Jadranko Prlić od danas nije u Haagu, premješten je na drugu adresu

Jadranko Prlić predsjednik Hrvatskog vijeća obrane (HVO) i predsjednik Vlade Hrvatske Republike Herceg-Bosne u Haggu osuđen na 25 godina zatvora kaznu će nastaviti izdražavati u Engleskoj.

Prlić je zatvor u Seveningenu napustio nakon točno 15 godina provedenih u Haagu gdje je došao 5. travnja 2004. godine.

Prlić je rođen u Đakovu, diplomirao je na Ekonomskom fakultetu u Mostaru, a magistrirao i doktorirao na Ekonomskom fakultetu u Sarajevu. Bio je redovni profesor na Pravnom i Ekonomskom fakultetu u Mostaru.

“Vrsni student, mladi doktor, perspektivni komunist, intelektualac, zagovornik višestranačja, HDZ-ovac, premijer Herceg-Bosne, mirotovorac, ministar vanjskih poslova, sveučilišni profesor, haaški osuđenik“, tako se opisivalo Prlića.

Do 90.ih je smatran tolikim marksistom i  komunistom da su se objavljivala karikature na kojim Tito sjedi za radnim stolom, a iza na njega na zidu je portret Jadranka Prlića.

Uoči rata u BiH Prlić je imao ponude da ostane raditi u SAD-u, ali ju je odbio ustvrdivši kako mu je kvaliteta života u Mostaru bolja nego bilo gdje u Americi.

Političku karijeru počeo je u Savezu komunista Jugoslavije kao najmlađi doktor znanosti u bivšoj Jugoslaviji, a partiju je napustio početkom 90-ih.

Ulazak i bijeg iz HDZ-a

U HDZ ulazi 1994. godine. Nakon potpisivanja Washingtonskog sporazuma, kojim je okončan hrvatsko-bošnjački sukob u BiH, Prlić je obnašao poziciju ministra obrane FBiH. Nakon potpisivanja Daytonskog sporazuma dobiva i novu funkciju, ministra vanjskih poslova BiH.

Nakon što  nije dobio poželjnu većinu glasova i postao potpredsjednik HDZ-a BiH na Saboru te stranke u Mostaru (pobijedio ga je Marko Tokić) osnovao je Proeuropsku narodnu stranku (ProENS). ProENS je bio Prlićev pokušaj da ostane aktivan političar i učini se korisnim “međunarodnoj zajednici” u stvaranju građanske BiH, jer se već tad suškalo da bi mogao završiti u Haagu. Kasnije je javnost doznala da  već bio dao iskaz haškim istražiteljima kao osumnjičenik za ratne zločine.

Na općim izborima održanim 5. listopada 2002., ProENS je imao liste za sve razine – državnu, entitetske i županijske i osvojio poražavajućih o,49 posto u Federaciji i 0,12 posto u RS-u.

“Kaznite klerofašiste”

Kada se sastao s haaškim istražiteljima 14.12.2001. godine Prlić je iznio teške kritike na račun HDZ-a, kojega je povezao čak s klerofašizmom, što je ocjena koja se u SFRJ koristila za kompromitiranje socijalizma i Jugoslavije:

“U HDZ sam ušao onda kada se HDZ obvezala, i međunarodno i Republika Hrvatska, da će se graditi etnički snošljiva BiH. Zato sam pristupio toj stranci. Ali opet ponavljam, da su te snage (misli na HDZ) tijekom rata i nakon rata imale snažnu primjesu klerofašističkih elemenata. Svjestan sam činjenice da sam odmah protiv sebe dobio i Crkvu i ostale, ali to me ne interesira. Ja želim u toj borbi ne pobijediti, nego želim izvesti i moj narod i BiH na put koji je moguć. Te fašiste vi trebate kazniti i ja ću reći koje su to snage”, izjavio je Jadranko Prlić.

Video je nastao u vrijeme kad se već otvoreno govorilo o optužnici protiv Prlića pa se udvarao međunarodnoj zajednici pokušavajući utopiti sve druga, a spasiti svoju glavu. Za Prlića je lobirao Carl Bildt, bivši  švedski premijer, mirovni posrednik Europske unije za bivšu Jugoslaviju i visoki predstavnik za BiH.  Tad se govorilo da je dobri plaćen za to posredovanje.

Prlićevo distanciranje od nekadašnje hercegbosanske politike i HDZ-a nije mu osiguralo spas. Upravo suprotno, Haaški sud ga je označio odgovornim za brojne zločine, i 2013. je osuđen na 25 godina zatvora, a kazna je 2017. i definitivno potvrđena.

Prema praksi Haškog suda osuđenici kojima je izrečena pravomoćna presuda, izlaze na slobodu nakon odsluženja dvije trećine kazne.

U odsluženu kaznu računa im se vrijeme provedeno u pritvoru, ali ne i vrijeme koje su proveli na privremenom puštanju na slobodu. Koliko je točno vremena Prlić proveo na slobodi nije poznato jer ICTY  nije uvijek objavljivao kad je neke pritvorenike puštao na privremenu slobodu i na koji vremenski period.

Prlić je Haagu od 5. travnja 2004. godine, a zna se tek da je tijekom zimske stanke bio na privremenoj slobodi tijekom božićnih i novogodišnjih blagdana 2017 godine. Uvjeti puštanja kao i datumi odlaska i povratka u Haag prema odluci Vijeća tajni su.

Procjena je da će Prlić za nešto manje od dvije godine izdržati dvije trećine kazne kad bi, po dosadašnjoj praksi Haaškog suda trebao izaći na slobodu.

Imovinska kartica

Ako mu nije išlo u građenu političke karijere  Prlić je bio uspješan u privatnom i poslovnom smislu.

U imovinskoj kartici iz 1998. naveo je da od nekretnina posjeduje stan u Mostaru, Sarajevu te još jedan stan u Hrvatskoj. Ima i štednu knjižicu u hrvatskoj banci i račun u Bank Austria, automobil Audi A4, poslovni prostor u Mostaru i 60 dionica tvrtke Hepok Mostar.

U toj kartici naveo je i da njegova supruga Ankica Prlić posjeduje 1/3 vlasništva tvrtke Orwell Mostar i da ima stan u Hrvatskoj. Otada su se njihovi poslovi i bogatstvo širili i povećavali, a Ankica je vodila poslove tvrtke Orwel, Optima i Hepok.

U medijima je objavljeno da Prlići raspolažu imovinom i firmama vrijednima 10-ak milijuna eura, što nije potvrđeno, ali ni osporeno. Otac je dvije kćeri Matee Vuletić i Adrijane, a obje žive u Parizu.

M. Marković/Foto:screnehot