Od zastupnika nacionalnih manjina, znači od Pupovca i Kajtazija, a onda i od Radina, kao i političkih stranaka koje su podržale naš prijedlog, očekujem da će u Saboru učiniti što mogu kako bi došlo do zabrane koju tražimo, rekao Ognjen Kraus, predsjednik zagrebačke Židovske općine, za Novi list.
Vlada je sa svoje prošlotjedne sjednice uputila u Sabor prijedlog izmjena Kaznenog zakona koji ne predviđa zabranu javnog korištenja ustaških, fašističkih i četničkih obilježja, ali inicijatori toga smatraju da to ipak još nije završena priča.
Kako ovu zabranu zagovaraju lijevo-liberalna oporba i nekolicina HDZ-ovih koalicijskih partnera, ponajprije iz reda zastupnika nacionalnih manjina, riječ je o još jednoj temi o kojoj unutar vladajuće koalicije ne postoji jedinstven stav.
S obzirom da će se izmjene Kaznenog zakona usvajati po hitnom postupku, brzo će se, možda već idući tjedan, doznati hoće li reformistkinja Natalija Martinčević, troje zastupnika SDSS-a, Furio Radin i Veljko Kajtazi dići ruku za ono što je dogovoreno na sastancima u prostorijama Židovske općine Zagreb.
Ovdje se ne radi o tome da bi pojedini zastupnici parlamentarne većine mogli uskratiti podršku prijedlogu Vlade, jer nitko od njih, kao ni opozicija, nemaju ništa protiv, primjerice, zakonskog definiranja spolnog uznemiravanja kao kaznenog djela koje se goni po službenoj dužnosti, štoviše. Ali, u Saboru će se pokazati koliko HDZ-ovih partnera, suprotno Vladi, želi da se u potpunosti zabrani pozdrav »Za dom spremni«, što je primarna intencija prijedloga proizašlog iz okupljanja koja je inicirao Ognjen Kraus, predsjednik zagrebačke Židovske općine.
Nejednak odnos
U postupku e-savjetovanja o izmjenama Kaznenog zakona sudjelovao je kao građanin i predsjednik SDP-a Peđa Grbin, predloživši članak 325.a kojim bi se reguliralo uporabu navedenih simbola, pa iz reakcije Vlade znamo zašto je njima to neprihvatljivo. Dio parlamentarnih stranaka, dakle, traži da se zatvorom od šest mjeseci do tri godine kažnjava javno isticanje slogana, parola, zastava, oznaka, imena, pozdrava »fašističkog, nacionalsocijalističkog, ustaškog i četničkog pokreta ili režima, ili njihovih vodećih osoba ili postrojbi«.
U Banskim dvorima su, međutim, uvjereni da je dovoljan postojeći članak 325., usklađen s Okvirnom odlukom Europske unije o suzbijanju određenih oblika rasizma i ksenofobije kaznenopravnim sredstvima. Tim se člankom sankcionira javno poticanje na nasilje i mržnju.
»S obzirom na krug mogućih počinitelja, ovo kazneno djelo propisano je kao opće, odnosno ono koje može počiniti svatko koristeći kao sredstvo počinjenja tisak, radio, televiziju, računalni sustav ili mrežu, javni skup ili neki drugi način kojim počinitelj javno potiče ili javnosti čini dostupnim letke, slike ili druge materijale kojima se poziva na nasilje ili mržnju usmjerenu prema skupini ljudi, ili pripadniku skupine zbog njihove rasne, vjerske, nacionalne ili etničke pripadnosti, podrijetla, boje kože, spola, spolnog opredjeljenja, rodnog identiteta, invaliditeta ili kakvih drugih osobina«, referirali su se iz Vlade tijekom e-savjetovanja na Grbinov komentar.
Ali, još uvijek nejednak odnos prema »Za dom spremni«, unatoč odluci Ustavnog suda o tome, bio je razlog zašto je Kraus prije pet mjeseci pozvao predstavnike većine stranaka zastupljenih u Saboru kako bi se eksplicitno zabranilo javnu uporabu tog ustaškog pozdrava. Na prva dva sastanka u Židovskoj općini Zagreb prisutan je bio i Damir Habijan iz HDZ-a, ali na treći, završni, nije došao. HDZ, naime, ne može pristati da se izvan zakona stavi »Za dom spremni«, čak i u slučaju službenog grba udruga HOS-a, a da to isto ne vrijedi za crvenu petokraku. Zato je Vlada odbila Krausovu inicijativu. No, on zbog toga, kaže, nije obeshrabren.
Najavljen amandman
– Ne, nikako. Ovo još nije gotovo, idemo dalje. To smo se dogovorili nakon lokalnih izbora i nemamo namjeru odustati. Od zastupnika nacionalnih manjina, pogotovo onih koji su bili žrtve u režimu NDH, znači od Milorada Pupovca i SDSS-a i Veljka Kajtazija, a onda i od Furija Radina, kao i političkih stranaka koje su podržale naš prijedlog, očekujem da će u Saboru učiniti što mogu kako bi došlo do zabrane koju tražimo, rekao nam je jučer Kraus.
Predsjednik SDSS-a Pupovac također ističe da će se, kada se u Saboru bude odlučivalo o prijedlogu izmjena Kaznenog zakona, formalizirati inicijativa iz Židovske općine.
– Predstavnici naroda žrtava, Kraus, Kajtazi i ja, te predsjednik Saveza antifašističkih boraca Franjo Habulin, potpisali smo prijedlog članka 325.a Kaznenog zakona i taj nas potpis obavezuje, naglašava Pupovac.
Grbin je već ranije najavljivao da će uložiti amandman kojim bi se u Kazneni zakon ugradila zabrana »Za dom spremni«, tako da će se zastupnici o ovome sigurno izjašnjavati. I nije isključeno da će se na jednoj strani naći SDP, Možemo, IDS, HSS, HSS, HSU, reformisti, SDSS, Kajtazi i Radin, a na suprotnoj većina koja bi se sastojala od HDZ-a, Domovinskog pokreta, Hrvatskih suverenista, HNS-a, HSLS-a i četvero preostalih zastupnika nacionalnih manjina. Bio bi to svakako zanimljiv ishod glasovanja o “Za dom spremni”.
R.I. /Foto: copix
