MEDIJI U SRBIJI O ‘OLUJI’: Srpska tuga i hrvatsko slavlje

Beogradski mediji su i ove godine uoči proslave Oluje objavili desetine tekstova u kojima uz “Oluju” pokušavaju prišti pridjev “zločinačka”. No, u uspredbi s prošlom godinom tekstova je upola manje, očito je problem s Kosovom umanjio  bijes prema Hrvatima, a traže se i neki pozitivni primjeri suradnje.

Pod naslovom  ‘Srpska tuga, hrvatska proslava’ beogradski B92 prenosi izvještaj agencije Tanjug povodom obljetnice operacije Oluja.

“I 24 godine od akcije Oluja, najvećeg egzodusa Srba nakon Drugog svjetskog rata, Hrvatska obilježava nizom manifestacija kao Dan pobjede i domovinske zahvalnosti. U Srbiji se taj dan obilježava kao dan tuge zbog 250.000 prognanih i više od 1.800 ubijenih ili nestalih”, ističe B92.

“Ovaj egzodus Srba je, prema tumačenju analitičara, jedan od mnogih koje su počinili pripadnici hrvatske vojske nad nedužnim Srbima, koji je ostao nekažnjen od međunarodne zajednice. To je, pokazalo se kasnije, tumače oni, doprinjelo veličanju ustaštva u Hrvatskoj i stvaranje posljeratne klime za razvoj fašističke ideologije.”

Tanjug prenosi  razgovor sa Savom Štrbcem, predsjednikom Dokumentacijsko-informacijskog centra “Veritas”, koji tvrdi da je i 24 godine od operacije Oluja “najgora mržnja mladih Hrvata prema Srbima” te da je “velika indoktrinacija društva”.

Tanjug također prenosi tvrdnju Štrbca “da će se ispuniti cilj koji je zacrtao nekadašnji predsjednik Hrvatske Franjo Tuđman koji je rekao da će se srpsko pitanje riješiti kada njihov udjel u ukupnom broju stanovnika bude manji od tri posto”.

Beogradski Blic povodom obljetnice Oluje donosi priče nekoliko srpskih sportaša koji su u dječjoj dobi sa svojim obiteljima izbjegli iz Hrvatske.

Članak počinje prisjećanjem na raniji istup košarkaša Aleksa Marića, čiji je djed ubijen početkom kolovoza 1995. tokom vojne akcije ‘Oluja’ u svojoj kući u Sonkoviću kod Šibenika. Njegovi posmrtni ostaci ekshumirani su u studenome 2012. iz zajedničke grobnice na lokaciji Sveta Mara kod Šibenika, zajedno sa posmrtnim ostacima još 31 osobe.

‘Narod na ovim prostorima mora živjeti zajedno’

“Jako me ljuti kada neki misle da je to bila šetnja Srba kroz neku šumu. Kao da se ništa nije dogodilo, a Hrvati, kao i svjetski mediji, zaboravljaju koliko je tisuća Srba prognano sa svojih ognjišta ili još gore, koliko ih je ubijeno. Kao da su Srbi najgori na svijetu, kao da smo mi sami krivi za sve što nam se dogodilo, a da protiv nas nije nitko. Kao da nismo ljudi, da nemamo zemlju, poštovanje, vjeru, naciju, Srbiju…”, prenosi Blic riječi Aleksa Marića.

Za kontrapunkt, u istom članku je i priča košarkaša Predraga Šuputa koji razmišlja drugačije: “Da mi je netko devedesetih rekao da ću u budućnosti igrati u zagrebačkoj Cedeviti, rekao bih da nema šanse da se to desi. Ali eto, vidiš što ti je život… Idu dani, sve se zaboravlja. Nisam htio razmišljati o tome što sam izbjegao iz Like i nisam promjenio vjeru. Moja majka živi u Korenici, tu mi je i brat. A opet, od rata je prošlo 20 godina. Ako smo ljudi, moramo praštati. Pobornik sam teze da narod na ovim prostorima mora živjeti zajedno. Nekako je to normalno, jer su i u Srbiji i u Hrvatskoj isti problemi. Narod je nezaposlen, razmišlja samo kako da preživi.”

Blic je objavio članak pod naslovom “Ponovo Srbiji guraju “prst u oko” – Crna Gora šalje predstavnika u Hrvatsku na “proslavu Oluje”.

Pišući o dolasku predstavnika Crne Gore na proslavu u Kninu, Blic navodi: “I zaista, odluka o tome da li Crna Gora u ovoj šaradi, koja se svake godine pretvara u mjesto gde se raspiruje nacionalizam i veličaju nekažnjeni zločini, jest ona koju donosi jedna suverena država. Međutim, u istoj toj državi gotovo polovinu njenog stanovništva čine oni koji se izjašnjavaju kao Srbi (mada ni Crnogorci nisu bolje prošli u tim akcijama hrvatske vojske)”.

Predstavnik Crne Gore u Kninu

Tu temu komentirao je Blicu i sveprisutni Štrbac: “Imaju pravo raditi što hoće, a i Srbija im ništa ne može zabraniti, ali ovo je pitanje više koliko je to moralno i koliko je to bratski prema Srbima sa kojima su bili zajedno u toku rata, a i poslije rata”.

Tabloid Kurir pak podsjeća da će “centralna manifestacija povodom obilježavanja godišnjice hrvatske vojno-policijske akcije “Oluja” 1995. biti održana večeras u 19 sati kod manastira Krušedol na Fruškoj Gori, uz prisustvo predsjednika i premijera Srbije Aleksandra Vučića i Ane Brnabić.”

Vučić je pozvao sve Srbe, posebno Krajišnike, da dođu kod manastira Krušedol na obilježavanje godišnjice “Oluje”, za koju je rekao da je “najveće etničko čišćenje nakon Drugog svjetskog rata”.

“Naš je zadatak da to nikada ne zaboravimo i da to na dostojanstven i ozbiljan način obilježavamo. Da se ne stidimo naših suza, da poštujemo tuđe žrtve, ali, da za razliku od ranije, poštujemo i svoje, srpske žrtve, da ih ne smanjujemo i da o njima govorimo”, poručio je predsjednik Srbije Aleksandar Vučić.

Srbijanski ministar vanjskih poslova Ivica Dačić kazao je pak da “Srbija nikada neće zaboraviti današnji dan, 4. kolovoza, datum koji će Srbija i srpski narod trajno obilježavati po zlu.” On je dodao i da nije moguće gledati u budućnost dok u Hrvatskoj “rukovodsto nema poštovanje prema srpskim žrtvama”.

G. M. /Foto:press