Sudac istrage Županijskog suda u Zagrebu Krešimir Devčić nadimak „produžena ruka „USKOK-a“, dobio je zbog usvajanja gotovo svih prijedloga s kojima USKOK doalzi zagrebački Županijski sud.
Prema riječima poznatih odvjetnika u velikim sudskim procesima, ono što krasi ovog suca istrage i glasnogovornika Županijskog suda u Zagrebu je njegova odanost i bespogovorno usvajanje gotovo svih prijedloga s kojima USKOK izlazi pred Županijski sud u Zagrebu u tzv. uskočkim predmetima zbog čega je ovaj kandidat za predsjednika suda i stekao naziv koji se u odvjetničkim kuloarima često spominje, „produžena ruka „USKOK-a“.
Takva reputacija i ne čudi obzirom javnosti već poznati „modus operandi“ prema kojem USKOK vodi brojne sudske procese kršeći zakone i propisane procedure o čemu je u posljednje vrijeme sve više kriminalnih radnji USKOK-a isplivalo na površinu.
Prema tom modelu djelovanja USKOK-a svi veliki tzv. Uskočki predmeti tempiraju se upravo prema rasporedu rada pojedinih sudaca istrage koji se nalaze pod kontrolom USKOK-a, a koji suci ne prezaju čak i odlučivati u pred metima po kojima bi se sukladno zakonu trebali izuzeti.
Jedan od prvih sudskih procesa pokrenutih još 2009.g. je i tzv. „HPB Bankomat“ u kojem je upravo istražni sudac Krešimir Devčić odredio pritvor svim osumnjičenim za koje je USKOK tražio određivanje istražnog pritvora, a da USKOK pri tom nije priložio niti jedan materijalni ili personalni dokaz iz kojeg bi proizlazila osnovana sumnja da su Uprava banke i klijenti počinili bilo kakvo kazneno djelo.
Nakon što je optužnica u više navrata vraćana USKOK-u koji ju je potom u identičnom nepromijenjenom obliku ponovno vraćao optužnom vijeću Županijskog suda u Zagrebu pod predsjedanjem tadašnjeg predsjednika Suda Ivana Turudića, te nakon što je optužnica USKOK-a i odbačena rješenjem Županijskog suda u Zagrebu, Vrhovni sud je uvažio žalbu USKOK-a skandaloznom odlukom kojom se navodi „kako unatoč nepostojanju materijalnih dokaza“ isti se imaju provesti na raspravi čime je najviše tijelo sudbene vlasti provođenje predistražnih i istražnih radnji preselilo iz nadležnosti tijela kaznenog progona u nadležnost suda.
Ta paralelna linja djelovanja USKOK-a, Županijskog suda u Zagrebu i Vrhovnog suda Republike Hrvatske pod predsjedanjem sutkinje Senke Klarić Baranović uvela je novu praksu koja će u kobačnici državu koštati milijarde kuna štete u brojnim velikim i medijski razvikanim korupcijskim procesima, pa smo na suđenju „HPB Bankomat“ imali prilike vidjeti ispitivanje svjedoka USKOK-a koji su svi odredom iskazivali suprotno navodima optužnice, a ispitivani su deseci svjedoka koji nemaju ama baš nikakva saznanja o kreditima koji su predmetom optužnice.
No, zbog tih svjedoka koje je USKOK predložio, a istražni suda Krešimir Devčić prihvatio, osumnjičeni u predmetu tzv. „HPB Bankomat“ proveli su više mjeseci u istražnom zatvoru, iako se radilo o svjedocima koji nemaju niti bi mogli imati apsolutno nikakvih saznanja o kreditnim plasmanima koji se predmetom optužnice.
Čistačice, teniski treneri, dizajneri ….
A da apsurdima ne bude kraj, svi USKOČKI suci prolaze temeljitu provjeru USKOK-a prije nego se imenuju kao suci za vođenje predmeta USKOK-a, čime se u redove sudaca imenuju tek rijetki na koje USKOK nema direktnog ili indirektnog utjecaja na donošenje odluka.
Stoga, i ne čudi čitav niz odluka sudova koje ne samo da nisu u skladu sa zakonom, već mnoge od njih graniče i sa zdravim razumom, što opet u konačnici predstavlja udar na pravni i demokratski sustav, te udar na pravnu sigurnost svih građana Lijepe naše koji plaćaju cehove nezakonitog i nepravilnog rada državnih i pravosudnih tijela i institucija, te dijela sudbene vlasti.
IGNORIRANJE SUKOBA INTERESA OD STRANE ISTRAŽNOG SUCA KREŠIMIRA DEVČIĆA! SPREGA MEDIJA, DRŽAVNOG ODVJETNIŠTVA I SUDBENE VLASTI!
U čemu je bitna uloga sudaca istrage i koja je njihova zapravo funkcija u sudskim procesima?
Naime, upravo o odlukama sudaca istrage ovisi hoće li se nekome odrediti istražni pritvor ili ne, hoće li se usvojiti prijedlozi USKOK-a ili ne, te kako će sve to biti prezentirano javnosti. Krešimir Devčić, kao istražni sudac i istovremeno glasnogovornik Županijskog suda u Zagrebu bitna je karika u organiziranom lancu, jer u jednoj osobi tužiteljstvo ima pod kontrolom i sudske procese u tom početnom, za USKOK najbitnijem stadiju odlučivanja kada se odlučuje o prijedlozima USKOK-a za određivanje istražnog zatvora, ali za USKOK ne manje bitno i medije kojima se obraća glasnogovornik Županijskog suda koji prethodno uobličava i javnosti prezentira tijek sudskih procesa, prijedloge USKOK-a i odluke suda čime se stvara dojam i osluškuje bilo javnosti.
Drugim rječima, pred javnosti se prezentira pojedini slučaj modeliran prema USKOK-ovim zahtjevima i na način kako to odgovara tužiteljstvu koje je odabralo mete progona, a sve na način kako je to prethodno zajednički usuglašeno po naputcima glasnogovornika Vuka Đuričića koji u ime DORH-a u javnosti plasira informacije prema napucima USKOK-a, DORH-a i državnih odvjetnika koji zastupaju tužiteljstvo u pojedinim predmetima.
Slučaj „HPB Bankomat“ najvjernije prikazuje „modus operandi“ po kojem je djelovao, a na žalost još uvijek djeluje USKOK kojem je do prije dvije godine na čelu bio sadašnji glavni državni odvjetnik Dinko Cvitan kojem se gotovo svi započeti predmeti osuđeni na propast, te nema niti jedne pravomoćne sudske presude u velikim medijski eksponiranim sudskim procesima koje je USKOK pokrenuo.
Plaćanje sudskih vještaka u predmetu „HPB Bankomat“ i po 11 puta većoj cijeni od propisane čime je državni proračun oštećen više stotina tisuća kuna, naručivanje vještačenja od strane unaprijed dogovorenih sudskih vještaka kojima su USKOK i DORH isplatili desetine milijuna kuna državnog novca, te videozapisi o kriminalnim radnjama sudskih vještaka i USKOK-a koje su posljednjih dana isplivale u javnosti, početak su razmotavanja korupcijske hobotnice unutar državnog odvjetništva, USKOK-a i njihove sprege sa dijelom sudbene vlasti, privilegiranim i od strane USKOK-a odabranim sudskim vještacima, te korumpiranim odvjetnicima i odvjetničkim društvima.
No, Istražni sudac Krešimir Devčić kao poslijednja linija obrane USKOK-ovih propalih optužnica ima čitav niz nezakonitih postupanja i u ostalim predmetima, pa tako 2014.-te godine sudac Krešimir Devčić nije se izuzeo od odlučivanja u predmetu kaznenih prijava podnijetih protiv odgovornih osoba Hrvatske poštanske banke, iako se kao sudac istrage imao obvezu izuzeti jer se radi o prijavljenim osobama HPB d.d. koji su kao svjedoci iskazivali u predmetu tzv. „HPB Bankomat“, a s druge strane prijavitelji su osobe koje su osumnjičene u predmetu „HPB Bankomat“ o kojem je također odlučivao istražni sudac Krešimir Devčić 2010.-te godine.
Dakle, isttaržni suda Krešimir Devčić je odlučivao i o kaznenim prijavama u predmetu „HPB Bankomat“ u kojem su djelatnici Banke svjedoci, te istovremeno odlučuje kao isgtražni suda i u predmetu u kojem su djelatnci Banke osumnjičene osobe što predstavlja grubo kršenje zakona od strane kandidata za predsjednika Županijskog suda u Zagrebu, istražnog suca Krešimira Devčića.
Također, i istražna sutkinja Erna Draženčić koja je u predmetu „HPB Bankomat“ zajedno sa istražnim sucem Krešimirom Devčićem odlučivala o prijedlozima USKOK-a 2010.-te godine, protivno zakonu je preuzela predmete u kojima su osumnjičene osobe u predmetu „HPB Bankomat“ podnijele kaznene prijave protiv odgovornih osoba Hrvatske poštanske banke Čede Maletića i dr., te je o svim nezakonitostima i nepravilnostima u radu ovih dvoje istražnih sudaca (Krešimira Devčića i Erna Draženčić) izviješten i v.d. predsjednik Županijskog suda u Zagrebu Dražen Jakovina, te izviješteno i Ministarstvo pravosuđa RH od kojeg je zatraženo provođenje inspekcijskih nadzora nad radom Županijskog suda u Zagrebu u predmetima po kojima su protivno zakonu i propisanim procedurama postupali istražni sudac Krešimir Devčić i Erna Draženčić.
TKO JE VUK ĐURIČIĆ, GLASNOGOVORNIK DORH-a i USKOK-a!
Vuk Đuričić
USKOK ima i svoje ljude od povjerenja u gotovo svim za njih bitnim medijima s kojima komunicira prije i nakon podnoššenja optužnica, u gotovo svim stadijima sudskog postupka kako bi se javnosti plasirale informacije po mjeri USKOK-a, te informacije koje su prethodno od strane USKOK-a dobile suglasnost, čime se manipulacijama onemogućuje objektivno izvještavanje javnosti.
Jedan od ključnih ljudi DORH-a i USKOK-a pod vodstvom Bajića i Cvitana je vjelovali ili ne, Vuk Đuričić, glasnogovornik DORH-a koji na liniji drži provjerene izvjestitelje televizijskih postaja i vodećih pisanih medija što je prema neslužbenim informacijama obuhvaćno istragama koje su utvrdile njihovo zajedničko koordinirano djelovanje u gotovo svim velikim pokrenutim „korupcijskim procesima“.
Upravo zbog toga neki od medijski eksponiranih izvjestitelja koji su svakodnevno bili na liniji sa glasnogovornikom DORH-a Vukom Đuričićem, u posljednje vrijeme gotovo i ne komuniciraju, iako su u proteklih 7 (sedam) godina međusobno komunicirali i više tisuća puta o čemu su sastavljena i službena izvješća.
Neki od tih medijskih pokrovitelja djelovanja USKOK-a uskratili su daljnju suradnju, neki od njih su suradnju sveli na minimalne okvire, a neki su se odlučili učiniti i korak dalje. Progovoriti o ulozi medija i načinu rada izvještavanja u velikim korupcijskim procesima koji su gotovo svi bez iznimke bili popraćeni medijkim linčem kojim bi se mete za odstrel – osumnjičene osobe unaprijed u javnosti prikazale kao kriminalci, te i unaprijed osudili iako sudski proces još nije niti započeo.
Možda i taj segment rada pravosudnih tijela predstavlja samo dijelom korumpirani pravosudni sustav, a što će istraga pokazati.
KRAKOVI HOBOTNICE SEŽU I DO USTAVNOG SUDA REPUBLIKE HRVATSKE! PRESUMPCIJA NEVINOSTI, ŠTO JE TO?
I predsjednik Ustavnog suda Miroslav Šeparović je u predmetu „tzv. HPB Bankomat“ donio presudu koja je izazvala zgražanje pravne i stručne javnosti kada je odlučivao o ustavnoj tužbi protiv Rješenja Županijskog suda u Zagrebu o određivanje istražnog pritvora za jednog od osumnjičenika, a ta skandalozna presuda Ustavnog suda RH glasi: „Bez obzira na presumpciju okrivljenikove nevinosti, javni interesi pretežu nad interesom pojedinca za slobodom“.
Prema presudi Ustavnog suda potpisanoj od strane Miroslava šeparovića institut presumpcije nevinosti treba ukinuti jer interes javnosti je presudan o tome treba li nekome odrediti istražni zatvor ili odrediti neku drugu blažu mjeru (kućni pritvo, zabranu konzakta sa svjedocima i sl.)
No, posljednji istupi u javnosti ministra unutarnjih poslova Vlahe Orepića možda i promijene razmišljanje i dosadašnje stavove Ustavnog suda Republike po pitanju presumpcije nevinosti, jer bi cijeli Ustavni sud mogao mogao završiti u istražnom zatvoru bez obzira što bi u uređenoj pravnoj državi trebalo vrijediti načelo „presumpcije nevinosti“ za sve jednako i bez izuzetaka.
Stoga, istupi Vlahe Orepića u javnosti ne predstavljaju nikakav napad na institucije države, jer su protuustavne odluke Ustavnog suda najveći napad na pravni i demokratski sustav, a donijete su od sudaca koji su plagijatori, sudaca koji ne plaćaju porezne obveze prema državi, sudaca koji krojenjem zakona štite interesne skupine i ostvaruju enormne prihode pružanjem odvjetničkih usluga na štetu države i njenih građana, …
Ustavni sudac Davorin Mlakar nema reference, a niti se uklapa u sadašnji sastav Ustavnog suda Republike Hrvatske, jer ipak se radi o tek osnovanoj sumnji Vlahe Orepića koji je javno prozvao ustavnog suca Davorina Mlakara bez ikakvih dokaza, dok s druge strane se radi o ustavnim sucima koji su već dokazani plagijatori, neplatiše poreza…
I MINISTAR ŠPRLJE SE AKTIVNO UKLJUČIO U ODABIR KANDIDATA ZA PREDSJEDNIKA ŽUPANIJSKOG SUDA U ZAGREBU!
Ministar pravosuđa Ante Šprlje, koji je na MOST-ov prijedlog imenovan na mjesto ministra pravosuđa, u vrlo kratkom se roku uklopio u postojeći samo dijelom korumpirani pravosudni sustav kako to i sam ističe u javnosti, te kao takvom pravosuđu ne vidi bitne zamjerke osim potrebe za informatizacijom već informatiziranog sustava u koji je uloženo već više stotina milijuna kuna.
Činjenica da spisi državnog odvjetništva i USKOK-a su bez oznaka i numeracije, bez popisa pismena, da se naručena vještačenja državnog USKOK-a preplaćuju u stotinama tisuća kuna čime se ošte/ćuje državni proračun, da se kaznene prijave drže u ladicama godinama, te da se istrage u pojedinim predmetima vode po 7 i više godina, za ministra Šprlju i nije neki bitan problem koji bi u pravosuđu trebalo riješavati, te za koje postupke bi netko trebao i odgovarati. Izvješće o radu državnog odvjetništva za 2015.g. je temeljito pročitao, a ono je kako reče ministar Šprlje detaljno i opsežno kao nikad do sada.
Kako kvantiteta preteže nad sadržajem i kvalitetom, očito je za ministra Šprlju ta činjenica ključna za ocjenu Izvješća o radu DORH-a za 2015.g. . Iako je opće poznato kome je kvantiteta ispred sadržaja i kvalitete.
U studenom prošle godine, za mjesto predsjednika zagrebačkog Županijskog suda natjecalo se sedam kandidata. Naime, toliko sudaca zagrebačkog Županijskog suda javilo se na natječaj, no nitko od njih nije dobio dovoljan broj glasova, a funkciju v. d. predsjednika suda obavlja Dražen Jakovina, koji je u vrijeme dok je Ivan Turudić bio predsjednik suda, bio njegov zamjenik.
Sutkinja Lana Petö Kujundžić predsjednik je odjela za mladež i jedan od najvećih stručnjaka za tu problematiku u zemlji, a sudac Devčić je predsjednik istražnog odjela i glasnogovornik suda, dok su suci Šćekić i Juriša suci kaznenog odjela suda.
Prošle godine najveći, ali nedovoljan broj glasova dobio je bivši predsjednik Županijskog suda u Zagrebu Ivan Turudić, a do kraja godine trebalo bi biti poznato ime novog predsjednika Županijskog suda u Zagrebu ukoliko netko od kandidata dobije dovoljan broj glasova.
Sadašnjem USKOK-u koji u pokrenutim velikim sudskim procesima nema gotovo niti jednu pravomoćnu osuđujuću presudu, ponajviše odgovaraju provjereni suci na koje USKOK može računati, a jedan od njih je istražni sudac Krešimir Devčić kojem je i ministar Šprlje dao pozitivno mišljenje.
Ostaje nepoznanica, na temelju kojih uspjeha i rezultata u radu je dato pozitivno mišljenje Krešimiru Devčiću, osobito imajući u vidu kako ministar Šprlje kao sudac prekršajnog suda u Metkoviću nije mogao imati saznanja o dosadašnjem radu istražnog suca Županijskog suda u Zagrebu.
No, možda je upravo ta okolnost (nema saznanja) razlogom Šprljinog pozitivnog mišljenja.
D. Lukić/foto:arhiv
