Predsjedavajući Predsjedništva BiH Željko Komšić izjavio je u utorak kako se u razgovoru s visokim predstavnikom Christianom Schmidtom nije suglasio o ishodu izbornih reformi, navodeći da njemački političar zagovara model koji bi vodio stvaranju etničkih izbornih područja.
“Mogu reći da se nismo složili u vezi s nekim stvarima, naročito kada je riječ o rješenjima za izmjene Izbornog zakona. Moj dojam je da on preferira rješenje Fuleovog modela, što je vrlo opasno po budućnost BiH, jer predstavlja jednu vrstu stvaranja etničkih teritorija”, rekao je Komšić.
On je jedini dao izjavu za medije nakon sastanka na kojemu je uz visokog predstavnika Schmidta nazočio i posebni predstavnik Europske unije u BiH i voditelj Izaslanstva EU u Sarajevu Johann Sattler.
Uz posredovanje tadašnjeg povjerenika EU za proširenje Štefala Fullea, političari iz BiH su pokušavali postići dogovor o izbornoj reformi na temelju prijedloga iz njegova ureda da se članovi Predsjedništva BiH i izaslanici za gornji, nacionalni koncipirani Dom naroda dominantno biraju s područja u kojemu pojedini konstitutivni narod ima većinu
Komšić je pojasnio kako je zatražio provedbu presuda Europskog suda za ljudska prava, te je zatražio da se u BiH Izborni zakon izmijeni na način kako je to u Njemačkoj kako bi se zaštitila samo prava pojedinaca, ali ne i konstitutivnih naroda. Po Komšićevu mišljenju Schmidt još uvijek nema sve informacije oko izborne reforme.
“Polazim od pretpostavke da on (Christian Schmidt) ima pravo na svoj politički stav i da je možda došao s predodžbama koje ne odgovaraju realnosti i da se stvari drukčije događaju. Rekao sam mu da ima ovlasti i za nametanje Izbornog zakona, ali da snosi odgovornost za posljedice”, dodao je predsjedavajući BiH Predsjedništva.
Komšića za hrvatskog člana BiH Predsjedništva ne priznaju hrvatske stranke u toj zemlji budući su ga birali većinom Bošnjaci.
Nedavno je upravo na jednome političkome skupu u Njemačkoj Schmidt ustvrdio kako Komšić predstavlja Hrvate iako su za njega uglavnom glasovali Bošnjaci, te se otvoreno zauzeo za poštivanja prava konstitutivnih naroda u izbornoj reformi sukladno Daytonskom mirovnom sporazumu.
Posljednjih nekoliko mjeseci predstavnici više zapadnih administracija, uključujući SAD i EU pokušavaju posredovati u izmjeni Izbornoga zakona kako bi se otklonila diskriminacija prema manjinama, ali i otklonila mogućnost da 3,5 puta brojniji Bošnjaci preglasavaju Hrvate, što se dogodilo u nekoliko navrata.
Svi ti pokušaji završili su bez uspjeha, a međunarodni dužnosnici nastoje ohrabriti domaće političare, ponajprije čelnika vodeće hrvatske i bošnjačke stranke HDZ-a BiH Dragana Čovića i SDA Bakira Izetbegovića da postignu dogovor u ovoj godini kako bi se izbori 2022. godine održali po novim pravilima.
Hina/Foto: pxll
