Hrvatska je izgubila arbitražni postupak oko Ine koji je pokrenuo MOL, u sporu u kojemu je MOL tvrdio da Vlada RH nije poštovala svoje obveze iz Ugovora o plinskom poslovanju.
Spor se vodio pri Međunarodnom centru za rješavanje investicijskih sporova u Washingtonu (ICSID).
Iz Vlade su potvrdili da Sud u pravorijeku odbio većinu MOL-ovih zahtjeva za naknadu štete, koji su dosezali 1,1 milijardu dolara, prihvativši tek njihov manji dio, tj. 184 milijuna dolara (1,35 milijardi kuna). S kamatama bi taj dug mogao biti povećan za još nekoliko desetina milijuna kuna.
“Arbitražni postupak i spor s MOL-om posljedica je odluka prethodnih hrvatskih vlada, a ova je Vlada nastojala na najbolji način obraniti hrvatske interese”, priopćeno je u srijedu iz Vlade RH.
Kronologija spora INA- MOL
Postupak je pokrenuo MOL 2013. godine tvrdeći da Hrvatska nije poštovala obveze iz glavnog ugovora o plinskom biznisu i njegovih aneksa.
Vlada na čijem čelu je bio Ivo Sanader potpisala je 2009. ugovor kojim će otkupiti poslovanje plinom od Ine
Uz taj ugovor potpisuju se i međudioničarski ugovori kojima se MOL-u prepušta pravo upravljanja i donošenja svih odluka u Ini iako nisu većinski vlasnik. Samo rijetki su tad upozoravali da je ugovor o plinskom biznisu štetan, ali Hrvatska ga nije mijenjala. Ispunjen je dio ugovora i otkupljeno podzemno skladište Okoli, ali Hrvatska nikad nije preuzela samo poslovanje plinom.
U ugovoru je stajalo i da se plin nabavlja 15 godina po tzv. ruskoj formuli, koja je u ovom slučaju bila puno povoljnija za prodavača Inu nego za kupca – Republiku Hrvatsku.
U prosincu 2016. Hrvatska je već izgubila arbitražu protiv MOL-a u Ženevi, ali tu se radilo o svojevrsnoj pritužbi koju je vlada Zorana Milanovića pokrenula protiv mađarske kompanije koja je najveći suvlasnik Ine kao svoj odgovor na arbitražu u Washingtonu.
U Ženevi smo izgubili i trebali smo platiti sve troškove koji su na kraju bili veći od 100 milijuna kuna, ali presuda iz Washington će puno dublje zagrabiti u hrcvatski proračun.
Ni Kosor nije raskinula ugovor
Vlada Jadranke Kosor, koja je naslijedila Sanadera, nije promijenila ugovor niti ga raskinula, ali je odgodila otkup plina. U međuvremenu su joj došle analize po kojima je vidjela da bismo imali milijunske gubitke svake godine na plinu.
S jedne strane je trebalo imati reguliranu cijenu za stanovništvo koje je već grcalo pod krizom, a s druge je prijetio financijski kolaps za proračun koji je ionako bio pogođen krizom.
Jadranka Kosor, poznata po tome što se bojala donošenja važnih odluka, učinila ono što najčešće i čini politika u Hrvatskoj – odgodila je kupnju i sve ostavila nekome drugome.
Uskok je u međuvremenu otvorio istragu i protiv Ive Sanadera. koji j eoptužen da je Sanader namjerno sklopio štetan ugovor, predao i upravljačka prava u Ini u zamjenu za 10 milijuna eura mita. Unatoč svim tim optužbama, neispunjeni ugovor je bio na snazi.
Jadraanka Kosor i tadašnji ministar gospodarstva Đuro Popijač pokušali su oformiti tim za pregovore, ali od toga nije bilo ništa i MOL nije započeo pregovore. Iako su otvoreni procesi za Inu, tada, kao i danas, ugovori nisu promijenjeni, oni su i dalje važeći za Hrvatska.
Mađari su mirno čekali
Mađari su čekali novu vladu Zorana Milanovića i njihov stav. Milanović je pokušao istu taktiku, oformiti pregovarački tim i pokušati promijeniti ugovore. Oni su išli na Mađare argumentima o neispunjenim obvezama još od preuzimanja Ine u vrijeme Račana, kako je pala proizvodnja i sve ono što se i danas zna o poslovanju Ine. Ali ugovore nisu promijenili.
MOL je prvo prijetio da će tužiti arbitražnom sudu i tražiti odštetu koja se 2013. godine procjenjivala na oko dvije milijarde kuna.
Pregovarački tim, u kojemu su bili SDP-ovac Mladen Pejnović, a kasnije i tadašnji ministar gospodarstva Ivan Vrdoljak, bio je uvjeren da se neće odlučiti na taj potez. Ipak, Mađari odlaze na arbitražu i mirno čekaju.
Kako je u međuvremenu Ivo Sanader osuđen da je u zamjenu za mito potpisao štetan ugovor za plinski biznis i predao Inu na upravljanje Mađarima, Hrvatska pokreće arbitražu u Ženevi godinu dana kasnije.
Sljedeće dvije godine bile su dramatične. Prvo je Ustavni sud ukinuo presudu Sanaderu i sve vratio na ponovno suđenje. A onda su arbitri u Ženevi odbacili hrvatsku tužbu. I to pozivajući se upravo i na neke argumente koje je iznio Ustavni sud u svojem poništenju odluke.
Odluku u Ženevi hrvatske su vlasti probale osporiti, ali uzalud.
U međuvremenu je Ivo Sanader pravomoćno osuđen zbog afere Ina-MOL. Vrhovni sud potvrdio je prvostupanjsku presudu kojom je bivši premijer Sanader zbog primanja mita od šefa mađarskog MOL-a Zsolta Hernadija osuđen na šest godina, dok je nedostupan Hernadi kažnjen s dvije godine zatvora.
Sanader i Hernadi su osuđeni jer su dogovorili da će za mito od 10 milijuna eura osigurati zaključenje neosnovanih izmjena ugovora koji se odnosi na hrvatsku naftnu kompaniju Inu u kojem država ima vlasnički udio.
Sve će platiti porezni obveznici
Tim izmjenama ugovora trebalo se omogućiti mađarskom MOL-u prevladavajući utjecaj nad domaćom naftnom kompanijom. Dogovorili su i sklapanje ugovora o izdvajanju nerentabilnog plinskog poslovanja iz domaće naftne kompanije koji će u cijelosti preuzeti Hrvatska.
Gubitak arbitraže, presuda od 184 milijuna dolara (plus kamate) na kraju će platiti porezni obveznici. A političari će međusobno optuživati jedni druge tko je više ili manje kriv za taj gubitak. I nastaviti uživati u plaći koju im osiguravaju porezni obveznici.
M. Marković/Foto: press
