‘Južnoslavensko pitanje’ Ive Pilara, pretisak najvažnije knjige hrvatske političke misli

Sinoć je u Preporodnoj dvorani, u Narodnom domu HAZU-a predstavljen pretisak knjige Ive Pilara „Južnoslavensko pitanje“ . To djelo jedno je od najvažnijih knjiga hrvatske povijesti, državnosti i – možda najvažnije – hrvatske misli.

Predstavljači su bili prof. Slobodan Prosperov Novak, profesor Stjepan Šterc i profesor Ivan Bulić. U umjetničkom djelu programa sudjelovali su pijanistica Eva Kirchmayer Bilić i dramski prvak Joško Ševo.

Ovaj je događaj privukao mnogobrojne mlade, a među gostima su, među ostalim, bili biskup Ivan Šaško, državni tajnik hrvatskog ministarstva obrane Tomislav Ivić, pomoćnik ministra obrane, Zoran Piličić, Glavni inspektor obrane, general bojnik Slaven Zdilar, Arhiepiskop HPC Aleksandar Ivanov, ugledna liječnica i profesorica, udovica Vlade Gotovca, dr. Simona Sandrić Gotovac, i mnogi drugi.

Prof. Ivan Bulić govorio je o povijesnom kontekstu razdoblja u kojem i poradi čega je nastala ova knjiga, te njezino opće ali i historiografsko značenje u razdobljima koja su uslijedila.

O Ivi Pilaru kao ocu hrvatske geopolitike govorio je prof. Stjepan Šterc istaknuvši kako „čitajući Pilara danas imate osjećaj kao da se ništa nije promijenilo.“

„Pilar je prvi hrvatski pisac, koji je bez zazora napisao da je sposobnost za uspjeh temelj svakoga doživljaja političke dužnosti. Hrvatska je povijest prepuna mučeničkih političkih gubitnika, onih čiju žrtvu, a uvijek se radilo o žrtvi za domovinu, ne razumiju ni njezini suvremenici. Hrvatska je povijest bila povijest mučenika, koji se unesrećuju za opće dobro, ali time nesvjesno rade protiv budućnosti svoje domovine, jer nisu spoznali da praktične politike, ako nije uspješna, jednostavno nema i da njezini nositelji možda postanu literarni junaci, ali oni svojim mučeništvom samo umnožavaju narodnosnu nesreću.“, istaknuo je prof. Slobodan Prosperov Novak.

Pilarova knjiga je sustavna i pregledna, povijesno objektivna raščlamba velikosrpske imperijalne ideje, njezine geneze, njezinih ciljeva, njezine metode. Knjiga je prave udžbeničke vrijednosti u najpozitivnijem smislu te riječi, i oni koji su imali sreću da su svoja prva temeljita znanja o tome, i o hrvatsko-srpskim odnosima uopće tijekom zadnjih 140-150 godina, crpili iz nje, i svoju orijentaciju temeljili na spoznajama koje im je ona pružila, bili su pošteđeni mnogih zabluda i lutanja, na koje su bili osuđeni oni drugi, kojima su misli i uvjerenja formirali pisci jugoslavensko-srbofilske orijentacije, koji su u prvoj, kraljevskoj Jugoslaviji bili protežirani a u drugoj, titovsko-komunističkoj, čak i jedino mogući.

To su riječi kojima je istaknuti član HAZU-a, akademik Dubravko Jelčić opisao sinoć predstavljeno „Južnoslavensko poitanje“.

Dr. Ivo Pilar bio je pravnik, ekonomist, povjesničar, publicist, znanstvenik, filozofski pisac, političar i utemeljitelj hrvatske geopolitike. Prije točno 100 godina dovršio je „Južnoslavensko pitanje“ koju je napisao pod pseudonimom Leo von Südland. Napisana je na njemačkome jeziku s naslovom „Die südslawische Frage und der Weltkrieg“. Objavljena je u Beču 1918. godine.

U povodu 100. obljetnice Matica hrvatska iz Vinkovaca i Građanska inicijativa „Ivo Pilar“ odlučile su ga u hrvatskoj i svjetskoj javnosti osvjedočiti  kroz ovaj novi pretisak, jer, istaknuto je na predstavljanju, Južnoslavensko pitanje Ive Pilara potrebno je i zavrjeđuje biti udžbenikom ne samo na fakultetima odsjeka politologije, povijesti i geografije, nego i udžbenikom za srednje škole.

Na početku proglašenja diktature kralja Aleksandra Karađorđevića (1929.), u jednomu zagrebačkom časopisu(Hrvatska mladica), počeo je, u nastavcima, izlaziti tekst njegova Južnoslavenskog pitanja, ali je objelodanjivanje bilo naprasno  prekinuto, nasiljem i cenzurom.

Ivo Pilar je prije smrti objavio oštroumnu raščlambu, pod naslovom „Immer wieder Serbien: Jugoslawiens Schicksalsstunde“ (Uvijek iznova Srbija).

Ubijen je 1933.

Željko Maršić Zenga/Foto:hrt