Koliko Hrvatsku košta školovanje liječnika ili inženjera? Što ako odu iz RH?

Vedran Mornar, ministar znanosti, obrazovanja i sporta u Vladi Zorana Milanovića, je 2014. godine predložio svojevrsnu odštetu državi, sličano kao kod sportaša, za studente koji završe školovanje u Hrvatskoj, a odmah po diplomiranju odu raditi vani.

“Zvuči grubo, ali znanje košta i mjerljivo je. Percepcija da je obrazovanje besplatno je štetna jer što je besplatno to ne vrijedi”, kazao je tadašnji ministar Mornar i naveo primjer Engleske.

“Smatram da bi bilo razumno da se studentima koji se školuju na račun države uvede obveza da ostanu neko vrijeme u Hrvatskoj ili da vrate novac ako odu van. To su napravile mnogo demokratičnije zemlje nego Hrvatska, kao Engleska na primjer”, kazao je tadašnji ministar.

Koliko u Hrvatskoj košta školovanje inženjera, lijčnika, pilota, pravnika ili bilo kojeg drugog fakultetski obrazovanog stručnjaka?

O toj temi se sve više polemizira tijekom školovanja mladih osoba koje tek trebaju izaći na tržište rada. Ako iz izračuna izbacimo novčane izdatke za školovanje tijekom osnovne i srednje škole i dalje dolazimo do vrlo visokih iznosa.

Podaci koji se odnose na cijenu školovanja, prehrane, stanovanja i sl. uspoređuju se s novčanim iznosima koje subvencionira država za visokoobrazovane građane.

Redoviti studenti koji su državljani zemalja članica EU od pristupanja Hrvatske u Europsku uniju, imaju jednaka prava na pristup obrazovanju kao i državljani Republike Hrvatske. Između ostalih prava, to znači da državljani članica EU imaju pravo na plaćanje istih školarina koje plaćaju državljani HR.

Studenti iz trećih zemalja upisuju se na visoka učilišta u sklopu kvota za strance te plaćaju iznose školarina koje propisuju sama visoka učilišta.

Naime, ako je student redovan ne plaća upis na godinu fakulteta (izuzet privatnih fakulteta), no tu godinu na fakultetu za njega plaća ministarstvo. U nastavku donosimo cijene godina na različitim fakultetima u nekoliko sveučilišta. Započnimo s cijenom godine na medicinskom fakultetu u Splitu koji pripada Sveučilištu u Splitu.

Cijena jedne godine na ovom fakultetu je 1.330 EUR  (cca. 10.000 HRK). Trajanje fakulteta je 6 godina što znači da tijekom školovanja, država isplati za njegovo školovanje 7.979 EUR (cca. 60.000HRK). Cijena godine na Ekonomskom fakultetu u Osijeku iznosi 730 EUR (cca. 5.000 EUR). Kako bi završio 5 godina fakulteta i postao magistar struke, država će isplatiti 3.655 EUR (cca. 27.500 HRK). Navedeni iznos se odnosi na subvenciju ministarstva. Ako ono nije subvencionirano, novčani iznosi se vrtoglavo penju.

Na Fakultetu elektrotehnike i računalstva u Zagrebu, cijena jedne akademske godine s maksimalnom participacijom u troškovima studija iznosi 1.114,87 EUR (8.400,00 HRK). Ovaj podatak se odnosi na preddiplomski i diplomski studij koji se izvodi na hrvatskom jeziku.

Ako student HR ili EU prvi puta upisuje prvu godinu studija ostvaruje pravo na subvenciju ovog troška. Preddiplomski i diplomski studij koji se izvodi na engleskom jeziku nije u sustavu potpore nadležnog ministarstva te studenti plaćaju cijeli trošak studija koji za preddiplomski studij iznosi 5.574,36 EUR (42.000,00HRK), a cijena za diplomski studij iznosi 5.972,53 EUR (45.000,00 HRK)

Nakon cijena samih fakulteta postoje brojne subvencije koje osigurava država, grad ili fakultet gotovo svim studentima u određenoj mjeri.

Prva od subvencija je smještaj u studentskim domovima. Ovisno o gradovima u kojima se studira kao i o stanju studenskih domova cijena se može znatno razlikovati. Cijene soba u domovima diljem Hrvatske se kreću od 13-120EUR (100-900 HRK). Cijene smještaja u studenskim domovima određuju studenski centri. No, stvarna cijena domova formirana je od dvije varijable.

Prvi dio se sastoji od dijela koje subvencionira Ministarstvo znanosti i obrazovanja u iznosu od 200 HRK (26,56 EUR) i dijela koji plaća sam student. Što znači da za smještaj u studenskim domovima ministarstvo izdvoji prosječno 2.200 HRK (292,16 EUR) po studentu ukoliko se student u domu nalazi od rujna do srpnja u idućoj nastavnoj godini.

Ako student boravi u domu tijekom 5 godina studiranja, ministarstvo će za njega izdvojiti 11.000 HRK (1.460,82 EUR).

No, u svemu ovome ne treba zaboraviti na cijenu izgradnje domova. Godine 2022. svoja vrata za studente je otvorio novootvoreni paviljon u sveučilišnom kampusu u Osijeku čija vrijednost iznosi 196 milijuna HRK (26.029,47 EUR), od kojih je 14,5 milijuna HRK (1.925.630,81 EUR) sufinancirano uz pomoć RH, a 7,5 milijuna HRK (996.015,94 EUR) je subvencioniralo sveučilište iz vlastitih sredstava.

Osim smještaja, studenti imaju pravo na subvenciju prehrane u slučaju da su redovni studenti. Subvencija traje od 1. listopada tekuće godine do 15. listopada sljedeće kalendarske godine, osim u razdoblju od 16. srpanja do 31. kolodvora. Razine prava označene su brojevima 1, 2 i 2,5 te označavaju pravo na potporu u vrijednosti jednog, dva ili dva i pol meni obroka dnevno.

Potpora podmiruje 71,24% obračunske cijene meni obroka i pojedinačnih sastavnica meni obroka 50% obračunske cijene pojedinačnih jela i drugih prehrambenih proizvoda koji nisu sastavnice meni obroka.

Na iksicu se uplaćuje iznos koji se oduzima od subvencije koja iznosi 71,24% odnosno 50% koji se podmiruju uz pomoć subvencije, a ostatak iznosa student podmiruje sam. Subvencija koju student potroši unutar mjesec dana iznosi cca. 132,8 EUR (1000 HRK).

Određeni broj studenata je ostvarilo državnu stipendiju koja iznosi 200 EUR ( 1.506,90 HRK) i isplaćuje se u devet mjesečnih rata za razdoblje od listopada do lipnja iduće godine. Ovu stipendiju je ostvarilo 12.000 studenata gdje će svakom od njih biti isplaćeno 1.800 EUR (13.562,1 HRK) na godišnjoj razini.

Ako student studira 5 godina i svih 5 godina ostvaruje pravo na državnu stipendiju, za njega će biti isplaćeno ukupno 9.000 EUR (67.810,5 HRK). Postoje i druge vrste stipendija kao što su STEM stipendije koja se dodjeljuju studentima koji se nalaze u STEM područjima znanosti. Ova stipendija se također isplaćuje u devet mjesečnih rata u iznosu od 600 EUR (4.520,70 HRK) za STEM nastavničke studijske programe te 300 EUR (2.260,35 HRK) za ostale STEM studijske programe.

Postoje i brojne druge stipendije osim državnih stipendija, ali ovo su neke od najpoznatijih.

Studenti imaju i brojne druge beneficije kao što je subvencionirani prijevoz vlakom od kojih brojni gradovi troškove prijevoza podmiruju upotpunosti ili djelomično. Svaki student izradom pametne kartice ima pravo na 50% jeftiniji prijevoz bez obzira na koju udaljenost i koliko često putuje vlakom.

Pored subvencioniranog prijevoza ima i brojne druge beneficije kao što su jeftinije karte za kino, kazališta, muzeje i sl. Iznos ovakvih beneficija koje studenti ostvaruju razlikuje se od pojedinca do pojedinca i teško ga je izraziti u mjesečnim/godišnjim davanjima države za njih.

No, možemo uzeti prosječni iznos takvih potpora koji iznose 250 EUR (1.882,5 HRK) na godišnjoj razini za svakog studenta. Što otprilike iznosi 1.250 EUR (9.412,5 HRK) za studente koji studiraju 5 godina.

Kako bismo odredili približnu cijenu koštanja jednog visokoobrazovanog studenta, zamislit ćemo scenarij da je Marko student FER-a na zadnjoj godini diplomskog studija. Stanuje u studentskom domu i prima državnu stipendiju te se školuje izvan mjesta studiranja.

Država je prosječno, samo za razdoblje tijekom studiranja izdvojila približno 42.000 EUR (315,000 HRK) za njega kao redovnog studenta.

Ali ove brojke su puno veće. U sve ovo nisu izračunati troškovi školovanja tijekom osnovne i srednje škole te brojne druge pogodnosti koje imaju djeca i odrasli tijekom redovnog obrazovanja.

Ovo su podaci za samo jednu visokoobrazovanu osobu pa bi se idući puta trebali zapitati koliki je stvarni gubitak za svakog iseljenika koji je svoju sreću pronašao u nekoj drugoj državi.

Cijene godina na fakultetu te cijene subvencija i sl. su informativne i postoji mogućnost odstupanja u navedenim podacima. Cilj istih je prikazati koliko Hrvatska kao država gubi resursa kako bi školovala stanovnike koji će nakon završenih studija otići u neku drugu državu.

Takav način školovanja je dugoročno neisplativ te država mora cijeniti i zadržati visokoobrazovanu radnu snagu, koja u krajnjem slučaju utječe i na stabilnost cijele države.

Ako država nema stanovnike i kvalitetnu radnu snagu, stagnira u poslovnim procesima. Stanovništvo čini tu državu i moraju biti spremni osigurati im pristojne uvjete za rad.

O važnosti školovanja Platon je davno zapisao:  “Bude li Atena imala loše postolare, njezini će građani hodati bosi. Bude li pak imala loše učitelje, Atena će propasti.”

Marijan Klarić/Foto: press;  Tekst je nastao u suradnji sa studentski-poslovi.hr