Izašla nova lista najboljih sveučilišta svijeta za 2024. Na njoj su četiri hrvatska

Center for World University Rankings objavio je novu rang listu  2.000 najboljih sveučilišta na svijetu za 2024. godinu. Na vrhu je Sveučilište Harvard, a mjesto na njoj pronašla su i četiri naša sveučilišta, ono u Zagrebu, Splitu, Rijeci i Osijeku.

Najviše se od njih plasiralo Sveučilište u Zagrebu, zauzelo je 508. mjesto i tako se svrstalo  među 2,5 posto najboljih u svijetu. Sveučilište u Splitu je na 898. mjestu među 4,3 posto najboljih, Sveučilište u Rijeci na 1644. mjestu među 7,9 posto najboljih, a Sveučilište u Osijeku na 1993. mjestu među 9,6 posto najboljih,

Za razliku od prošle godine, zagrebačko sveučilište poraslo je za 20 mjesta te popravilo svoj postotak. Splitsko, riječko i osječko sveučilište pali su za nekoliko mjesta na ljestvici u odnosu na lani.

Od zemalja regije, najbolje se plasiralo srpsko Sveučilište u Beogradu. Zauzeli su 376. mjesto i među 1,8 posto najboljih su. Od njihovih sveučilišta nešto niže na listi su i sveučilišta u Kragujevcu, Novom Sadu i Nišu.

Slovensko Sveučilište u Ljubljani je na 441. mjestu među 2,2 posto najboljih te je tako bolje pozicionirano od svih hrvatskih. Od slovenskih sveučilišta među 2.000 najboljih su i ona u Mariboru i Novoj Gorici.

Sveučilište Sveti Ćiril i Metod u Skoplju  pozicioniralo se na 1990. mjesto.

Iako je riječ o neformalnoj listi, pozicija na njoj je stvar prestiža,  važno je i za prihvaćanje diploma studenata širom svijeta.

Kako navode u svojoj statistici, SAD ima osam predstavnika u deset najboljih sveučilišta te su najzastupljenija zemlja među 2.000 najboljih. Broj britanskih institucija među prvih 2.000 ove je godine 92, a njihovo Sveučilište u Cambridgeu je najbolje javno sveučilište u svijetu 11. godinu zaredom. Francuska ima 73 predstavnika u prvih 2.000.

 CWUR na svojim stranicama navodi kako koriste četiri grupe objektivnih indikatora u ocjenjivanju najboljih sveučilišta u svijetu. Prva grupa kriterija odnosi se na kvalitetu obrazovanja, a CWUR to mjeri po broju alumnija  koji su ostvarili značajnija akademska postignuća. To se boduje s 25 posto, a u obzir se uzima i veličina ocjenjivanog sveučilišta.

U drugoj grupi s 25 posto mjeri se zapošljivost alumnija po broju bivših studenata koji se nalaze na visokim izvršnim funkcijama među najvećim svjetskim tvrtkama, ovisno o veličini sveučilišta.

Deset posto odlazi na kvalitetu nastavnika, što se mjeri po količini znanstveno-nastavnog osoblja koje je ostvarilo značajna akademska postignuća, ovisno o veličini sveučilišta. Četvrta grupa odnosi se na istraživanje i nosi četrdeset posto. Ona obuhvaća znanstvenu produktivnost, odnosno broj objavljenih znanstvenih članaka, broj članaka u najkvalitetnijim časopisima, broj članaka u najutjecajnijim časopisima i količinu dobro citiranih znanstvenih radova.

‘Rang liste imaju političku, a ne znanstvenu svrhu’

Marija Brajdić Vuković, sociologinja i stručnjakinja za metodologiju društvenih istraživanja, komentirala je  relevantnost ovakvih rangiranja. Tvrdi da gotovo uvijek imaju neku svrhu, a ona je najčešće politička i ekonomska.

Kako je istaknula, gotovo svaka od ljestvica boluje od nekoliko problema. Prvi je taj što stvara hijerarhiju po nekom principu preko različitih domena, pri čemu ne uzima u obzir različitosti konteksta u kojemu su nastali inputi za njihove indikatore. Tako mjerenje zamišljeno i prezentirano kao ‘objektivno’ postaje u sebi subjektivno. Moglo bi se reći, kazala nam je, da je to ‘nametanje suviše jednostavnog okvira kompleksnoj stvarnosti’.

– Drugi problem je što mjereći nešto, a izostavljajući nešto drugo izrazito potiče ili ne potiče razvoj pojedinih tipova istraživačkih i objavljivačkih praksi koje postaju same sebi svrhom. Drugim riječima, mjerenje im postaje najvažnija svrha, obrazložila je Brajdić Vuković posljedice pretjeranog isticanja takvih ljestvica.

U svijetu postoji nekoliko  organizacija koje izrađuje svjetske rang liste sveučilišta. Tri  najutjecajnije su one koje izrađuje britanski časopis  Times Higher Education zatim  Quacquarelli Symonds,

internacionalna tvrtka sa sjedištem u Londonu te  Shanghai Ranking Consultancy ( Akademsko rangiranje svjetskih sveučilišta) poznata i kao Šangajska lista.

Na Šangajskoj list najboljih sveučilišta na svijetua 2023. godinu Sveučilište u Zagrebu bilo je plasiraloe među pet stotina najboljih, preciznije između 401. i 500. mjesta.

Po pojedinačnim područjima, Matematika na Sveučilištu u Zagrebu rangirana je između 301. i 400. mjesta, što je odličan plasman u kontekstu ostalih znanstvenih područja Sveučilišta u Zagrebu.

M.M. /Foto:unizg.hr