I Hvarani su odlučili dati snažan obol u njegovanju narodne memorije na oteti hrvatski školski jedrenjak „Jadran“ za kojeg vlada RH čini sve napore da ga konačno vrati kući, na vez njegove matične luke u Splitu.
Naime, Udruga Hvar metropola mora odlučila je jednom od osnivača i prvog predsjednika slavne pomorske udruge „Jadranska straža“, svome Hvaraninu Jurju Biankiniju danas postaviti prigodnu spomen-ploču na pročelje njegove rodne kuće u Starome Gradu.
Bit će to, zapravo, prigoda da se svečano obilježi 90. obljetnica dolaska i krštenja jedrenjaka “Jadran” u splitsku luku, kao u Stari Grad, a čiju je izgradnju pokrenula upravo „Jadranska straža“ pod vodstvom Biankinija.
Biankini je bio ugledni političar i publicist, rođen 1847. u Starom Gradu na Hvaru, a preminuo 1928. u Splitu. Kao istaknuti hrvatski političar u Dalmaciji prošao je kroz četiri političke faze: narodnjačku (1871–1892), pravašku (1892–1903), „novoga kursa“ (1903–1918) i unitarističko-integralno-jugoslavensku (1918–1920), nakon koje je trezvenije mislio o uređenju višenacionalne zajednice.
Formira se i izgrađuje pod utjecajem Mihovila Pavlinovića i Miha Klaića. Zagovornik upotrebe hrvatskog jezika u javnom životu i sjedinjenja Dalmacije s Hrvatskom.
Biankini je u zastupničkim govorima u Dalmatinskom saboru i Carevinskom vijeću u Beču upozoravao na gospodarsku zapuštenost Dalmacije, siromaštvo, glad, iseljivanje, potrebe stanovništva, osobito seoskoga, te zagovarao gospodarski razvitak Dalmacije i pridonio ukidanju vinske klauzule u trgovačkom ugovoru s Italijom, a koja je jako štetila vinogradarstvu Dalmacije.
Polemizirao je s prvacima Srpske stranke o nacionalnim pitanjima i odnosima te bio oštar kritičar austrougarske uprave u Dalmaciji, Khuenova režima i talijanskog iredentizma prema Dalmaciji.
U doba njegove najjače političke djelatnosti, između 1897. i 1914. godine, cijenili su ga kao vidovita, pronicljiva i oštroumna političara i vrsna govornika.
Kao predsjednik „Jadranske straže“ zagovarao je jadransku orijentaciju države, upozoravao na talijanska presezanja, držao referate na društvenim skupovima i surađivao u društvenim edicijama. „Jadranska straža“ djelovala je u 20 područnih odbora diljem Kraljevine SHS (Jugoslavije) te u 10 odbora u europskim zemljama i SAD-u.
S približno 180 tisuća članova 1939. bila je najbrojnija organizacija u ondašnjoj državi. Udruga je djelovala do 1941., a pokušaj njezine obnove u Rijeci 1954. završio je neuspjehom. Nikad ranije, a ni kasnije, nije bilo jače pomorske organizacije u Hrvata.
M.Marković/Foto: arhiv
