IDS i SDP traže rušenje nadgrobne ploče Viktoru Kancijančiću u Tinjanu

U nedjelju 7. listopada na dane neovisnosti na mjesnom groblju u Tinjanu, u središnjoj Istri, svečano je otkriveno spomen obilježje Viktoru Kancijaniću, političkom emigrantu i borcu za hrvatsku nacionalnu slobodu i državnu neovisnost, rođenom 1945. u Peljakima kraj Tinjana, a ubijenog 1972. u Rumbocima na planini Raduši u BiH od strane jugoslavenske milicije.

Svečanost u organizaciji Župe Tinjan, Družbe “Braća Hrvatskoga Zmaja” i Matice hrvatske obuhvatila je i otkrivanje biste svećenika Josipa Vidaua i polaganje cvijeća ispred biste mons. Bože Milanovića u Kringi, a nazočili su brojni uzvanici, uključujući i saborskog zastupnika Zlatka Hasanbegovića, piše ipress.

Mario Kancijanić pohađao je sjemenište u Pazinu, a kad ga je završio, upisao je Bogosloviju u Rijeci. Vremenom je uvidio da se ne može posvetiti svećeništvu  pa je napustio studij teologije u Rijeci i 1969.godine otišao u Salzburg studirati filozofiju. Marijo Kancijanić, generalni vikar Porečko-pulske biskupije mu je brat.

Sredinom 1971. pristupio organizaciji Hrvatsko revolucionarno bratstvo te je sudjelovao u akciji Fenix 72, kojoj je cilj bio rušenje Jugoslavije i ostvarenje hrvatske državne neovisnosti.

HRB je stoga organizirao ljudstvo, oružje i novčanu potporu za slanje inicijalne skupine koja je imala zadaću pokrenuti ustanak na području južne Hrvatske, Like i Hercegovine.

Skupina od 19 ljudi, podrijetlom iz svih hrvatskih krajeva, kasnije poznata pod nazivom Bugojanska skupina, u ljeto 1972. ušla je na teritorij Jugoslavije iz Austrije s ciljem dizanja ustanka. Kancijanić je ubijen 2. srpnja 1972. u oružanom okršaju s mnogobrojnim pripadnicima policije, vojske i Teritorijalne obrane. Desetorica pripadnika Bugojanske skupine izgubila su živote na različitim mjestima u BiH tijekom sukoba, a devetorica su bila zarobljena i strijeljana u Rakovici blizu Sarajeva.

U Kancijanićevom rodnom Tinjanu 15. je prosinca 2012. održana komemoracija u sklopu 40. obljetnice akcije Feniks 72 koju su organizirali ogranci Družbe “Braća Hrvatskoga Zmaja”, Zmajski stol Istarski i Zmajski stol Riječko-bakarski. Tom je prigodom izrađena spomen ploča, koja je u dogovoru s njegovom obitelji i mjesnim župnikom Ivanom Macinićem trebala biti postavljena na mjesnom groblju.

Za to se zatražilo dopuštenje tinjanskih općinskih vlasti, no ideja je naišla na jak otpor lokalnih ogranaka Saveza antifašističkih boraca i antifašista RH, vijećnika IDS-a i SDP-a, Socijalističke radničke partije i sličnih političkih snaga, uz klasične optužbe za promoviranje „ustaštva“ te ploča tada nije postavljena. Predsjednik tinjanskog ogranka HDZ-a Boris Mofardin u međuvremenu je kupio dva grobna mjesta te je spomen obilježje Tinjancu koji je dao život za slobodu svog naroda danas i otkriveno.

Načelnik Hrvatin razmatra mogućnost tužbe

I ovog je puta, uoči Dana neovisnosti, izražavanje priznanja borcu za slobodnu Hrvatsku naišlo na otpor. Načelnik Tinjana Goran Hrvatin ogradio se od događaja, istaknuvši u jučerašnjem priopćenju da je 2012. godine donesena odluka o tome da se spomen ploča Viktoru Kancijaniću neće postaviti te da Općina i on podržavaju tu odluku, kao i da SDP Tinjan nikada nije niti će podržati njeno postavljanje.

Hrvatin je, navodeći da se na sva upozorenja Općine Tinjan i načelnika, da za to što radi nema nikakvu podršku, Mofardin „oglušio i nastavio raditi po svome“ te „otišao toliko daleko da je u osobnom kreiranju poziva za podizanje spomen ploče koristio formulaciju iz koje se da naslutiti kako Općina Tinjan i načelnik Goran Hrvatin sudjeluju u organizaciji takve aktivnosti, što je apsolutna neistina“, najavio konzultacije s pravnicima oko poduzimanja pravnih koraka protiv Mofardina.

IDS kaže da je Kancijanićev cilj bio teroristički čin velikih razmjera protiv civila

Protivljenje je izrazila i općinska podružnica IDS-a, najoštrije osudivši ovaj čin, uz tvrdnju da je Kancijanić bio “pripadnik paravojne postrojbe čiji je cilj bio teroristički čin velikih razmjera protiv civila”.

– Prvi pokušaj postavljanja spomen ploče zaustavljen je krajem 2012. zahvaljujući promptnoj reakciji vijećnika IDS-a i SDP-a te raznih antifašističkih udruga. Tada se održala samo komemoracija i misa zadušnica s besramnim korištenjem ustaških simbola. Sada se to izvodi u režiji pojedinca, preciznije  Borisa Mofardina (HDZ) koji je prošle godine podmuklo kupio dva privatna mjesta na groblju u Tinjanu s namjerom da se na njegovo privatno vlasništvo postavi sramotna spomen ploča Viktoru Kancijaniću, navodi tinjanski IDS u priopćenju za javnost.

U IDS-u također kažu da se mještani „zgražavaju od pomisli da se postavi spomen ploča Viktora Kancijanića na mjesno groblje“ te prozivaju načelnika Hrvatina i kao člana predsjedništva SDP-a Istarske županije jer svojim nečinjenjem omogućava postavljanje spomen ploče „jednom teroristu“.

G.M./Foto:iPress