Izbori u Njemačkoj održani su 24. rujna 2017., rezulatete znamo. Angela Merkel, s nešto slabijim rezultatom, je nova stara kancelarka. Ljevica je dovijela potop s najlošijimm rezultatom unatrag 70 godina (od 1949.) a uspjeh žestoke desnice izazvao je zgražanje poražene ljevice.
S obzirom na to da se u Hrvatskoj ponovno aktualizirala tema izbornog zakona i izbora zstupnika nacionalnih manjina, Karolina Vidović Kristo u emisiji Dobro jutro Hrvatska analizirala je prednosti njemačkog izbornog sustava i usporedbu zastupnika nacionalnih manjina u Hrvatsko sa zemljama u tranziciji.
Njemčaka:
- može se glasovati i dopisno
- građani imaju dva glasa
- prvi je preferencijalni glas;
- drugi glas je glas za stranku
- izborni prag je za stranke 5%, ali ako manja stranka osvoji 3 ili više izravnih (preferencijalnih) mandata ona automatski postaje parlamentarna
- koalicije se mogu sklapati tek nakon izbora
- svaka stranka izlazi samostalno na izbore i mora svoju snagu dokazati na izborima
- nakon izbora slijede pregovori i potpisuje se koalicijski ugovor koji uređuje odnose stranaka, definira njihov program a ugovor je javan
- u parlamentu se tajnim glasovanjem i natpolovičnom većinom bira kancelar
MANJINE
Većina zemalja EU politička prava svih građana, tako i pripadnika manjina, definira Ustavnim zakonom zajamčenim pravom na jednakost. Tako i Njemačka. Njemačka nema institut zajamčenih mandata iz kvote narodnih manjina.
U cijeloj EU države EU samo su četiri države tranzicijske, koje imaju institut zajamčenog mandata za narodne manjine su Hrvatska, Mađarska, Rumunjska i Slovenija. Ovakvo rješenje predviđeno je kao privremeno, na sto upozorava i Venecijanska komisija.
Mađarska:
Liste za manjine; ako ne prođu zadani izborni prag mogu u parlamentarnoj raspravi sudjelovati s jednim zastupnikom, ali taj zastupnik nema pravo glasa
Rumunjska:
Aako ne prođu prag imaju pravo na jednog zastupnika, ako im je lista osvojila barem 5% prosječnog broja glasova za izbor jednog zastupnika
Slovenija:
Pripadnici mađarske i talijanske manjine, njih ukupno oko 10 tisuća, imaju po jedan zajamčen mandat. Hrvatska narodna manjina, koja broji gotovo 40 tisuća državljana Slovenije, dakle 4 puta vise od mađarske i talijanske, nema ni status manjine, a kamoli mandat!
Hrvatska
Pripadnici narodnih manjina u Hrvatskoj imaju 8 zajamčenih mandata sa svim pravima. Sve ostale zemlje članice EU nemaju zajamčene mandate za nacionalne manjine. Totalno ludilo srpske narodne manjine
U kontekstu javne rasprave o izmjeni hrvatskoga izbornoga zakona proteklih dana mnogi pokušavaju imputirati Hrvatskoj da donosi zakon protiv određenog dijela populacije, naglasila je Vidovic Kristo.
Pravda iz Republike Srbije piše: „Potpuno ludilo: Hrvatski istjeruju Srbe iz Sabora?!“, a citiraju i člana SDSS-a koji je rekao kako je izmjena izbornog zakona – antisrpska inicijativa. Imajući u vidu sve izneseno vezano uz praksu zajamčenih prava u Europskoj uniji, može se reći da su ove i ovakve izjave potpuno ludilo.
Također valja napomenuti kako Republika Srbija također nema institut zajamčenih mandata za manjine, i to na nijednoj razini vlasti, i u novim nacrtima zakona to ni ne predviđa.
MP/Foto:Screenshot
