenoj razini jer otuđenjem ovako izuzetnog predmeta to je dobro izgubilo svoju temeljnu vrijednost i povijesni kontekst.
Voditeljica Službe za pokretnu, etnografsku i nematerijalnu kulturnu baštinu Tatjana Horvatić rekla je kako se taj križ svrstava u najvažnija djela procesijskih križeva iz razdoblja gotike, a ne ističe se samo po ljepoti obrade i izrade nego i po posebnom ikonografskom kontekstu.
Otkrila je da je prvu pretpostavku da je križ izrađen za zadarski samostan objavila istraživačica Marijana Kovačević koja je uočila mali lik donatorice, portret kraljice Elizabete Kotromanić koja je darovala novac i za izradu škrinje sv. Šime.
“U budućim znanstvenim istraživanjima može donijeti nove spoznaje važne za hrvatsku povijest”, naglasila je, dodavši da je križ u jako dobrom stanju, pa nema velikih restauratorskih radova, no slijedi mu preventivno čišćenje”, dodala je.
U procesu restitucije sudjelovali su konzervatori Uprave za zaštitu kulturne baštine i Konzervatorskog odjela u Zadru, pravne službe Ministarstva kulture i medija u suradnji sa Službom organiziranog kriminaliteta Ministarstva unutarnjih poslova.
Hina/Foto: fah
