Dritan Abazović, potpredsjednik prosrpske vlade Crne Gore, etnički je Albanac iz Ulcinja. Rođen je 1985. godine, u Ulcinju je završio osnovnu školu i gimnaziju. Diplomirao na Fakultetu političkih znanosti u Sarajevu. Bio je student generacije i dobitnik “Zlatne značke” i “Zlatne povelje” Sveučilišta u Sarajevu.
Magistrirao je 2008. godine na Fakultetu političkih znanosti u Podgorici, a doktorirao je 2019. godine u Sarajevu. U prosincu 2020. izabran je za potpredsjednika Vlade Crne Gore.
Prva odluka te Vlade, usvojena po žurnom postupku, samo deset dana nakon formiranja, bila je ukidanje Zakona o slobodi vjeroispovijesti, koji je, također po žurnom postupku, usvojen u Skupštini Crne Gore samo tjedan dana kasnije.
Prema tom Zakonu, izglasanom godinu dana ranije, predviđeno da se državi Crnoj Gori vraćaju vjerski objekti i zemljišta koji su bili imovina Crne Gore do 1918. godine, a koje su beogradske vlasti, po okupaciji Crne Gore 1918. godine, otele i darovale Srpskoj pravoslavnoj crkvi.
Vlada u kojoj je potpredsjednik Dritan Abazović, Albanac iz Ulcinja i parlament u kojem njegovi zastupnici čine većinu, podržali su prosrpsku politiku i opljačkanu imovinu ponovno darovali Srpskoj pravoslavnoj crkvi.
Prije tri večeri kolege s Cetinja, poslao mi je poruku “gledaš li HTV”. Na odgovor da sam u kavani, uzvratio je: “Pogledaj. Imat ćeš priliku vidjeti sjajnog lažova i licemjera. I igrača srpske Udbe.” U to vrijeme Dritan Abazović gostovao je na HRT-u u
emisiji “1 na 1” Romana Bolkovića.Isti dan primio ga je ministar vanjskih poslova Gordan Grlić Radman.
Abazović kaže da su se na zadnjim izborima Crnoj Gori dogodile političke promjene prvi put u povijesti.
“Nikada na izborima nije bilo ‘proste smjene vlasti’. Promjena vlasti se uvijek događala zbog ratova i slično, sada se pokazalo što znači na miran način i ‘olovkom’ promijeniti vlast. Građani su imali osjećaj da njihov glas ništa ne znači, građani sada vjeruju da on nešto znači, sada mogu na budućim izborima kazniti ili nagraditi političare svojim glasovima”, poručio je.
“Bilo je došlo do situacije kako se treba srušiti osjećaj berlinskog zida, vlast koja je učinila da se građani osjećaju da državom upravljaju tri, četiri obitelji. Mi smo morali naći model za približavanje političkih subjekata, moj pokret je zelena liberalna opcija koja je sudjelovala i 2016. godine na izborima, ali 2020. je bila ključni čimbenik na izborima”, dodao je.
“To je važno zato što mi živimo u zemljama bivše Jugoslavije koje pate od manjkavosti demokratskog standarda. Taj politički proces više je podsjećao na afričke države. Je li logično da imamo kupovinu osobnih karti, da imate situaciju da na lokalnim izborima dolaze ljudi s crnim kapuljačama koji prijete na izborima? Mi smo i u zadnjem procesu imali problema, mi ne bježimo od toga”, kazao je
“Pobjeda je važna jer je Crna Gora dokazala i da povrh ucjene, pritisaka, politizacije institucija, nitko ne može protiv građana i nijedan pojedinac nije jači od iskrene volje građana. A to je zasmetalo i još nekima u regiji.”
Komentirao je situaciju na Cetinju i SPC.
“SPC je vrlo utjecajna institucija i to je institucija kojoj se najviše ili među onima kojima se najviše vjeruje. Vjerojatno je da postoje politički subjekti koji u nedostatku vlastitog autoriteta, ideja i legitimiteta (ne bih ih imenovao), žele se sakriti iza snage institucije SPC-a i to je nešto što je prisutno.”
“Mi smo tijekom cijele 2020. imali na tisuće građana na ulicama zbog zakona o slobodi vjeroispovijesti, koji je također bio nefer u odnosu na SPC. Taj zakon se promijenio kada je nova vlast stupila na dužnost, dakle u prosincu 2020. godine. Sada imamo liberalan zakon. Zakon koji, po mom skromnom sudu, dovodi u jednak položaj sve vjerske zajednice u Crnoj Gori pa i SPC naravno i samim tim je omogućio jedan okvir gdje se svi mogu osjećati malo ‘komotnije’.”
Kada govorimo o problemu crkve, taj problem je naslijeđen i meni je zaista žao. Ja sam stupio na dužnost 4. prosinca 2020. godine i s ove pozicije koordinatora odjela sigurnosti imali smo situaciju već 6. siječnja 2021. godine uoči Božića gdje pripadnici dvije crkve lože badnjak na jednom platou koji nije velikih razmjera. Riječ je o pripadnicima dvije crkve Crnogorske pravoslavne crkve i Srpske pravoslavne crkve. Tada su već građani govorili: ‘Evo, došla je nova vlast, postavila je ograde, kordoni policije su tamo’.
To je ta manipulacija o kojoj cijelo vrijeme govorim. Mi te kordone imamo proteklih 20 godina. Dakle, nisu im smetali kordoni kad je Milo Đukanović bio na vlasti, niti su ih vidjeli. Nije im smetala policija koja bila svaki Badnji dan na istom mjestu. Nisu im smetala dva badnjaka tada, nego sada sve treba adresirati na novu vlast”, tvrdi Abazović
“Nova vlast je samo uradila korak više i napravila zakon da se svi osjećaju podjednaki iako je grijeh da pokušavate nekim anti diskriminatornim pristupom djelovati prema društvu, onda ne razumijem što trebamo učiniti. Ja ću se do kraja boriti da svi građani imaju jednaka prava. To je politička misija”, rekao je gostujući na HRT-u agent srpske Udbe Dritan Abazović.
M. Marković/Foto:hrt
Pojavile su se nove optužbe na račun predsjedničke kandidatkinje Možemo Ivane Kekin. Radi se o…
Aktualni predsjednik Republike Zoran Milanović u utrci za reizbor u nedjelju je u zagrebačkoj Tvornici…
Mediji su jučer objavili da je IDS-ov gradonačelnik Buja Fabrizio Vižintin 2018. godine Mili Kekinu…
Komentiraj