Center for World University Rankings objavio je novu rang listu 2.000 najboljih sveučilišta na svijetu za 2024. godinu. Na vrhu je Sveučilište Harvard, a mjesto na njoj pronašla su i četiri naša sveučilišta, ono u Zagrebu, Splitu, Rijeci i Osijeku.
Najviše se od njih plasiralo Sveučilište u Zagrebu, zauzelo je 508. mjesto i tako se svrstalo među 2,5 posto najboljih u svijetu. Sveučilište u Splitu je na 898. mjestu među 4,3 posto najboljih, Sveučilište u Rijeci na 1644. mjestu među 7,9 posto najboljih, a Sveučilište u Osijeku na 1993. mjestu među 9,6 posto najboljih,
Za razliku od prošle godine, zagrebačko sveučilište poraslo je za 20 mjesta te popravilo svoj postotak. Splitsko, riječko i osječko sveučilište pali su za nekoliko mjesta na ljestvici u odnosu na lani.
Od zemalja regije, najbolje se plasiralo srpsko Sveučilište u Beogradu. Zauzeli su 376. mjesto i među 1,8 posto najboljih su. Od njihovih sveučilišta nešto niže na listi su i sveučilišta u Kragujevcu, Novom Sadu i Nišu.
Slovensko Sveučilište u Ljubljani je na 441. mjestu među 2,2 posto najboljih te je tako bolje pozicionirano od svih hrvatskih. Od slovenskih sveučilišta među 2.000 najboljih su i ona u Mariboru i Novoj Gorici.
Sveučilište Sveti Ćiril i Metod u Skoplju pozicioniralo se na 1990. mjesto.
Iako je riječ o neformalnoj listi, pozicija na njoj je stvar prestiža, važno je i za prihvaćanje diploma studenata širom svijeta.
Kako navode u svojoj statistici, SAD ima osam predstavnika u deset najboljih sveučilišta te su najzastupljenija zemlja među 2.000 najboljih. Broj britanskih institucija među prvih 2.000 ove je godine 92, a njihovo Sveučilište u Cambridgeu je najbolje javno sveučilište u svijetu 11. godinu zaredom. Francuska ima 73 predstavnika u prvih 2.000.
CWUR na svojim stranicama navodi kako koriste četiri grupe objektivnih indikatora u ocjenjivanju najboljih sveučilišta u svijetu. Prva grupa kriterija odnosi se na kvalitetu obrazovanja, a CWUR to mjeri po broju alumnija koji su ostvarili značajnija akademska postignuća. To se boduje s 25 posto, a u obzir se uzima i veličina ocjenjivanog sveučilišta.
U drugoj grupi s 25 posto mjeri se zapošljivost alumnija po broju bivših studenata koji se nalaze na visokim izvršnim funkcijama među najvećim svjetskim tvrtkama, ovisno o veličini sveučilišta.
Deset posto odlazi na kvalitetu nastavnika, što se mjeri po količini znanstveno-nastavnog osoblja koje je ostvarilo značajna akademska postignuća, ovisno o veličini sveučilišta. Četvrta grupa odnosi se na istraživanje i nosi četrdeset posto. Ona obuhvaća znanstvenu produktivnost, odnosno broj objavljenih znanstvenih članaka, broj članaka u najkvalitetnijim časopisima, broj članaka u najutjecajnijim časopisima i količinu dobro citiranih znanstvenih radova.
‘Rang liste imaju političku, a ne znanstvenu svrhu’
Marija Brajdić Vuković, sociologinja i stručnjakinja za metodologiju društvenih istraživanja, komentirala je relevantnost ovakvih rangiranja. Tvrdi da gotovo uvijek imaju neku svrhu, a ona je najčešće politička i ekonomska.
Kako je istaknula, gotovo svaka od ljestvica boluje od nekoliko problema. Prvi je taj što stvara hijerarhiju po nekom principu preko različitih domena, pri čemu ne uzima u obzir različitosti konteksta u kojemu su nastali inputi za njihove indikatore. Tako mjerenje zamišljeno i prezentirano kao ‘objektivno’ postaje u sebi subjektivno. Moglo bi se reći, kazala nam je, da je to ‘nametanje suviše jednostavnog okvira kompleksnoj stvarnosti’.
– Drugi problem je što mjereći nešto, a izostavljajući nešto drugo izrazito potiče ili ne potiče razvoj pojedinih tipova istraživačkih i objavljivačkih praksi koje postaju same sebi svrhom. Drugim riječima, mjerenje im postaje najvažnija svrha, obrazložila je Brajdić Vuković posljedice pretjeranog isticanja takvih ljestvica.
U svijetu postoji nekoliko organizacija koje izrađuje svjetske rang liste sveučilišta. Tri najutjecajnije su one koje izrađuje britanski časopis Times Higher Education zatim Quacquarelli Symonds, internacionalna tvrtka sa sjedištem u Londonu te Shanghai Ranking Consultancy ( Akademsko rangiranje svjetskih sveučilišta) poznata i kao Šangajska lista.
Na Šangajskoj list najboljih sveučilišta na svijetua 2023. godinu Sveučilište u Zagrebu bilo je plasiraloe među pet stotina najboljih, preciznije između 401. i 500. mjesta.
Po pojedinačnim područjima, Matematika na Sveučilištu u Zagrebu rangirana je između 301. i 400. mjesta, što je odličan plasman u kontekstu ostalih znanstvenih područja Sveučilišta u Zagrebu.
M.M. /Foto:unizg.hr
