“Obnova nekadašnje Titove jahte traje već pet godina i čini se da će potrajati. Galeb je olupina broda napravljenog 1938. godine. Izvorno je napravljen za prijevoz banana, a u Jugoslaviji je postao Titova jahta. Raspadom Jugoslavije raspao se i Galeb”, piše portal Index koji je u proteklih šest mjeseci objavio više tekstova na tu temu i u svakom od njih brod Galeb zove “Titovo smeće”.
Tako je hrđa desetljećima uništavala brod koji je po brojnim parametrima odavno spreman za rezalište. No Rijeka je 2019. godine od njega odlučila napraviti muzej, a uz muzej ponuditi i komercijalni sadržaj u smislu ugostiteljskih objekata te smještaja.
Ugovor za obnovu broda, koji će biti pretvoren u muzej, potpisan je krajem studenog 2019. s tvrtkom Dalmont iz Kraljevice, a ukupna cijena radova, objavljeno je tada, iznosit će 46.9 milijuna kuna, bez PDV-a. S PDV-om taj se iznos penjao na 59 milijuna kuna.
Sve je trebalo biti gotovo davne 2021. godine, i to u siječnju, a obnova nije ni blizu kraju. Osim toga, propali su i dosadašnji pokušaji da se nađe zakupac za komercijalni dio broda.
Dosad utrošeno preko 8 milijuna eura
“Nastali troškovi za radove rekonstrukcije i remonta motornog broda Galeb u brod-muzej iznose više od 8 milijuna eura. Radovi još nisu okončani. Za radove i opremu Galeba iz sredstava europskih fondova odobrena su nam bespovratna sredstva u iznosu 4.413.407,62 €, a preostali iznos plaćen je iz proračunskih sredstava”, navodi Grad Rijeka.
To znači da je Riječane Galeb, dosad, koštao oko tri milijuna i 600 tisuća eura.
“Ako će biti kao turistički, možda će se ploviti, možda će biti dobro, možda će se zaraditi neki novac s njim”, “Činjenica je da je Galeb simbol jednog vremena. U svijetu od takvih simbola naprave biznis. Dakle, koliko košta da košta, nije bitno? Mora biti pozitivan na kraju, kad se povuče crta”, “Ne znam kakva će biti investicija pa onda nemam pojma hoće li se vratiti ili neće, ali u ovoj situaciji je malo previše”, kažu neki Riječani.
Riječka gradska oporba u stavovima je stroža. Kažu, s tim se milijunima moglo štošta.
Primjer nesposobnosti”
“Zamislite što smo mi za taj novac mogli napraviti – pet dječjih vrtića, dva nova autobusna kolodvora da ne moramo prodavati obiteljsko srebro u centru grada, preko 120 stanova za mlade riječke obitelji”, kazao je Josip Ostrogović, vijećnik GV Rijeke (HDZ).
Vijećnici su nezadovoljni i činjenicom što je propao i prvi pokušaj pronalaska koncesionara za komercijalni dio broda.
“Ovo je nažalost primjer nesposobnosti, eklatantni primjer, od problema planiranja, valorizacije što, naravno, vidimo i kod toga da nema interesa za koncesije, do kasnije da tako kažem stavljanja u funkciju tog projekta”, navela je Iva Rinčić, neovisna gradska vijećnica Rijeke.
D.M. /Foto: arhivska fotografija
