Vojni analitičar Igor Tabak objašnjava da bespilotna letjelica koja je pala na zagrebački Jarun ima više karakteristike krstareće rakete nego modernih dronova kakve se vidi zadnjih desetljeća pa smatra da to otvara ‘bolno’ pitanje proturaketne zaštite.
“Ovaj nestandardni incident je možda više problem zatajenja i onih rudimenta regionalne proturaketne zaštite nego tek efikasnosti nacionalne protuzračne obrane. Takve se letjelice kreću drugačijim putanjama od bespilotnih letjelica kakve poznajemo danas. Krstareće rakete imaju sasvim drugačiju putanju, lete nisko i brzo“, govori Tabak te objašnjava da se radi o toliko egzotičnom primjerku vojne opreme da se postavlja pitanje ko će to u nas uopće analizirati kako bi se utvrdilo odakle je stigla i kojim povodom.
“Ove šale da je netko upisao krive koordinate, pa umjesto Yarun u Ukrajini upisao zagrebački Jarun, apsolutno su nemoguće. Negdašnja ruska protuzračna tehnologija iz doba Hladnoga rata je toliko kompleksna da su njihovi djelatnici prolazili cijeli niz obuka kako bi se naučili baratati takvim letjelicama.
Komplicirano je i samo lansiranje, nije to nešto jednostavno, to treba pripremiti, unijeti koordinate, lansirati… To je zahtjevan proces i zato je cijeli incident sve samo ne standardan”, kaže Tabak, dodajući da su te letjelice rađene u nekadašnjem SSSR-u radi primjene u mogućem Trećem svjetskom ratu, ali da ih je većina u međuvremenu završila u muzejima.
“Znam da su neke izložene u Moskvi, a bile su neke i u Kijevu, no izvadili su ih nakon one Majdanske revolucije i navodno ih osposobili. Jesu li to sad te, zaista je teško reći”, kaže Tabak, dodajući da će i hrvatski stručnjaci jako teško ‘dešifrirati’ odakle su stigle te letjelice i šta je još na njima pohranjeno.
“To bi bila gotovo nemoguća misija da je letjelica potpuno cijela, a kamoli u ovakvom stanju. Mi više ni nemamo stručnjaka specijaliziranog za rusku raketnu zračnu tehnologiju, to je bio Vladimir Superina, ali lani je preminuo. Tko god te ostatke dobije na stol neće mu biti nimalo lako“, smatra Tabak i dodaje:
“Zato se i postavlja pitanje je li zaustavljanje takve nadolazeće naprave posao opće protuzračne ili zasebnih sustava proturaketne obrane, i tu dolazimo do pitanja efikasnosti europskog protuzračnog štita. Je li on u funkciji? Radi li?
Sporazum o zabrani projektila i raketa srednjeg dometa više nije na snazi, a ta tema uvijek u vojno-diplomatskim krugovima izaziva rasprave i neslaganja, te me ne bi čudilo da i ovaj incident brzo završi kao dio takvih rasprava, u zatvorenim krugovima.”
M.M. /Foto: arhiva
