Latinoamerikanci su godinama bili smatrani sigurnom glasačkom bazom Demokratske stranke, no taj trend se posljednjih godina mijenja, pogotovo među radnicima i srednjom nižom klasom, koja je najzastupljenija u toj demografskoj skupini.
Prema posljednjim procjenama Latinoamerikanaca u SAD-u ima oko 53 milijuna, što je 17 posto od ukupnog broja stanovnika i druga su najveća etnička grupa u SAD nakon bijelaca nehispanskog podrijetla.
Nakon pobjede Donalda Trumpa na predsjedničkim izborima latinoamerički glasači u ključnim državama poput Sjeverne Karoline i Pennsylvanije izrazili su različita mišljenja. Podrška Trumpu među latinoameričkim glasačima dosegla je povijesni maksimum 2024., što ukazuje na promjenu političkih preferencija unutar ove demografske skupine. Juan Sanchez iz Philadelphije izjavio je za CNN:
“Za mene to nije bilo iznenađenje, to je ono što je zemlja trebala jer je ova vlada bila katastrofa. Demokrati su beskorisni, ekonomija je loša, a ljudi su umorni. Demokrati samo nude, a ne isporučuju.”
S njim se složilo još nekoliko ispitanika koji su izrazili razočaranje administracijom Joea Bidena i njegove potpredsjednice te predsjedničke kandidatkinje Kamale Harris.
Među Latinoamerikancima, ključnim dijelom demokratske biračke baze desetljećima, Trump je, prema prvim izvješćima, imao povećanja od 14 postotnih bodova u usporedbi s izborima 2020. godine.
Međutim, ne dijele svi latino glasači Sanchezove osjećaje. Niwton Terrero, također iz Philadelphije, rekao je da kao Latinoamerikanac osjeća “gađenje” prema pogrdnim izrazima koje su Trump i njegovi saveznici izrekli o Portoriku i Latinoamerikancima. Ipak, čini se da te izjave nisu značajno naštetile Trumpovoj popularnosti među Latinoamerikancima.
Na području Philadelphije Harris je osvojila 53 posto naspram 46 posto glasova među Latinoamerikancima, no prije 4 godine za Trumpa je bilo manje od 30 posto birača latinoameričkog porijekla.
Velik rast podrške Trumpu
Prema izvješću Wall Street Journala, Trump je ostvario značajne dobitke u područjima s velikom Latino populacijom, uključujući okrug Starr u Teksasu, gdje je osvojio više od 57% glasova te prekinuo 128-godišnju tradiciju glasanja za demokrate.
NBC je objavio da su Latinoamerikanci ove godine napravili zapanjujući preokret po pitanju glasanja na izborima u SAD-u.
Na ovim izborima, uključujući cijelu Ameriku, Donalda Trumpa podržalo je čak 54 posto latinoameričkih muškaraca, a Kamalu Harris samo njih 44 posto, izvijestio je NBC, a prenio Sky News. To je velika promjena u odnosu na predsjedničke izbore prije četiri godine, kad je njih 59 posto podržalo Joea Bidena, a Trumpa samo njih 36 posto.
Međutim, unatoč ovim dobicima mnogi latinoamerički glasači ostaju skeptični prema Trumpu zbog njegovih prethodnih izjava i politika prema Latino zajednici. Ta podijeljenost unutar latinoameričke zajednice pokazala je složenost njihovih političkih stavova i utjecaj različitih čimbenika na njihove izborne odluke.
Od 24o milijuna Amerikanaca s pravom glasa, na izborima je glasovalo njih 144 milijuna – izlaznost 60 posto.
Znamo li da Latinoamerikanaca u SAD-u ima oko 53 milijuna, 14 posto više onih koji su glasali za Trumpa na ovim izborima nego prije četiri godine, možemo reći da su oni bili ključni pobjede.
Ako je kod tih 7.4 milijuna izlaznost bila 60 posto, kao na razini cijele Amerike, to je 4.4 milijuna glasova koji su iz tabora Kamale Harris presili na listu Donalda Trumpa.
Da su Latinoamerikanci ostali vjerni Demokratima u istom postotku kao prošlim izborima, Kamala Haris, koja je osvojila 69 milijuna glasova (226 elektora) , skočila bi 73.4 milijuna glasova, a Trump bi sa 73.4 (295 elektora) pao na 69 milijuna glasova.
Zbog američkog izbornog sustava to ne bi jamčilo pobjedu Kamale Harris, ali bi, uz ovoliku razliku glasova, gotovo sigurno pobijedila.
D.M. /Foto: Reuters
