Ivo Goldstein: ‘Plenkovićevo lobiranje da se Stepinca proglasi svecem je skandalozno!’

U Splitu je predstavljena knjiga Ive Goldsteina ‘Kontroverze hrvatske povijesti 20. stoljeća‘, za koju je na promociji rečeno da obrađuje teme ‘zbog kojih se ljudi svađaju po kafićima‘.

Ova knjiga se bavi onim temama o kojima se ljudi u Hrvatskoj svađaju, pa predstavlja perfektan priručnik za kavanske prepirke – rekao je splitski novinar i publicist Jurica Pavičić na promociji knjige zagrebačkog povjesničara Ive Goldsteina “Kontroverze hrvatske povijesti 20. stoljeća“, koja se u organizaciji udruge Veterana Domovinskog rata i antifašista (VeDRA) i izdavačke kuće Profil Knjiga.

“U historiografiji nije samo lažna činjenica, već i činjenica izvađena iz konteksta ili ona koja nije stavljena u slijed srodnih činjenica. U tom smislu, Goldsteinova knjiga je protuotrov za sve “fake news” o hrvatskoj povijesti 20. stoljeća”, dodao je Pavičić, zaključivši da knjiga ima akademsku aparaturu, ali je prilagođena širokim slojevima publike.

S Pavičićem se složio i povjesničar Aleksandar Jakir, ustvrdivši da bi Goldsteinovu knjigu ne samo trebao pročitati svaki student povijesti, nego bi ona morala stajati na svakom šanku svakog kafića u zemlji, odnosno “tamo gdje se vode rasprave o temama koje Goldstein obrađuje u knjizi”.

“Posrijedi su sintetički eseji o najvažnijim događajima naše povijesti 20. stoljeća i akterima tih događaja, od Radića do Tuđmana. Goldsteinovi tekstovi od neprocjenjive su važnosti za suočavanje s povijesnim istinama 20. stoljeća, nasuprot poplavi revizionizma kojom je zagađen javni prostor u Hrvatskoj”, kazao je Jakir.

Goldstein se na promociji posebno osvrnuo na Split i Dalmaciju i antifašističku povijest.

Naglasio je kako je Split imao svijetle trenutke te da treba znati koliko je Splićana stradalo na Sutjesci i Neretvi i čiji su životi ugrađeni u ovo što imamo.

“I danas ljudi misle, što se bavimo ustašama i partizanima, otvarajmo radna mjesta, ali ako nemamo svijest što su pojedini pokreti promovirali i ako nemamo pravi odnos prema povijesti, nemamo ni pravu sliku prema današnjosti. Imamo rastroj zbog nesnalaženja”, kazao je.

Upitan je iz publike o Alojziju Stepincu, hoće li što dodati kada se otvore vatikanski arhivi te kako komentira da je Andrej Plenković lobirao da ga se proglasi svecem. Također, pitanje je bilo i o Franji Tuđmanu.

“Četiri milijuna dokumenata je u tom arhivu, trebat će 10-ak godina da se iščitaju. Činjenica da premijer lobira u katoličkoj proceduri je skandalozno. Mi smo laička država”, odgovorio je.

Izrazio je i uvjerenje da se za pontifikata ovog pape posvećenje neće dogoditi.

“Stepinac je pokušavao spasiti ljude, neke je uspio spasiti, neke ne, ali nije to pitanje. Ne bih rekao čak ni da je problem što je bio na Pavelićevim rođendanima, što je slavio obljetnice NDH, ali jest to što je znao što se događa u Jasenovcu. Župnik jasenovački mu je rekao da je najmanje 40.000 ljudi ubijeno. To je objavljeno kasnije u Njemačkoj, ne u socijalističkoj Jugoslaviji.

Dakle, saznanja je imao, i onda taj Stepinac 10. travnja 1945. godine optira za tu državu! Govorio je: ‘Mi moramo braniti državu, naša je’. Ja to ne mogu ni s moralnog stajališta prihvatiti, kazao je o Stepincu.

Što se tiče prvog predsjednika, rekao je da je Tuđman zaslužan za sve što danas imamo.

“Pa, eto, tko voli, nek izvoli! Za neke je historiografija švedski stol, uzmu što im odgovara.” Govoreći o Tuđmanu, naveo je i da je 1992. godine Požeška brigada srušila Spomenik revoluciji.

“Bio je 30 metara visok, prekrasan, najveći spomenik apstraktne umjetnosti u svijetu. Rušen je danima, na čelu brigade je bio Miljenko Crnjac. Franjo Tuđman je tobože veliki pobornik apstraktne umjetnosti, a Crnjac je završio u Uredu predsjednika, umjesto da se pakira.”

Rekao je i da mu je netko prije 30 godina rekao da ćemo biti ovdje gdje jesmo, čak i uz rat u kojem smo bili žrtva, ne bi vjerovao. Siguran je bio da ćemo mi biti bolji.

“Nažalost, Franjo Tuđman je imao mogućnost birati autoritarnost ili demokraciju, a svugdje gdje je birao, napravio je veliki odmak od liberalne demokracije. Isto tako, sedam godina nakon ulaska u EU, više smo zatvoreni danas nego kad smo ulazili. Sve nam to govori da povijest nije jednoznačna.

“Treba nam iskrena inventura prošlosti, a ne mitomanije i mitologije”, zaključio je Goldstein, najavivši da planira napisati knjigu o suradnji ustaša i četnika u Drugom svjetskom ratu.