Šire područje okružile su snage iz Policijskih uprava Gospić i Karlovac, a oružanu pobunu u rano jutro autobusima su krenuli prekinuti pripadnici postrojbi za specijalne namjene iz Lučkog, Rakitja i Kumrovca. Akcija je izvedena u tajnosti i brzo, a drski pobunjenici natjerani su u bijeg prema Titovoj Korenici.
Veći broj pobunjenika bio je uhićen, a među njima Goran Hadžić i Borivoje Savić, čelnici vukovarskog SDS-a. Osim što je postalo jasno kako hrvatski opstanak neće biti moguć bez obrambenog rata protiv velikosrpske agresije, postalo je jasno i kako će u ratu djelovati Jugoslavenska narodna armija.
Naime, JNA je tijekom akcije na Plitvicama hitno izvukla oklop i teško naoružanje, uspostavivši tampon zonu i time onemogućila hrvatskoj policiji da daljnjim napredovanjem ka Korenici potpuno razbije oružanu pobunu. Snage 10. korpusa JNA nadzirale su promet od mosta na Korani do motela Borje, a u spomen domu Nikola Tesla u Mukinjama uspostavljeno je Izdvojeno komandno mjesto 5. vojne oblasti.
Ultimativno su tražili da specijalne snage MUP-a napuste Plitvice, što je i učinjeno, ali tek nakon što je iznova uspostavljen rad policijske postave. Tijekom cijele krize u kojoj su srpski teroristi na nekoliko dana okupirali Plitvice bili su ugroženi Hrvati koji su putovali prema moru ili unutrašnjosti, ali i brojni turisti, njih više od 400, koji su u uobičajeno velikom broju za blagdane pohodili Nacionalni park Plitvice.
Od Krvavog Uskrsa JNA je Liku pretvorila u golemo područje „tampon-zone“ koja će s vremenom postati strateška polaznica velikosrpske agresije.
M.Marković/foto:screenshot
