Josip Salapić iz Državnog izbornog povjerenstva (DIP) rekao je da je sve spremno za izlazak građana na birališta u nedjelju. Odgovorio je na pitanje koje mnoge zanima, a to je računaju li se u izbornom procesu i prekriženi izborni listići kao što je to u prvom krugu.
Kaže da je Ustavni sud je potvrdio stajalište Državnog izbornog povjerenstva:
“Ne radi se samo o stajalištu DIP-a niti o ustavnoj kategoriji, u Ustavu Republike Hrvatske piše da je u prvom krugu pobijedio kandidat ili kandidatkinja koja je dobila natpolovičnu većinu glasova svih birača koji su izašli na izbore, i onih koji su zaokružili pravilno ili nepravilno, prekrižili ga.
U drugom krugu, imate zakon koji je donio Hrvatski sabor, računa se većina glasova koje je netko od kandidata dobio, ne svih birača koji su izašli, nego važećih glasova.”
Ova informacija je važna ako se prisjetimo izbora 2015. godina na kojima je Kolinda Grabar Kitarović pobijedila Ivu Josipovića. Dan naklon izbora Sandra Petrović Jakovina (SDP), pravna savjetnica Josipovićeve kampanje, je tvrdila da je za pobjedu potrebna natpolovična većina svih birača koji su izašli na izbore.
Pripremila je tužbu Ustavnom sudu, no Ivo Josipović se ogradio od njenih izjava, priznao rezultate izbora i čestitao pobjednici.
Ustavni sud je 20. studenog 1995. godine donio odluku kojom se odbija žalba nekolicine političkih stranaka, između ostalog i SDP-a, na rješenje Izborne komisije RH, a vezano za izbore zastupnika u Zastupnički dom Sabora koji su održani te godine.
“Kandidat može dobiti najveći broj glasova samo kad se radi o važećim glasačkim listićima; tj: o takvima na kojima je birač jasno izrazio svoju volju u korist određenog kandidata ili stranke. Nitko ne može dobiti tzv. nevažeće glasove, jer se iz glasačkih listića koji su nevažeći ne može utvrditi za kojeg kandidata ili listu je birač glasovao”, stoji u odluci Ustavnog suda staroj gotovo dvadeset godina.
“Nevažeći glasački listići nisu bez ikakve vrijednosti: oni mogu značiti politički protest, izraz nezadovoljstva izborima ili političkim prilikama, ili pak nemar birača. Zbog toga, a i iz drugih razloga, Zakon određuje da se broj nevažećih glasačkih listića mora utvrditi i evidentirati u statističkim i drugim pokazateljima o izborima.
No, nevažeći glasački listići, a u skladu sa zakonskim odredbama, nemaju ulogu u određivanju rezultata glasovanja i tzv. prohibitivne klauzule”, navodi se u odluci Ustavnog suda.
Petrović Jakovina: Zakon nije usklađen s Ustavom
Pravna savjetnica Josipovićeve kampanje je 2015. tvrdila da nevaćeći listići moraju biti uključeni u konačni izračun broja glasova. Kada se važeći listići uključe u izračun, ispada da Grabar Kitarović nije dobila natpolovičnu većinu glasova: za nju je glasalo 49,37 posto birača koji su izašli na izbore.
Zakon o izboru predsjednika RH, doduše, vrlo jasno propisuje da za pobjedu u drugom krugu predsjedničkih izbora nije potrebna natpolovična većina glasova, već je pobjednik onaj kandidat koji prikupi veći broj glasova.
M. Marković /Foto: Cropix
