Hrvatski nogometni savez odgovorio je komentaroru HRT-a Jošku Jeličiću na njegove opake, a čini se netočne, podatke o radu HNS-a i trošenju novca u krovnoj nogometnoj organizaciji.
Jeličić je u nedjelju, nakon utakmice Grčke i Hrvatske, ponovno žestoko kritizirao HNS kazavši da je “u 2016. godini uprihodio preko 200 milijuna kuna, a većinu toga troše isključivo sami na sebe, nagrade igračima, svoje plaće i slično. Tu je 38 milijuna na mobitel, poštanske usluge, prijevoz… 48 milijuna kuna na intelektualne usluge.”
Govoreći o tome podrugljivo je dodao: “Znam da tamo nedostaje intelekta, ali toliko je previše.”
Na njegove izjave oglasio se HNS čije priopćenje prenosimo bez intervencija:
“Da nečiji ego, jal i želja za samopromocijom uistinu ne poznaju granice mogli su se uvjeriti gledatelji HRT-a nakon što se Hrvatska po deseti puta plasirala na veliko natjecanje. Umjesto tom činjenicom, na kojoj Hrvatskoj zavide tolike veće ili bogatije zemlje, stručni komentator HRT-a pokazao je da mu u domenu stručnosti (ne) spada (n)i – računovodstvo.
Pita se tako Joško Jeličić kako je to HNS potrošio 38 milijuna kuna za proračunsku stavku koja se zove “usluge telefona, pošte i prijevoza” i 48 milijuna kuna za proračunsku stavku koja se zove” intelektualne i osobne usluge”.
Naravno, komentator ne zna ili ne želi znati da su nazivi takvih stavki zadani propisom i da obuhvaćaju različite aktivnosti koje su svedene pod taj zajednički naziv.
Najveći dio tih troškova, koji se odnosi na stavku “telefon, pošta, prijevoz” tj. skoro 37 milijuna kuna odnosi se na prijevoz i smještaj svih reprezentacija i selekcija Saveza, a njih ima petnaestak. Takav prijevoz uključuje dolazak igrača/ica iz kluba na pripreme reprezentacije i povratak u klub, prijevoz u mjesto odigravanja utakmica (kada se radi o gostujućim utakmicama, to je najčešće zrakoplov), što kod putovanja A reprezentacije znači i unajmljivanje zrakoplova za charter letove.
Nije nam jasno kako netko tko je bio profesionalni nogometaš i reprezentativac uopće postavi pitanje troškova smještaja i prijevoza. Kako bi se moglo doći na utakmice (domaće i gostujuće), a da se prethodno ne putuje? Smatra li g. Joško Jeličić da hrvatska A reprezentacija, primjerice, ne zaslužuje vrhunski smještaj tijekom Europskog prvenstva u Francuskoj?
Stavka” intelektualne i osobne usluge” obuhvaća, primjerice, i nagrade igračima i stožeru A reprezentacije za plasmane na velika natjecanja. Tako je u 2016. godini gotovo 32 milijuna kuna isplaćeno upravo onima koji su osigurali Savezu plasman, onima najvažnijima za ostvarene rezultate, a to su igrači i stožer. Smatra li g. Joško Jeličić da oni ne zaslužuju svoj dio nagrade za uspjeh koji su ostvarili?
Pod istu stavku idu i naknade svim izbornicima i trenerima svih hrvatskih selekcija i njihovim stožerima. Ovdje je i naknada za reviziju, a koja je utvrdila da je računovodstvo Saveza u skladu sa svim propisima i računovodstvenim standardima.
Iz navedenog je sasvim jasno da je paušalno iznošenje činjenica i tvrdnji o velikom trošenju HNS-a na “telefon i intelektualne usluge”, uz već poslovično uvredljive opaske “priznatog intelektualca”, zlonamjerno i neznalački, a s ciljem dovođenja javnosti u zabludu.
Da u HNS-u ima sasvim dovoljno intelekta pokazuje činjenica da uspije uprihoditi iznos koji je naveo komentator, usprkos izrazito otežanoj gospodarskoj situaciji, koja je poznata svim sportskim savezima. Budući da samo oni koji ništa ne znaju misle da sve znaju, što se može primijetiti kod nekih komentara, jasno je da je HNS u svom radu angažirao stručnjake za pojedina područja, a prije svega za treniranje nogometa i vođenje svih reprezentacija, što je i jedna od osnovnih djelatnosti Saveza.
Podsjećamo da je od 12 velikih natjecanja hrvatska reprezentacija izborila njih 10 što ne može biti i nije plod slučajnosti, niti isključivo zasluga igrača i izbornika (iako je njihov udio, bez sumnje, najveći), već valjda i onih za koje komentator navodi da “nisu napravili ništa”.
U sadašnjoj generaciji reprezentativaca samo Ivan Rakitić nije prošao kampove i stručnu selekciju HNS-a, odnosno nije igrao u nekom hrvatskom klubu. Teško je povjerovati da bi igrači prepušteni sami sebi (“obiteljskom treniranju” kako tvrdi stručni komentator), igrajući u HNL koja “ništa ne valja” (a skoro 50% klubova Prve HNL sudjeluje u europskim natjecanjima) i bez odgovarajuće logistike (HNS-ove i klupske ) postizali takve rezultate s reprezentacijom, igrali u najvećim svjetskim klubovima i ostvarivali velike transfere.
A inače, HNS se, za razliku od HRT-a, financira bez sudjelovanja poreznih obveznika, upravo zahvaljujući vlastitom radu i rezultatima koje postiže.
Pravo je, stoga, pitanje – koliko novca hrvatskih poreznih obveznika HRT troši na nogometno-financijsko-računovodstvene intelektualce? Kao i njihovu samopromociju u trenucima kada svjetla pozornice trebaju biti uperena na one koji su to na terenu zaslužili – a to su hrvatski nogometni reprezentativci”.
Megy M. /Foto:hrt
