Mogu li se Srbija i Rusija ujediniti? Može li Srbija postati sastavnim dijelom Rusije? Aleksej Čepa, zastupnik ruske Dume i zamjenik šefa Odbora Dume za međunarodne poslove, misli da je to moguće, ali uz volju naroda, odnosno referendum. Tako, kaže on, nitko ne bi mogao prigovoriti da je riječ o “okupaciji, otimanju i rušenju”.
U intervjuu za radio Govorit Moskva, Čepa je rekao “da Srbija može postati dijelom Rusije nakon provedenog referenduma”, da odluka o priključenju Srbije Rusiji ovisi o volji srpskog naroda”, rekao je Čepa.
Čepa je zastupnik stranke Poštena Rusija koja je prošlim izborima osvojila 7,8 posto glasova, “prorežimska su oporba” i veći putinisti od Putina.
“Ne znam koliko je to realno jer ovdje odluka nije na Vučiću, nego na narodu. To treba odlučiti narod na referendumu. Treba se poštovati volja naroda, da poslije nitko ne bi rekao da je to okupacija, otimanje i rušenje. Naći će se veliki broj protivnika ove ideje, zato u ovom slučaju sve mora biti čisto”, rekao je Čepa.
Pripojenje Srbije Rusiji, misle srpski analitičari, nije realno, ali pokazuje težnju određenih krugova u Moskvi da se na još neke načine poveže sa Srbijom, piše beogradski N1.
Za podsjetiti je na javnosti manje poznat podatak da je Savezna Skupština Jugoslavije 12. travnja 1999. godine jednoglasno usvojila odluku da ta država pristupi savezu Rusije i Bjelorusije.
Bilo je to u vrijeme NATO bombardiranja Srbije. Isti dan kad je Skupština SRJ donijela odluku o pripojenju Rusiji, NATO projektili pogodili su vlak u Grdeličkoj klisuri na pruzi Beograd- Skoplje. Točan broj poginulih i ranjenih do danas nije sa sigurnošću utvrđen. Pronađeno je devet leševa i još četiri dijela ljudskog tijela, a mnogi se vode kao nestali. Službeno, 13 osoba je poginulo i 16 ranjeno. Ta vijest zasjenila je odluku o pridruženju Srbije Rusiji i Bjelorusiji pa je nešto slabije odjeknula u medijima.
Iako je za tadašnjeg predsjednika SRJ Slobodana Miloševića bila povijesni korak vijest tada ni u Rusiji nije dobro primljena.
“To je odluka koja će dalje jačati povezivanje naroda Jugoslavije, Rusije i Bjelorusije. Istovremeno, otvara i perspektivu ubrzanom ekonomskom, znanstvenom, tehnološkom i kulturnom razvoju“, izjavio je tada Slobodan Milošević, predsjednik SRJ od 1997. do 2000. godine.
“To je bio odgovor Beograda na složenu političku situaciju u kojoj se našao i pokušaj stvaranja nekakve pa iako i tako maglovite vanjskopolitičke alternative”, objašnjava Dragan Đukanović, profesor na Fakultetu političkih nauka u Beogradu.
“Tada bi to povezivanje značilo i određen vojni savez Bjelorusije, Rusije i Savezne Republike Jugoslavije”, kazao je Aleksandar Đokić, politolog i bivši asistent na Katedri usporedne politike RUDN univerziteta u Moskvi. Odnosno uvlačenje Rusije i Bjelorusije u sukob.
Tadašnje rukovodstvo Rusije nije se željelo upustiti u neku vrstu konflikta protiv NATO-a, koji bi zaista mogao odvesti i u direktan vojni sukob”, dodaje Đokić.
A što danas želi Rusija kada dolazi na istu ideju na koju je državni vrh Jugoslavije došao prije 23 godine. Ovaj put samo bez Bjelorusije. Prijedlog ujedinjenja Rusije i Srbije sada stiže od ruskog političara Alekseja Čepa iz takozvane „lojalne“ Putinove opozicije.
„Koja teži da bude veći katolik od pape, odnosno da bude ekstremnije od Vladimira Putina u ovoj situaciji“, napominje Đokić.
Zbog toga, a i zbog činjenica da Srbija nema geografske poveznice s Rusijom, ne izlazi na more ili su joj svi izlazi zapravo put do NATO zemalja, prijedlog je neizvodiv, ocjenjuje Đokić.
„Naravno da ovo nije neka vrsta realnoga scenarija, ali pokazuje zapravo jednu težnju velikog broja krugova u Moskvi da se na neki način dodatno dođe do povezivanja sa Srbijom“, kazao je Dragan Đukanović.
Službenog odgovora iz Beograda na ovakvu ideju za sada nema, a ako bi se pitali građani, za politologe praktično nemoguća ideja, postala bi moguća.
“Jedan veliki dio srpske javnosti, kako pokazuju relevantna istraživanja, ne bi bio protiv takve vrste opcija o kojima se govori”, ocjenjuje Đukanović.
Bez glasa „protiv“ donijeta je i odluka o pristupanju Bjelorusiji i Rusiji te 1999. hvalio se tadašnji predsjednik SRJ Slobodan Milošević.
Crna Gora je tu odluku vidjela kao neozbiljnu i neiskrenu, a pokazat će se i neostvarenu. Tako će, procjenjuju politolozi završiti i ovaj prijedlog iz Dume.
Vučić koji komentira gotovo sve događaje i izjave ovu iz Moskve je prešutio. Nisu ju prenijeli ni mediji pod njegovom kontrolom.
M.M. /Foto: Nova.rs/TASS
