Igor Vukić jutros je gostovao kod Milomira Marića na srbijanskoj komercijalnoj televiziji Happy. Uz Vukića gost je bio Vojislav Šešelj, a tema Jasenovac, film “Dara iz Jasenovca” i manipulacije brojem žrtava u tom logoru.
Govorilo se i o Vukićevoj knjizi “Radni logor Jasenovac” za koju je Šešelj rekao da je manjkava jer Vukić oslanja samo na hrvatske državne arhive o Jasenovcu.
Šešelj tvrdi da ustaše nisu vodile evidenciju svih zatvorenika Jasenovca, već da je najveći broj Srba, Roma i Židova odmah likvidiran na brutalan način.
Marić je optužio Vukića da je revizionist povijesti i da su njegovi stavovi previše čak i za današnju službenu Hrvatsku te pitao ga zašto ne smije gostovati na Hrvatskoj televiziji. Vukić mu je odgovorio:
“Ne mogu u ‘Dobro jutro Hrvatska’, ali mogu u ‘Dobro jutro, Srbija’. Pozdravljam sve gledatelje i zahvaljujem na pozivu.”
Šešelj je uvodno pohvalio Vukića
“Pročitao sam Vukićevu knjigu, kazao je Šešelj, mislim da je uložio veliki trud, pregledao sve državne arhive koji se odnose na Jasenovac i pretpostavljam da je uredno citirao sve što je tamo pronašao. Međutim, postroji jedna velika metodološka greška, nije se smio osloniti samo na tu povijesnu građu. Ta literatura se odnosi u većini na Hrvate ili bogate Srbe zanatlije koji su imali privilegirani položaj, ili na bogate Židove koji su također imali privlegirani položaj (…)
Kad je Marić naveo neke konkretne primjere iz Jasenovca Vikuć je pitao “tko je to dokazao”, Marič je odgovorio da je to objavio Ivo Goldstein: “Ajmo pričati o ozbiljnim stvarima”, uzvratio je Vukić. U nastavku razgovora Klasića i Goldsteina nazvao je površnim povjesničarima.
Spomenuo je da su 1964. rađene sondaže na područje Gradine, glavnog logora u Jasenovcu, i nađeno nešto manje od 500 posmrtnih ostataka.
Kako je to izgledalo i o čemu su sve govorili možete pogledati u videu:
Vukić se inače prijavio na natječaj za ravnatelja Muzeja Jasenovac, a njegova prijava, kako je sam naveo, ima tri naglaska:
Prvo: Odmah u stalni postav uvrstiti izbor iz autentičnih dokumenata koji pokazuju realnu sliku Jasenovca. Primjerice: staviti panoe s popisima zatočenika koji su pušteni iz logora na slobodu prije no što im je istekao rok zatočenja. Popise smo pronašli u Hrvatskom državnom arhivu i na njima je oko 1500 imena. Svi su preživjeli rat.
Drugo: U suradnji s Ministarstvom hrvatskih branitelja i njihovom tehnikom obaviti snimanje dostupnih površina georadarima, kako bi se eventualno pronašle neekshumirane grobnice i kako bi te žrtve bile dostojno pokopane.
Treće: Potaknuti osnivanja multidisciplinarne istraživačke skupine, sastavljene od povjesničara, liječnika-sudskih medicinara, politologa, antropologa i drugih stručnjaka. Ta bi skupina provela istraživanje arhiva, analizirala pronađene dokumente i rezultate terenskih istraživanja te napravila ozbiljan i vjerodostojan izvještaj o tome što se stvarno događalo u Jasenovcu u vrijeme Drugog svjetskog rata i u poratno vrijeme.
M. Marković/Foto: screesnhot
