RATNI ZLOČINAC VLADO JANIĆ – CAPO: KOMANDANT PRVOG PARTIZANSKOG ODREDA IZ BREZOVICE (iz knjige Bože Vukušića u pripremi: “Mala povijest Udbe”)
Prema digitalnom izdanju Hrvatske enciklopedije, Sisački partizanski odred bio je „prvi odred narodnooslobodilačke vojske Hrvatske i prva antifašistička postrojba u Europi, osnovan 22. VI. 1941. u šumi Brezovica u blizini sela Žabno kraj Siska“, piše Bože Vukušić
(vidi: Sisački partizanski odred. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža – https://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?ID=56246)
Međutim, oružani antihitlerovski pokreti otpora ustrojavani su neposredno nakon njemačke okupacije pojedinih država.
Smatra se da je Drugi svjetski rat formalno započeo 1. rujna 1939. napadom Wehrmachta na Poljsku, a zapravo se to dogodilo još godinu i pol dana ranije, u ožujku 1938., Hitlerovom aneksijom Austrije i početkom okupacije Čehoslovačke.
Do lipnja 1940. njemačke postrojbe zauzele su Nizozemsku, Belgiju, Norvešku, Dansku i Francusku.
U Poljskoj je 27. rujna 1939. iz nekoliko neovisnih vojno-oružanih postrojbi formirana „Služba za poljsku pobjedu“, koja je dva mjeseca kasnije preimenovana u „Savez za oružanu borbu“. (vidi: https://sh.wikipedia.org/wiki/Armia_Krajowa)
U Hrvatskoj enciklopediji (od koje bi očekivali da je u poznavanju tih povijesnih činjenica iznad Wikipedije) navodi se da je Sisački partizanski odred „utemeljen prema odluci Okružnoga komiteta KP Hrvatske, odmah nakon njemačkog napada na SSSR“.
Dakle, za razliku od pokreta otpora u prije spomenutim slučajevima, kada su se otporaši/ustanici pobunili zbog napada na njihove države/domovine te su bez iznimke bili demokratski i prozapadno orijentirani, sisački „revolucionari“ su se pokrenuli nakon Hitlerovog napada na Sovjetski Savez te na poziv Komunističke partije.
Zapovjednik Sisačkog partizanskog odreda bio je Vlado Janić-Capo. Tko je Vlado Janić-Capo? Odgovor nam djelomično daje Hrvatska enciklopedija, pri čemu je najvažniji podatak iz njegova životopisa da je bio polit-komesar „Korpusa narodne obrane Jugoslavije“: (vidi: Janić, Vlado – Capo. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža – https://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?id=28685)
Što je Korpus narodne obrane Jugoslavije, skraćeno KNOJ, kojemu je Vlado Janić-Capo bio polit-komesar od osnivanja 1944. do 1948.?
Svega nekoliko mjeseci nakon osnivanja Ozne (13. svibnja 1944. u Drvaru), Tito je 15. kolovoza 1944. na Visu potpisao „Uputstvo o osnivanju jedinica Korpusa narodne obrane Jugoslavije“ (KNOJ) kao vojne formacije podređene Ozni i zadužene za “borbu s antinarodnim ustanicima i likvidiranje antinarodnih bandi, čišćenje oslobođenih teritorija od ostataka razbijenih neprijateljskih jedinica, špijuna i diverzanata”. (vidi: Odić, Slavko / Komarica, Slavko: Partizanska obavještajna služba I-III, Centar za informacije i publicitet, Zagreb, 1988.)
KNOJ je, uz pomoć ruskih vojno-obavještajnih instruktora pri Titovom Vrhovnom štabu, bio ustrojen prema uzoru na NKVD-ove oružane jedinice SMERŠ (ruski Smert špionam /smrt špijunima/)., osnovane u travnju 1943. u SSSR-u za posebne zadatke tijekom Drugog svjetskog rata kao što su „likvidacija špijuna, izdajica, kolaboratera i defetista“. (vidi: Desetogodišnji izveštaj – borba protiv neprijatelja 1944 – 1954, Uprava kontraobaveštajne službe Jugoslavenske narodne armije, Beograd, 1954.; Materijal o obavještajnoj službi SSSR-a: Obavještajna služba SSSR-a i njen rad prema Jugoslaviji, Uprava državne bezbednosti Saveznog sekreterijata unutrašnjih poslova, Beograd, 1960.)
KNOJ je bio podčinjen „povereniku za Narodnu Odbranu“, t.j. Titu, koji je njime rukovodio preko „načelnika Ozne“, t.j. Aleksandra Rankovića.
(vidi: KNOJ, Vojna enciklopedija, Beograd, 1961.; Grupa autora: Kopnena vojska JNA – Razvoj KNOJ-a i Graničnih jedinica Jugoslavije u periodu od 1945. do 1947. godine, Vojnoizdavački i novinski centar, Beograd, 1988.; Organizacija Korpusa narodne odbrane Jugoslavije, NKNOJ – Povereništvo za Narodnu odbranu, 15. kolovoza 1945.)
Upravo su jedinice KNOJ-a počinile najveći dio masovnih zločina, poznatih u hrvatskom narodu pod pojmovima Bleiburška tragedija i Hrvatski križni put, nad zarobljenim hrvatskim vojnicima i civilima na kraju Drugog svjetskog rata i neposredno nakon njegova završetka.
([Priredili] Dizdar, Zdravko / Geiger, Vladimir / Pojić, Milan / Rupić, Mate: Partizanska i komunistička represija i zločini u Hrvatskoj 1944.-1946., Hrvatski institut za povijest – Podružnica za povijest Slavonije, Srijema i Baranje; Slavonski Brod, 2009.)
Bože Vukušić/Foto: publicdomena
Bivši ministar zdravstva Vili Beroš iz istražnog je zatvora u petak uputio predsjedniku Sabora zahtjev za aktivacijom saborskog mandata osvojenog na…
Zvonimir Boban dobio je dugogodišnji spor s AC Milanom oko smjene s mjesta sportskog direktora…
U Nyonu je održan ždrijeb četvrtfinala Lige nacija. Ždrijeb je odlučio da Hrvatska za Final…
Komentiraj