Bivši pročelnik zagrebačkog gradskog ureda za upravljanje u hitnim situacijama govorio je u Novom danu na N1 televiziji o novom poslu, ali i komentirao situaciju u Afganistanu.
“Koliko znam tvrtka nije bila povezana s gradom, radi se o Lupus zaštiti. Imam menadžerski ugovor na godinu dana, žele proširiti posao. Prostora ima, nesigurnost je sve veća i treba to nadograditi da zaštitarska tvrtka bude što sličnija onima na zapadu. Trenutno sam direktor korporativne sigurnosti nadležan za razvoj”, kaže Kalinić o svom novom poslu.
Kalinić kaže kako njegova nova tvrtka radi na zaštiti bolnica i različitih događaja.
“Jedina prednost na posao u gradskoj strukturi je da ovdje nekome možete zahvaliti na suradnji ako niste zadovoljni njime, što je u gradskoj, državnoj strukturi gotovo nemoguće”, govori Kalinić.
I dalje smatra da nije dobra ideja ukinuti ured kojim je upravljao, a što gradska vlast sada planira.
“Velika većina s podsmijehom je dočekivala civilnu zaštitu i ideju da bi se mogao vratiti vojni rok. A kad nemate svoju vojsku, evo vidite što se dogodilo u Kabulu. Kabul je višemilijunski grad. Ti ljudi su sve osvojili na način da su oteli nekom drugom. Osobno smatram, a sada ću i ponoviti da u Hrvatskoj treba postojati obvezan vojni rok i za muškarce i za žene minimalno četiri mjeseca i da trebaju postojati uredi kakav je bio ovaj u kojemu sam radio.
Obnova nije ni počela, a na to smo upozoravali od početka. Prošlo je više od 500 dana, a u to se nije ni krenulo. Veliki broj ljudi u Zagrebu živi u zgradama u kojima se ne bi smjelo živjeti i Zagreb je dosad trebao biti veliko gradilište. Imao sam sukobe s ministrima koji su tvrdili da je obnova počela. Ja to ne vidim, možda šetam krivim ulicama. Užasava me pomisao da bi se mogao ponoviti potres, tada bi bio značajan broj žrtava i mnogo veća oštećenja”, govori Kalinić.
“Problem sigurnosti u Europi će postajati sve gori. Zaštitarske tvrtke će imati više posla. Ljudi bi rado mijenjali slobodu za sigurnost”, kaže.
“Jako sam zadovoljan”, odgovara na pitanje o plaći koju će zarađivati u privatnom sektoru.
“Zaštita koja je postavljena na Markovom trgu je neadekvatna za bilo koga. Pogledajte kako to radi London, New York, to trebaju biti betonski blokovi koje ne može pomaknuti kombi, kamion. Bilo je i prijedloga da se postave stupići koji se dižu, ali to je skup vic i nikad nije realizirano. Naša sreća je što smo periferni pa se kod nas nije događalo to što se događalo vani. Ali to je stalna opasnost, Hrvatska je članica NATO-a.
Srećom smo ostali sa strane, to se još nije dogodilo, ali nije isključeno da će se dogoditi. Zamislite da se netko zaleti kamionom kad je Advent. Vi trebate imati fizičku prepreku. Oni su stavili policajca. Kad sam sjeo u auto i zaletio se, on me pita: ‘Jesi normalan?’ ‘Pa jesi ti normalan, koga ćeš ti zaustaviti?’ Onda su me poslušali i stavili prepreku”, govori.
O stanju u Afganistanu
“Prije 20 godina sam napustio emisiju u kojoj su drugi govorili da je ostvarena pobjeda u Afganistanu. Tamo nitko osim Džingis-kana nije ostvario pobjedu. Ni Amerika, ni Rusija. Sad su talibani promijenili taktiku, išli su osvojiti sjeverne dijelove zemlje da im se ne dogodi ono što im se dogodilo prije”, kaže.
“Nije predsjednica poslala, to je poslano 2001. dok sam ja bio u saboru. Pokojni Račan je molio da glasam za to. Objašnjavao sam mu zašto to nije dobra ideja”, odgovara na pitanje je li bila dobra ideja poslati hrvatske vojnike u Afganistan.
“Džingis-kan je tamo pobijedio zato što je pobio sve”, govori.
“Rezultat je apsolutna nula”, kaže o dugogodišnjoj američkoj prisutnosti u Afganistanu.
“Čudili su se i Islamskoj državi, kako tako dobro napreduje. Pa glavnina tih časnika Islamske države je bila školovana na vojnim akademijama u Istočnoj Europi”, govori.
Na pitanje je li međunarodni terorizam povezan s talibanima, kaže: “Talibani su napadnuti jer su dali podršku Alkaidi, zbog toga dolazi do američke intervencije nakon napada 2001.”
“Teško mi je reći kako će taj režim izgledati, ali mislim da neće ponavljati greške koje su napravili prošli put. Narasla su im krila jer je taj narod u prošlom stoljeću porazio SSSR, a sad su porazili svjetskog policajca, svjetsku silu broj jedan. Oni će nastaviti misliti da su nepobjedivi”, kaže.
Kalinić smatra da je Iran potpuno druga priča i da je “veliki zalogaj za bilo koga tko bi se usudio tamo ići raditi nešto”, ali da Iran ima velikih unutarnjih problema.
“Sigurno će svagdje biti povećane nestabilnosti”, govori.
O progonu zapovjednika Bljeska
“Ako se radi o Bljesku, radilo se u Hrvatskoj. BiH nema nikakve veze s tim. Rat nije dijeljenje karanfila i ruža za Prvi maj. Rat je rat. Treba zauzeti položaje. Zapadna Slavonija je bila okupirana i trebalo je to riješiti. Ako je tko nadležan, nadležni su sudovi u Hrvatskoj, a ne u BiH. Hrvatska to može preuzeti i onda u skladu s hrvatskim zakonima objasniti BiH da nema nikakve veze s onim što se u Hrvatskoj događa. Ako smo mi suverena država. Pitanje koliko jesmo ili nismo, ali u konkretnom slučaju ne vidim nikakvog razloga da bi BiH bila uključena”, kaže Kalinić.
“Svatko kad ima problema na domaćem terenu, prebacuje lopticu na međunarodni. Mi smo idealni bilo kome iz Srbije”, govori Kalinić o stanju u Srbiji navodeći i primjer Crne Gore gdje se, prema njegovim riječima, “crkva nije ponašala kao crkva”.
“Nesretan sam što se Hrvatska odlučila za četvrtu generaciju aviona. Trebali smo uzeti petu. Ako je Hrvatska htjela ostati na vrhu, trebala je kupiti 4-6 tih. Ovo kupovanje zastarjelih aviona je promašaj. Hrvatska treba imati zrakoplovstvo, mornaricu i kopnenu vojsku i biti sposobna obraniti se. NATO je branio Afganistan pa vidite kako je Afganistan završio”, zaključuje.