Krajnje desna francuska stranka Nacionalno okupljanje Marine Le Pen vodi u utrci uoči parlamentarnih izbora u Francuskoj, ispred ljevičarske Narodne fronte i centrista predsjednika Emmanuela Macrona, pokazale su dvije ankete u četvrtak.
Institut IFOP u anketi za radiodifuznu grupu TF1 i Le Figaro rekao je da bi Nacionalno okupljanje (RN) dobilo 34 posto glasova. Narodna fronta dosegla je 29 posto, a Macronov blok Zajedno 22 posto.
Druga anketa Harris Interactivea, provedena za RTL radio, M6 TV i Challenges Magazine, pokazala je rezultat od 33 posto za RN, 26 posto za ljevicu, a 21 posto za Macronov tabor.
Simulacija nacionalnog glasovanja, međutim, ne dopušta izravnu prognozu ravnoteže snaga u sljedećoj francuskoj Nacionalnoj skupštini, jer se izbori 30. lipnja i 7. srpnja održavaju kao većinsko glasovanje u dva kruga u svakom okrugu.
Anketa Harrisa napravila je ipak grube projekcije i prognozirala 235 do 280 mjesta za RN i njegove saveznike, što bi bilo manje od 289 potrebnih za apsolutnu većinu, ali bi ga učinilo daleko najvećim blokom.
Čelnik francuske krajnje desnice Jordan Bardella rekao je da neće ptihvatiti dužnost premijera, ako birači njegovoj stranci ne daju apsolutnu većinu na parlamentarnim izborima
“Budem li sutra u poziciji da me imenuju u premijerov ured, a ne dobijem apsolutnu većinu francuskih državljana, odbit ću imenovanje”, rekao je Bardella Francuskoj 2 TV u utorak navečer.
Nacionalni savez je ranije najavio da bi 28-godišnji Bardella bio njihov izbor za premijera, a ne dugogodišnja čelnica stranke Marine Le Pen, koja je njihov kandidat za predsjedničke izbore 2027.
“Poručujem Francuzima da mi je, kako bih mogao djelovati, potrebna apsolutna većina. Premijer s relativnom većinom ne može promijeniti stvari, dakle, ne bih mogao djelovati u svakodnevnom životu Francuza kada je posrijedi politika naše države”, rekao je u srijedu novinarima Bardella.
Macronova centristička stranka vodi manjinsku vladu otkad je osvojila većinu mjesta, no prije dvije godine je izgubila apsolutnu većinu.
No ovaj bi put moglo biti teže voditi manjinsku vladu, jer istraživanja javnog mišljenja smatraju da će parlament biti podijeljen u tri skupine – krajnju desnicu, Macronovu centrističku skupinu i lijevi savez.
Francuski ustav propisuje da predsjednik imenuje premijera, no ne kaže koje kriterije pritom treba koristiti, a to znači da je pred Macronom niz opcija.
Ako Nacionalni savez pobijedi na izborima bez apsolutne većine, ali ne bude želio voditi vladu, Macron bi mogao premijersko mjesto ponuditi drugoj najvećoj stranci ili pokušati sastaviti koaliciju mainstream stranaka.
Bez obzira na to kakav će biti konačan scenarij, analitičari smatraju da postoji rizik od političke ‘paralize’.
Po ustavu se novi parlamentarni izbori ne mogu održati još godinu dana, tako da ponavljanje izbora nije opcija.
Hina/Foto: AFP
