Dana 15. siječnja 1992., Hrvatsku su priznale članice tadašnje Europske zajednice. Međunarodno priznanje Hrvatske je postupno uslijedilo nakon proglašenja neovisnosti Republike Hrvatske 25. lipnja 1991. Istog dana razdruživanje je proglasila i Slovenija i sljedeći dan su se države uzajamno priznale.
Paralelno je tekao proces razdruživanja Sovjetskog Saveza, gdje su prednjačile baltičke države i Ukrajina, koje su priznale Hrvatsku tijekom 1991., a od njih prva Litva.
Zemlje koje su prednjačile u diplomatskim nastojanjima za međunarodno priznanje Hrvatske su bile Sveta Stolica i Njemačka. Od općepriznatih zemalja Hrvatsku je prvi priznao Island, 19. prosinca 1991.
Dana 15. siječnja 1992. Hrvatsku je priznalo svih 12 tadašnjih članica Europske unije te još i Austrija, Kanada, Bugarska, Mađarska, Poljska, Malta, Norveška i Švicarska.
U večeri priznanja prvi hrvatski predsjednik Franjo Tuđman naciji je poručio: “Današnji dan 15. siječnja 1992. bit će zlatnim slovima uklesan u cijelu 14-stoljetnu povijest hrvatskog naroda na ovome prostoru, za nas svetom tlu, između Mure, Drave, Dunava i Jadrana.”
Svojim je suradnicima rekao: “Stvorili smo međunarodno priznatu Hrvatsku. Slavimo noćas, a onda zasučimo rukave na izgradnji nove demokratske države.”
Rusija je Hrvatsku priznala u veljači, Japan u ožujku, SAD u travnju, a Indija u svibnju. Do 31. prosinca 1995., Hrvatsku su priznale 124 države.
Status Republike Hrvatske kao suverene i samostalne države zaokružen je 1992. primitkom u članstvo brojnih međunarodnih organizacija, od OESS-a do UN-a, a od 1. srpnja 2013. Hrvatska je i članica Europske unije.
Među zemljama koje su relativno nedavno priznale Hrvatsku su Somalija koja je to učinila u veljači 2022., dok su Srednjoafrička Republika i Togo to učinili isti dan – 18. rujna 2023. Pedesetak zemlja nikad nije formalo donijelo odluku o priznanju, ali su uspostavile diplomatske odnose što se tretira kao priznanje.
Do danas Hrvatsku još nisu priznale četiri zemlje. To su Butan, Liberija, Niger i Tonga.
Kraljevina Butan je država u južnoj Aziji bez izlaza na more. Nalazi se u planinskom lancu Himalaja. Na sjeveru graniči s Kinom, na jugu s Indijom s kojom je povezan gospodarski i politički. Budizam je državna religija i pripada mu većina od oko 780. 000 stanovnika.
Liberija je država u zapadnoj Africi na obali Atlantskog oceana. Graniči na sjeverozapadu sa Sijerom Leone, na sjeveroistoku s Gvinejom te na istoku s Bjelokosnom Obalom. Dražava ima 5.3 milijuna stanovnika, a glavni grad je Monrovia.
Niger je država je u zapadnoj Africi bez izlaza na more. Graniči na sjeverozapadu s Alžirom, na sjeveru s Libijom, na istoku s Čadom, na jugu s Nigerijom, na zapadu s Malijem te na jugozapadu s Beninom i Burkinom Faso. Niger ima Broj stanovnika: 26.2 milijuna stanvonika, glavni grad je Niamey, a službeni jezik francuski
