Bivša predsjednica Vlade Jadranka Kosor prije desetak dana na Twitteru se oštro obračunala s jednom korisnicom koja ju je optužila da je primjer licemjerstva u hrvatskoj politici. Tema svađe je stan od 88 kvadrata koji je Jadranka Kosor, na zagrebačkim Ravnicama kraj stadiona Maksimir, otkupla za 15-ak tisuća eura.
“Jadranka Kosor je primjer licemjera hrvatske politike. U ratu domoljub i nacionalist, koja uzima stan Srba i prepisuje ga na sebe. U miru pacifist te borac za ljudska prava iz udobnosti tuđeg stana… Može li gore?”, napisala je na Twitteru korisnica koja se predstavlja kao Katica Miličević.
Ubrzo se javila i Jadranka Kosor: “Lažljivice pokvarena!”, uzvratila je bivša premijerka pa je prepiska nastavljena
“Vi me ne možete uvrijediti. Dokažite što to lažem. Uzeli ste srpski stan ( nije bio srpski nego vlasništvo Vlade RH, op. a. ) i to nije tajna. Uveli ste porez obiteljima poginulih na mirovinu. Što je od toga laž?”, uzvratila je Katica Miličević.
Ženu koja ju je optužila za otimačinu srpskih stanova je Jadranka Kosor blokirala te se o tome oglasila na svom Twitter profilu.
“Odvratnih nekih spodoba ima na Twitteru. Komentiraju lažima, odurnim lažima, često. Samo block tu pomaže, samo block. A ipak ostane gorčina i pitanje kakvi su to ljudi. A spodobe“, napisala je Jadranka Kosor.
Priča braće Drobac
O Kosoričinom stanu prvi je put 1990-ih izvještavao tjednik Globus, ali priča je privukla širu pozornost medija i javnosti nakon što je 2005. godine, uoči predsjedničkih izbora na kojima je Kosor bila kandidatkinja.
Tu temu u kampanji je često spomninjao i protukandidat Stjepan Mesić, no nakon izbora promijenio je ploču i prekidao intrevjue kad bi ga o tome pitali.
MESIĆ PREKIDA INTERVJU: “Kakva su to pitanja? Dosta mi je tih sranja!”
MESIĆ PREKIDA INTERVJU: “Kakva su to pitanja? Dosta mi je tih sranja!”
Objavljuje Maxportal.hr u Utorak, 26. ožujka 2019.
Tijekom političke karijere Jadranku Kosor se više puta prozivalo da je ilegalno došla do stana na zagrebačkim Ravnicama, a ona je to demantirala. Iako je DORH utvrdio kako način na koji je Jadranka Kosor došla do stana nije bio nezakonit, nad cijelim slučajem je ostala sjena.
Naime, u stanu u kojem danas živi bivša predsjednica Vlade i HDZ-a Jadranka Kosor, svojedobno je živjela četveročlana obitelj Drobac. Neposredno prije početka Domovinskog rata preminuo je vlasnik stanarskog prava, umirovljeni pukovnik Jugoslavenske narodne armije, a potom i njegova supruga. U stanu su ostala živjeti njihova dva sina koji su bili na pragu punoljetnosti.
Sambeni fond JNA, kojim je u SFRJ upravljao SSNO, u listopadu 1991. je prešao u vlasništvo Hrvatske (Uredba NN 52/1991.), a njime je u ime Vlade RH upravljao MORH.
U travnju 1994. godine, nedugo nakon što im je umrla majka, maloljetnu braću Drobac posjetili su predstavnici stambene komisije MORH-a objašnjavajući braći da nemaju pravo naslijediti stanarsko pravo nakon majčine smrti, iako su, kako je godinama poslije pred kamerom HRT-a svjedočio Momir Drobac, imali dokument u kojem stoji da su nasljednici prava poslije smrti roditelja.
Predstavnici MORH-a, kako je navodio, posjećivali su ih u više navrata tražeći da se isele.
“U rujnu 1995. došli su ponovno. Ovaj put u društvu invalida Domovinskoga rata Drage Severina. Rekli su nam da ćemo s njime zamijeniti stanove i da ćemo manji stan od 55 kvadrata u Ivanićgradskoj poslije moći i otkupiti. Kazali su nam da poslije smrti roditelja više nemamo pravo na stan od 88 kvadrata i da zato moramo u manji“, pričao je Drobac. Popustio je, nakon što su mu, kako je navodio, prijetili te se s bratom preselio u manji stan.
Vojni ratni invalid Severin u stanu u Šeferovoj 4 s obitelji se zadržao kraće vrijeme. Nakon toga u stan je uselila Jadranka Kosor.
O tom slučaju je 2011. godine progovorio i Tomislav Klanac, koji je sredinom ’90-ih bio šef potkomisije za dodjelu stanova i bio je zadužen za deložaciju braće Drobac.
“Jest, bili su u neadekvatnu prostoru, njihov je stan imao višak kvadrata u odnosu prema broju stanara jer su im u međuvremenu umrli otac i majka. To je bilo tako prema pravilniku i zakonu”, odgovorio je Klanac na pitanje je li doista braću Drobac trebalo deložirati. U razgovoru za Večernji list, on je tvrdio da nije bilo nikakvih pritisaka na braću Drobac te da je do preseljenja došlo u dogovoru s njima.
Braća Drobac preseljena su u manji stan u Ivanićgradskoj ulici. Mlađi brat Branislav je obolio te je 1999. godine počinio samoubojstvo.
Ušla u HDZ i dobila stan
Nedugo nakon što se obitelj vojnog ratnog invalida iselila iz stana na zagrebačkim Ravnicama, u njega se uselila Jadranka Kosor koja je do preseljenja u četverosobni stan sa sinom živjela u jednosobnom stanu u istoj ulici.
Zanimljivo je da su prema službenom objašnjenju braća Drobac iseljena iz stana jer ih je bilo samo dvoje pa im je 88 kvadrata bilo previše, da bi stan kasnije na korištenje opet dobila dvočlana obitelj Jadranke Kosor.
Stan joj je, dakle, dodijeljen 1995. godine odlukom MORH-a. Pravo na stan je ostvarila, prema tada postojećem zakonu, kao osoba zaslužna za oružane snage RH i Republiku Hrvatsku, a prema odluci koju je potpisao ministar obrane Gojko Šušak.
Dodjela stana koincidirala je s početkom političke karijere. Bivša partijašica Jadranke Kosor u HDZ ušla 1995. godine te je tada izabrana za potpredsjednicu stranke. Do ulaska u politiku bila je radijska novinarka prepoznatljiva po emisiji za prognanike. Emisiju “Dobar dan, ovdje Hrvatski radio”, posvećenu prognanicima, izbjeglicama i stradalnicima Domovinskog rata, vodila je od 1991. do 1995.
Stan je, piše Faktograf, otkupila 1996. godine za 30 tisuća odnašnjih njemačkih maraka (15.000 eura), što znači da je kvadrat stana na dobroj adresi ( između stadiona Maksimir i Kraša, preko puta Zoološkog vrata) platila oko 188 eura.
Tijekom političke karijere Jadranku Kosor se više puta prozivalo da je ilegalno došla do stana na zagrebačkim Ravnicama, a ona je to demantirala.
“Nitko mi ništa nije darovao, nitko nije donio odluku kojom bi se meni bilo što dalo, ništa nisam napravila protupropisno, ništa nisam napravila protuzakonito”, rekla je Jadranka Kosor 2007. godine.
Tadašnja potpredsjednica Vlade novinarima je objašnjavala kako su sve okolnosti u vezi s njezinim stanom čiste, u okviru zakona i propisa koji su vrijedili u to vrijeme, te da je angažirala odvjetnika koji će još jednom pregledati cjelokupnu dokumentaciju u MORH-u.
U toj reakciji na ponovno propitkivanje načina na koji je došla do stana, Kosor je opovrgavala i da su maloljetna djeca pokojnog pukovnika JNA izbačeni iz tog stana neposredno prije no što je njoj dodijeljen.
“To su gnusne insinuacije i laži koje se godinama plasiraju o meni”, kazala je tada Kosor najavivši da će “potražiti način da se kao čovjek zaštiti”.
Tri godine kasnije, Kosor poručuje kako nema ništa protiv toga da Državno odvjetništvo istraži okolnosti pod kojima joj je dodijeljen stan.
„Nemam ništa protiv da se sve ispita i da DORH odgovori na sva pitanja“, kazala je Jadranka Kosor, 2010. godine. Poruka tadašnje predsjednice Vlade bila je odgovor Igoru Dragovanu iz SDP-a koji je tvrdio kako, za razliku od HDZ-a, u SDP-u nema nedodirljivih (komentirao je, naime, antikorupcijsku prijavu protiv Zvonimira Mršića, tadašnjeg SDP-ova gradonačelnika Koprivnice). Dragovan je pritom pozvao da se još jednom istraže kontroverze oko premijerkina stjecanja stana.
Vrlo brzo je reagirao i DORH, koji je ustvrdio kako u dodjeli stana Jadranki Kosor nema ništa sporno.
„Kako je predmetni stan dodijeljen Jadranki Kosor, pod jednakim uvjetima pod kojima su stanovi Ministarstva obrane temeljem navedenog Pravilnika davani na korištenje i drugim osobama, te kako joj je stan prodan pod istim uvjetima kao i drugim građanima, to je utvrđeno kako nema osnova sumnji da bi u postupku dodjele stana na korištenje bilo počinjeno kazneno djelo, pa dakle niti osnove za daljnje postupanje Državnog odvjetništva“, naveo je DORH.
Neustavni pravilnik
No, nad cijelim slučajem ostala je sjena. Naime, Ustavni sud je u studenom 2001. godine neustavnim ocijenio Pravilnik o dodjeli stanova i stambenih kredita koji je MORH donio u travnju 1996. godine.
Iako je temeljem tog pravilnika otkupljeno na stotine vojnih stanova, ustavni suci su otkrili kako on nikada nije bio objavljen u Narodnim novinama te je kao takav u suprotnosti s Ustavom.
Naime, člankom 89. Ustav propisuje da prije nego što stupe na snagu Zakoni i drugi propisi državnih tijela moraju biti objavljeni u službenom listu.
Kako je Jutarnji list objavio 2010. godine, pravni učinci nastali primjenom Pravilnika ne poništavaju se automatski kad je Ustavni sud ukinuo Pravilnik, nego bi za svaki pojedinačni stan koji je po njemu otkupljen, trebalo pokrenuti postupak za poništenje. No, to ni u jednom slučaju nije učinjeno.
D.M. /Foto: FaH
