U nedjelju 10. ožujka održavaju se izbori za Županijsku skupštinu Ličko-senjske županije. Izbori dolaze kao posljedak sukoba HDZ-a sa županom Darkom Milinovićem i neusvajanja proračuna. Istraživanje je provela Agencije 2×1 komunikacije.
No, kako stvari stoje, niti će Milinović izgubiti mandate niti će HDZ povećati broj mandata u odnosu na situaciju koja je bila u vrijeme raspuštanja Skupštine.
Osim Milinovića najveći će dobitnik biti Karlo Starčević i njegov HSP, a najveći gubitnik ovih izbora, uz Dalije Orešković koja se našla u zaleđu, mogla bi biti stranka Milana Bandića.
Istraživanje provedeno u Ličko-senjskoj županiji pokazuje sljedeće rezultate: za koaliciju predvođenu HDZ-om odredilo bi se 26,67%, za nezavisnu listu Darka Milinovića 22,22%, za HSP 15,93%, za nezavisnu listu Ante Dabe 8,89%.
SDP-u ankete predviđaju 6,67%, HSLS-HNS osvaja 4,44%, Živi zid 4,07%, a stranku Milana Bandića 2,59%.
Neodlučnih ispitanika je 8,52%.
Mandate je, s obzirom na dvije liste blizu izbornog praga i relativno veliku pogrešku (+-5,9), nezahvalno računati, na kod trenutne glasove, po D’Hondtovoj metodi, pretvorimo u mandate – HDZ može računati na 9-11 mandata, Milinović 8-9 mandata, HSP 5-6 mandata, Dabo 2-3, SDP 2.
Potrebno je, na kraju, pojasniti i nesporazume oko HSP-a, odnosno Karla Starčevića i najavu da je HSP u velikom usponu po ovim anketama.
Na izborima u svibnju prošle godine Karlo Starčević je osvojio 22,84% i u Skupštini imao sedam vijećnika, no na tim izborima nije nastupao u ime HSP-a nego s neovisnom listom. Četiri godine ranije (2013.) HSP je bio u koaliciji s HDZ (nositelj Darko Milinović) i ta koalicija je osvojila 58 posto glasova. U kaolcijiji su bili i na izborima 2009. godine
No, kad su nastupali samostalno osvajali bi po jedan mandat (2001. godine) ili tri mandata koliko su osvojili 2005. godine.
Znamo li to, sadašnji rezultat u anketama koji HSP-u daje 5-6 mandata je veliki uspjeh za tu stranku poglavito s obzirom na to da je u anketama na nacionalnoj razini ispod jedan posto.
NAPOMENA:
Istraživanje je provedeno 18.2. – 27.2. na reprezentativnom uzorku od 1041 ispitanika stratificiranom po administrativnoj podjeli Republike Hrvatske na županije i njihove strukture te dodatno mjerenom po društvenim i demografskim značajkama (starost, stupanj obrazovanja, radni odnos, spol) uz brojidbenu pogrješku uzorka +/-3% (SP 95)
